Intervju Intervju

S optimizmom gledam na novu Vladu Crne Gore

Shodno dogovoru s mandatarom za sastav nove Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem Hrvatska građanska inicijativa je dobila mjesto ministra bez portfelja. Ministar je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-ja. Intervju je vođen ranije, prije sjednice na kojoj je izabrana nova vlada, a s njime smo razgovarali o tome što će ministarska pozicija značiti za njihovu stranku i Hrvate u Crnoj Gori, kao i o tome kakvi su im ciljevi i budući koraci u svjetlu odlaska stare i dolaska nove Vlade.

Kakvom biste ocijenili trenutnu političku situaciju i političke odnose u Crnoj Gori?

Nakon izbora na državnoj razini od 30. kolovoza 2020. godine došlo je do smjene tadašnje vlasti u kojoj je participirala i Hrvatska građanska incijativa, autentična hrvatska stranka koja ove godine proslavlja dvadesetu obljetnicu postojanja. Tada je HGI ne samo prešla iz vlasti u oporbu već je izgubila i parlamentarni status. Ovo je dovelo do sveukupnog pogoršanja do tada dobrog međunarodnog imidža Crne Gore u europskoj i drugoj javnosti i do tenzija na političkoj i društvenoj sceni, što se reflektiralo i na naše građane. Vlada Zdravka Krivokapića, još uvijek aktualna iako u tehničkom mandatu, imala je niz određenih specifičnosti koje Crna Gora prije nije imala. Tako da smo, na primjer, imali ministricu prosvjete, znanosti, kulture i sporta, koja je obnašala funkciju »četveroministra«, kako se to govorilo i koja je govorila za sebe da je žena-četnik i niz drugih nekih ekspresija koje nisu sukladne civilizacijskim vrijednostima. Negirao se genocid u Srebrenici, slane su poruke koje su imale prijeteći sadržaj za nacionalne manjine pa su se Hrvati i druge nacionalne manjine osjećale tjeskobno, a država nije na pravi način odgovarala na te prijetnje. S druge strane, došlo je i do ekonomskog slabljenja države i sve to je dovelo do toga da je vrlo brzo nakon formiranja same Vlade postalo očito da ta Vlada ne može na pravi način odgovoriti na svu tu problematiku. I sada je došlo do prekomponiranja vlasti. Demokratska partija socijalista, na čelu s predsjednikom države i predsjednikom te stranke Milom Đukanovićem, koja je najbrojnija u Skupštini Crne Gore, a bila je u oporbi, ponudila je manjinsku podršku Vladi na čijem čelu će biti premijer Dritan Abazović. U toj situaciji nama u HGI-ju je ponuđeno ministarstvo bez portfelja što smatramo da je dobra gesta u smislu poštivanja manjinskih prava, u smislu jačanja multikulturalnog, multinacionalnog društva i sklada među različitim konfesijama i nacionima u Crnoj Gori. Zapravo, to je poruka koja potvrđuje da se Crna Gora vraća upravo na taj put po kom je bila prepoznatljiva, a to je put uvažavanja nacionalnih manjina i njihovog doprinosa na kulturnom, poličkom, socijalnom i svakom drugom polju.

Crnogorska skupština ima 81 zastupnika i u novoj koaliciji se očekuje da će biti 46 zastupnika?

Vjerojatno će tako biti, a možda bude i više. U ovom trenutku je tako. Još traju pregovori s još jednom procrnogorskom strankom, socijaldemokratima, da i oni budu u manjinskoj vladi što bi dovelo i do njihove podrške parlamentu, ali to ćemo znati nakon sjednice.

Hoće li ova Vlada biti stabilna i hoće li moći dobro funkcionirati?

