Širom Vojvodine

(Ne)pomirljivi interesi

Oko 50 posto zaštićene subotičke gradske jezgre čine prizemni objekti. Treba li ih sačuvati, preurediti ili na njihovom mjestu podići jednolične višekatnice? To je pitanje na koje su odgovori različiti. Ovisno odgovaraju li na njega stručnjaci ili investitori.

O tome kakao sačuvati graditeljsko naslijeđe Subotice, ali i nastaviti izgradnju, na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji Perspektiva očuvanja graditeljskog naslijeđa u gradskoj jezgri Subotice, koju je organizirala Fondacija Károly Bíró raspravljali su stručnjaci, političari i investitori.

Grad nije vlasništvo investitora

»Posljednjih godina nisu rađeni veliki projekti obnove grada već su sporadično restaurirani pojedini objekti poput Sinagoge, tako da pod hitno nešto moramo poduzeti. Veliki problem identiteta grada čine prizemni objekti kojih je u zaštićenoj jezgri oko 50 posto. Pitanje je što sada s njima raditi. Porušiti ih i na njihovom mjestu graditi jednolične višekatnice koje će nam narušiti identitet grada ili naći način da se te prizemnice sačuvaju, obogate novim sadržajima. Ne može grad biti vlasništvo pojedinih investitora već je grad vlasništvo svih nas, pa te prostore treba preurediti tako da budu na raspolaganju svim građanima. To nam je cilj. Ponovno se mora izvršiti revalorizacija gradske jezgre, ponovno napraviti vrednovanje svih objekata i dati smjernice za dalji rad. Naravno, to ne može biti samo posao jedne institucije, to mora biti zajednički rad. Zato je ovaj skup i organiziran da se razmijene iskustva, ideje i da pronađemo pravi pravac razvoja našeg grada. Kako mi gradimo grad, tako i grad gradi nas«, kazala je arhitektica-konzervatorica u Međuopćinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Gordana Prčić-Vujnović.

Ravnatelj ove ustanove Balázs Szűcs kazao je kako postoje ideje o načinu na koji sačuvati jezgru grada, ali ih treba ojačati.

»Ima nade da se spasi vizura i ljepota ovog grada. I ova konferencija je organizirana s ciljem nalaženja smjernice gdje i kako da idemo dalje, da vidimo kako drugi rade u okruženju i kako preuzeti neke dobre primjere«, kazao je Szűcs.

Subotica nije iznimka kada je riječ o zaštiti graditeljskog naslijeđa i spomenika kulture, potvrdila je na skupu i ravnateljica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravka Đukanović.

»Ne trebam ja govoriti kakva je situacija u Subotici. Svatko tko prođe centrom grada može u skoro svakoj ulici ove dragocjene urbane sredine vidjeti srušene i devastirane objekte«, kazala je Đukanović te naglasila da desetljećima nije bilo dovoljno ulaganja u obnovu graditeljskog fonda.

»Kada je u pitanju ulaganje države, mi možemo kazati da je u ovoj godini procentualno odvojeno neusporedivo više sredstava iz proračuna. I prešli smo jedan posto od ukupnog državnog proračuna. Međutim, kada govorimo o tome da u Srbiji ima više od 2.500 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara jasno je da su to velika sredstva i da nije dovoljno ulaganje samo države već je neophodno ulaganje vlasnika, korisnika, lokalne zajednice, odnosno svih onih koji trebaju uživati u tom kulturnom naslijeđu.«

Primarni postulat od koga se polazi jest da je kulturno naslijeđe legat, naslijeđe prošlosti, ali njegovo korištenje mora biti održivo, smatra Đukanović.

Novi plan

»Mislim da je moguće da investitori grade, a da sačuvamo gradsku jezgru. Prioritet je očuvanje gradske jezgre i o tome smo raspravljali prije godinu dana kada je iz procedure povučen Plan detaljne regulacije za Zonu II. i sada je u izradi novi, koji će biti izbalansiran. Ono što je građevinsko naslijeđe treba sačuvati, staviti u funkciju turizma. Pored toga investitori mogu raditi na izgradnji stambenih kompleksa, ali nikako u samom centru grada. Subotica je peti grad u državi i ima dovoljno prostora za gradnju, ali nikako u centru. Ni na Skadarliji u Beogradu i u Laze Telečkog u Novom Sadu ne grade se soliteri«, kazao je predsjednik Skupštine grada Bálint Pásztor i dodao da će novi Plan detaljne regulacije za gradsku jezgru biti na javnoj raspravi kao što je to bio slučaj i prije godinu dana kada je predloženi plan povučen.

»Ne samo da pojedine zgrade trebaju biti zaštićene već i čitav centar i ovaj novi plan treba voditi računa o tome«, kazao je Pásztor.

Podsjetimo, u Nacrtu plana detaljne regulacije centra grada Subotice – Zona II., koji je na javnoj raspravi bio prije godinu dana, bilo je predviđeno rušenje više od polovine objekata u pet ulica u zaštićenoj gradskoj jezgri. Građani su zatražili povlačenje ovog Plana i izradu novog koji bi bio u skladu s postojećom ambijentalnom cjelinom.

Građani su tada upozoravali da bi usvajanje ovakvog Plana dovelo do uništavanja zaštićene jezgre grada Subotice i njenog karaktera, kao i da nije u skladu s postojećom ambijentalnom cjelinom. Primjedbe su se odnosile i na neprimjerenu katnost planiranih objekata, koja omogućuje budućim investitorima gradnju višekatnica. S druge strane, i nekoliko investitora je imalo primjedbe na dozvoljenu katnost, koju propisuje Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica, zahtijevajući da ona bude viša kao i u drugim gradskim zonama.

No, sve te primjedbe građana ostale bi bez efekta da u obranu gradske jezgre nije stao i Bálint Pásztor, pa je nedugo nakon njegove reakcije sporan Nacrt plana detaljne regulacije Zone II. povučen.

Priredila: Z. V.