Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, udruga svjedok tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina, a za koje su, među ostalim, odgovorni i Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka, podržala je skup nevladinih udruga Fonda za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijative mladih za ljudska prava koji je održan 6. svibnja u Beogradu, a koji je podsjetnik na miting u Hrtkovcima, koji je organizirao čelnik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Na tom je mitingu pročitao imena 17 uglednih Hrvata kojima je poručeno da se moraju iseliti. Šešelj je svojim govorom pred više od tisuću ljudi potaknuo nasilje nad hrvatskim stanovništvom Hrtkovaca što je rezultiralo njihovim masovnim iseljavanjem.

»Iako se ovo srijemsko selo u javnosti najčešće uzima kao simbol stradanja i protjerivanja Hrvata iz Vojvodine tijekom 1990-ih, kampanja pritisaka i zastrašivanja hrvatskog stanovništva započela je još prije ovog mitinga, tijekom 1991. godine, a rezultat je bio progon nekoliko desetina tisuća Hrvata s područja Vojvodine, napose iz vojvođanskoga dijela Srijema, koji je trajao sve do 1995. godine. Zabilježeni su: bacanja ručnih bombi u kuće, fizička izbacivanja iz vlastitih kuća, uništavanje privatne imovine, verbalne prijetnje, otkazivanja radnih odnosa, silovanja, prisilna vojna mobilizacija velikog broja Hrvata, razni oblici šikaniranja, a najviše zgražaju slučajevi fizičkog nasilja – brutalna premlaćivanja od kojih nisu bili izuzeti ni hrvatski katolički svećenici, kao i slučajevi etnički motiviranih ubojstava. Za zločine počinjene nad Hrvatima u Vojvodini, Vojislav Šešelj je 2018. godine osuđen u Den Haagu na 10 godina zatvora«, podsjeća se u priopćenju Zajednice.

»Tragična sudbina vojvođanskih Hrvata i strahote koje su doživjeli tijekom 1990-ih nikako ne smiju biti zaboravljeni. Osobito pogađa činjenica što se tada počinjeni zločini i dalje se prešućuju i niječu, počinitelji uglavnom nisu sankcionirani, što je nedopustivo za svaku demokratski legitimiranu državu. Osim toga, ovakvo stajalište srbijanske vlasti upućuje na nespremnost iste da primijeni neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Protekle godine Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježila je 30. obljetnicu svoga postojanja i 30. obljetnicu početka protjerivanja vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja. Danas brojimo 30 godina od nemilog događaja u Hrtkovcima u kojima su Hrvati bili izloženi progonu, zastrašivanju i drugim zlodjelima samo zbog svoje nacionalne pripadnosti. Počinjena je velika nepravda za koju gotovo nitko nije odgovarao, a koja se k tome prešućuje i negira. Zato upućujemo zahtjev svim mjerodavnim institucijama u Republici Srbiji, ali i u Republici Hrvatskoj da se to ispravi, da se da prostora u javnosti žrtvama među vojvođanskim Hrvatima iz tog razdoblja, da se krivci sankcioniraju, da se nestali pronađu, da pravda napokon bude zadovoljena, jer obitelji nestalih i ubijenih to zaslužuju, to im je slaba, ali jedina utjeha koja im preostaje u odnosu na gubitak i tragediju koje su doživjeli«, zaključuje se u priopćenju koje potpisuje predsjednik Zajednice protjeranih Mato Jurić.

H. R.