Prvi put imamo jednu Vladu koja uključuje jednu širu raznovrsnost, ako mogu tako reći. Ali treba cijeniti činjenicu da se pronašao zajednički imenitelj oko određenih vrijednosti i to upravo može biti sama vrijednost koja se nazire u bliskoj perspektivi. Imamo tu Socijalističku narodnu partiju, stranku koja u najvećoj mjeri okuplja biračko tijelo građana srpske nacionalnosti koje će sada biti u toj vladi. Imamo stranke nacionalnih manjina, zatim SDP koji je prepoznat kao crnogorska građanska stranka i imamo Građanski pokret URA i Civis, na čijem je čelu gospodin Abazović koji će biti i premijer. Znači, imamo jednu raznovrsnost ali imamo, ja se nadam, i potencijal u onome što se od nas traži, a to je da budemo konstruktivni i rješavamo sve ono što se nagomilalo od prošle Vlade i što se dobija u naslijeđe od Vlade na odlasku, Vlade Zdravka Krivokapića. Vrijeme i politički i društveni život će pokazati koliko je moj optimizam opravdan ili ne. Ali svakako sama potreba da se prethodna Vlada smijeni i da se dođe do odgovornosti onih koji će činiti takav politički aranžman zapravo svjedoči i o jednoj razini odgovornosti zbog cjelokupnog stanja u društvu.

A kakvo je to stanje u crnogorskom društvu trenutačno prema Vašoj ocjeni?

Stanje u društvu je sljedeće: parlament nam ne zasjeda, a sjednica parlamenta je trebala biti u prvom radnom danu u ožujku kada redovito počinje prvo proljetno zasjedanje. Približavamo se petom mjesecu i još uvijek nemamo sjednicu parlamentu, ali ćemo je imati nadam se 28. ovog mjeseca. Događa se i ta situacija da prvi puta Vlada nema kvorum za sjednice. Davno su narušeni međuljudski odnosi u samoj Vladi i javna je tajna da pojedini ministri ne razgovaraju s premijerom, tako da se nije ni moglo očekivati da će takva Vlada dati rezultate, jer kad su narušeni odnosi za stolom u samoj Vladi, kako će onda ona djelovati konstruktivno i rješavati sve što se od nje traži. S druge strane, mi smo potpuno stali u procesu europskih integracija, u totalnoj smo blokadi i za očekivati je da ova Vlada koja se nazire prvo nastavi pregovarački proces, a zatim i da ga dinamizira. Mislim da je to moguće. I ne samo da je moguće nego s punim optimizmom gledam na to.

Kako ćete Vi biti uključeni u rad buduće Vlade kao ministar bez portfelja?

To je pitanje za mandatara. U prošlom sazivu parlamenta sam obnašao dužnost predsjednika Odbora za Europske integracije i kazao sam kako imam afiniteta nastaviti se baviti tim stvarima. Svakako ono što doživljavam i kao svoju potrebu i nešto što je sasvim prirodno je da jačam prijateljske odnose između Hrvatske i Crne Gore i tu ne treba previše objašnjavati razloge za tako nešto i radim na ostvarivanju manjinskih prava i svega drugog, ali to će se riješiti u razgovoru s budućim premijerom koji je najavio medijima da će na prvoj sjednici Vlade odrediti zaduženja za dva buduća ministra bez portfelja.

Kakav je položaj Vaše stranke od kada niste prisutni u parlamentu? Kakve su mogućnosti djelovanja, financiranja?

Mi živimo jedno posebno vrijeme, vrijeme koje je neophodno i u životu pojedinca, a onda i u životu stranke, a to je jedno razdoblje određenih kušnji, i ne samo kušnji već i lišenosti onoga što ste imali prije, i da i u tom i takvom stanju pokažete jedan svoj vitalitet i snagu. I mi to pokazujemo. Mi smo pokazali da se politika ne svodi na predizbornu kampanju već na jedno kontinuirano djelovanje, i ono što je moja radost kao predsjednika HGI-ja je da je naša stranka zadržala homogenost i rekao bih kako je dodatno dobila na određenim vrijednostima i jedinstvu, iako nismo uspjeli ući u parlament 30. kolovoza. Ali se nije dogodila fragmentacija, nije se dogodilo ono što se obično događa u političkim strankama. Mi smo nastavili svoj politički život i mi živimo te vrijednosti dvadeset godina. Vjerujem da ćemo, lojalni tim vrijednostima, a to su očuvanje svega onoga što predstavlja hrvatski identitet u Crnoj Gori i jačanje državnog subjektiviteta same Crne Gore kao komplementarnih vrijednosti, i zahvaljujući njima i toj misiji neminovno i dalje biti značajan politički čimbenik, i vjerujem da ćemo, kao što se sada vraćamo u izvršnu vlast vratiti i u zakonodavnu vlast.

Koliko vam je glasova nedostajalo da osvojite mandat u parlamentu na izborima 2020. godine?

Falilo je 327 glasova, a mi smo osvojili povjerenje 1.106 građana Crne Gore dok je ta jednosezonska pojava, stranka na brzinu kreirana za jednokratnu upotrebu, što smo tada ukazivali i što se sada potvrdilo jer ih nakon izbora više nigdje nema, osvojila 496 glasova. Njih više nema, oni su izvršili svoju funkciju i osvojili su malo glasova, imajući u vidu da su to ljudi koji su nekada bili politički aktivni, ali opet dovoljno da ispune svoj zadatak i cilj, a to je da HGI ne bude više dio parlamenta i da čitav suverenistički blok postane oslabljen za taj jedan mandat što je dovelo do čega je dovelo i vidjeli smo i taj kraj.

Očekujete li sada da će Hrvati biti jedinstveniji nakon ovog iskustva i gubljenja predstavnika u parlamentu?

To jedno iskustvo neuspjeha nas je i homogeniziralo i ljudi su shvatili dosta toga, što je vrijeme nakon izbora i pokazalo. Pokazalo je svrhu i smisao pojedinih postojanja u politici. Mi smo nastavili svoj politički život, njih odavno nema, a ako se jave samo je u funkciji napada onih koji u kontinuitetu žive misiju HGI-ja. Po svemu sudeći, što vidim i iz brojnih razgovora s ljudima, javila se određena doza prkosa što je potpuno prirodno i zato vjerujem da ćemo se vođeni ispravnom politikom vratiti tamo gdje nam je i mjesto i gdje smo i bili.

Čestitali ste Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini na ulasku u Narodnu skupštinu Srbije.

Jako me je obradovala vijest i rekao sam i u privatnom razgovoru gospodinu Žigmanovu da s velikom pozornošću pratimo što se događa u Srbiji, s posebnim s fokusom na Hrvate. To je veliki uspjeh koji je obradovao ne samo Hrvate u Srbiji već i sve Hrvate kojima je nacionalni identitet na srcu i koji shvaćaju značaj političke artikulacije svojih potreba. Jako sam sretan zbog uspjeha koji su ostvarili na taj način i time dali dodatno ohrabrenje i Hrvatima u Crnoj Gori. Vjerujem da nije lako bilo suočavati se s raznim kušnjama i problemima. Mi sve to potpuno razumijemo jer smo to i sami prolazili, prolazimo i prolazit ćemo, ali borba koju vodimo mora nas učiniti ponosnima i vjerujem da predstoje bolji dani za hrvatski puk i u Srbiji i u Crnoj Gori. Koristim i ovu priliku da čestitam gospodinu Žigmanovu i svima vama što će se ponovo čuti hrvatski glas u Narodnoj skupštini.

Koji su vaši planovi i sljedeći koraci?

Slijede nam lokalni izbori u Tivtu 5. lipnja, te se pripremamo za izborni nastup jer smo posebno fokusirani i koncentriramo sve svoje sile da tako kažem, jer Tivat je grad gdje ima najviše Hrvata u Crnoj Gori i važno nam je da upravo u tom gradu ostvarimo dobar izborni rezultat koji će biti poticaj za dalji rad, dalji motiv za dalje uspjehe.

U tom gradu ste imali i određene probleme s prostorom koji stranka koristi. Je li se taj problem razriješio?

Zbog principijelnog našeg djelovanja u samoj lokalnoj skupštini i zbog ideoloških i političkih stavova koje smo zastupali došli smo na udar tivatske vlasti koja nas je htjela odstraniti iz jednog povijesnog prostora – Doma kulture koji je prije stotinu godina izgrađen za potrebe Hrvatskog sokola. Naravno, mi nismo pristali na to i nećemo pristati na to. Imali smo snažnu potporu i službenog Zagreba i Hrvatske i upućena je i prosvjedna nota ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana. Za sada, reklo bi se, stvari se pomalo racionaliziraju u smislu da oni koji su mislili kako će nas udaljiti iz našeg povijesnog prostora ipak shvaćaju kako je to vrlo loše, prvo za njih same, a onda za sveukupnu situaciju i ambijent. Tako da, reklo bi se, odustaju od toga. Žalosna je činjenica što su u tome sudjelovali i davali svoj doprinos i ljudi koji su politički aktivni u nekim drugim strankama, a zapravo nacionalno pripadaju hrvatskom korpusu. To je ta žalosna činjenica, ali naravno bilo je toga uvijek i gospodin Zvonimir Deković je kao predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća upravo zbog njihove kaznene prijave bio i u policiji i davao izjavu, što je naravno jedan vid intenzivnog pritiska na nas. Ali mi nećemo odustati. Netko nas je želio poniziti, ali nećemo dozvoliti nikakvo ponižavanje. Inače smo u prethodnom vremenu trpjeli razne vrste pritisaka, razne prijetnje su nam upućivane i to su bile i vulgarne i monstruozne prijetnje. Država tada nije odgovorila kako je trebala na sve to, ali vjerujem da je to iza nas i da će se subjekti koji nose destrukciju svesti u jedan razumni okvir i da ćemo ojačati ozračje uvažavanja i poštivanja svih.

Popis stanovništva u Crnoj Gori je odgođen. Kako se pripremate za popis i što očekujete?

Popis u Crnoj Gori je trebao biti prošle godine, ali je zbog političke situacije i nemogućnosti dogovora odgođen. To će biti tema vjerojatno nekih drugih političkih subjekata i Vlade koja dolazi. Na žalost, vidjeli smo u posljednjem popisu da je sve manje Hrvata u Hrvatskoj, ali vjerujem da će taj proces biti usporen i da će se Hrvati vraćati u Hrvatsku. A kad imate takvu situaciju u samoj Hrvatskoj i kad to reflektirate na tamo gdje ste još i manjina, i kad uzmete sve činjenice koje sam predočio, kad uzmete u obzir i to da smo kao nacija vrlo stara nacija tu gdje jesmo, onda s određenom vrstom zebnje očekujemo popis. Na posljednjem popisu prije jedanaest godina smo bili na razini ispod 1%. Naime, 2011. se 0,97% građana izjasnilo da su Hrvati, u brojkama je to 6.021. Vidjet ćemo.

Koji su vaši prioritetni ciljevi kao političke stranke?

Živimo u vremenu kada svaka nacionalna zajednica mora imati svoje nacionalne predstavnike koji će na najbolji način biti artikulacija njihovih potreba i zahtjeva, svega onoga što treba pridonijeti opstojnosti na ovim prostorima. Mi smo sada posvećeni upravo tome – da se čuje naš glas u javnom prostoru. Više se ne može dogoditi da netko napada, vrijeđa, omalovažava, vulgarizira Hrvate i ono što su oni ostvarili u Crnoj Gori, a da ne dobije jasan, nedvojben i jak odgovor upravo od HGI-ja. I to je jedna posebna vrijednost. Znam kako dugo vremena nije bilo tako i da je sada to u određenom smislu sazrijevanje i emancipiranje od određenih anomalija kako bismo došli do te razlike. Vjerujem da pored svega imamo budućnost i da ćemo se okupiti upravo oko tih vrijednosti identiteta i da ćemo nastaviti svoj život. Mi nikad nismo bili destruktivni prema državi u kojoj živimo. Naprotiv, bili smo uvijek oni koji smo je snažno podupirali i jačali i nismo ostavili nikakvo povijesno breme, ništa što bi trebalo biti nama ili onima koji dolaze poslije nas u bilo kom smislu teret ili nešto što bi uzrokovalo bilo koju vrstu kompleksa. Zato možemo biti ponosni na sve što smo uradili i u bližoj i u daljoj prošlosti i to je jedan kapital koji se ogleda u velikom kulturnom i duhovnom blagu i ovim političkim porukama i društvenim procesima u kojima smo sudjelovali s tim kapitalom idemo naprijed.

Intervju vodila: Jasminka Dulić

  • Vila Vrdnik
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay