Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Sijačice ukočilo vrijeme

Početak ožujka optimalno je vrijeme za početak sjetve, a prva na redu je sjetva šećerne repe. Međutim, agronomi ratarima preporučuju da se pri sjetvi ne rukovode kalendarom već da prate vremenske uvjete i da sa sijačicama u njive uđu kada temperature budu pogodne za sjetvu. Iskustvo prijašnjih proizvodnih godina pokazuje da sa sjetvom ne treba žuriti. To je i preporuka stručnjaka iz Poljoprivredne stručne službe Sombor.

Otežano klijanje i nicanje

Noćne temperature koje su polovinom ožujka bile i do minus deset stupnjeva nisu odgovarale sjetvi šećerne repe, ali su poljoprivrednici koji repu siju na velikim kompleksima taj posao ipak uradili, riskirajući otežano nicanje ili čak i izmrzavanje.

»Mnogi poljoprivrednici su bili strpljivi, ali ima onih proizvođača koji u planu proizvodnje imaju veće površine i oni su morali krenuti sa sjetvom. Oko 15. ožujka šećernom repom zasijane su prve parcele za ovu proizvodnu godinu. U razgovoru s kolegama iz šećerane Crvenka čuli smo da je na njihovom sirovinskom području zasijano već oko 4.000 hektara, što je trećina njihove ovogodišnje ugovorene proizvodnje. Što se tiče proizvođača koji gaje 20, 30 ili do 50 hektara šećerne repe oni sjetvu počinju ovih dana. Taktizirali su, čekali, što je po mom mišljenju i pametno. Ovih dana vrijeme se proljepšalo, ratari imaju dovoljno sijačica tako da će posao moći brzo uraditi«, kaže savjetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor Zoran Boca.

Idealno vrijeme za sjetvu repe je kada temperature dostignu 5, pa i 10 stupnjeva. Proteklih dana dnevna temperatura sjetvenog sloja na dubini od 5 centimetara bila je 5,4 stupnja, što još nije bilo dovoljno da bi potaknulo brzo i ujednačeno nicanje i klijanje.

»Dnevne temperature ovih dana visoke su, što će pridonijeti da ono što je posijano što prije nikne, a i da ratari zavše sjetvu repe«, kaže Boca.

Savjetodavac Smiljka Mojsović podsjeća da za sjetvu repe treba birati kvalitetno obrađene parcele, obvezno je poštovanje plodoreda, a gnojidba treba biti zasnovana na preporukama i rezultatima analize zemljišta.

»Unošenje veće količine hranljivih elemenata može dovesti do nedostatka mikroelemenata (bor ima veliku važnost), slabljenja biljaka što za posljedicu ima smanjenje prinosa i kvalitete korijena. Šećerna repa veoma povoljno reagira na parcelama gdje je bačeno stajsko gnojivo. Za postizanje visokih prinosa i kvalitete šećerne repe preporučuje se oko 130 kilograma dušika, 60-80 kilograma fosfora i 100-120 kilograma kalija«, kaže Mojsović.

U pogledu agrotehničkog značaja, repa je kultura koja ostavlja za sobom zemljište bogato hranljivim materijama i nezakorovljeno. Za visok prinos i dobru kvalitetu šećerne repe neophodno je uz primjenu kompleksa agrotehničkih mjera repišta kvalitetno prihraniti.

Problemi u proizvodnji razlog su što su mnogi proizvođači posljednjih godinu-dvije digli ruke od te proizvodnje, ali su repi ostali vjerni veći proizvođači koji siju 50, 100 ili više hektara.

»Za ovogodišnju sjetvu šećerane su ponudile nešto bolje uvjete, prije svega cijenu, a osnovna cijena je 40 eura po toni, što je za oko 15 posto viša cijena u odnosu na prošlu godinu. Svaki proizvođač koji ima značajnije površine mora razmišljati kako rasporediti rizike koje nosi proizvodnja. Prvo kada su u pitanju vremenski uvjeti za proizvodnju i drugo cjenovni rizik, jer nitko ne može tvrditi da će cijene žitarica ostati na sadašnjoj razini, i naravno obveza poštovanja plodoreda«, pojašnjava zašto se veći proizvođači i dalje odlučuju zadržati šećernu repu direktor poljoprivrednog poduzeća Meteorkomerc iz Sombora Jeca Ilić.

Skuplja sjetva

Ovog proljeća u Srbiji treba biti zasijano oko dva milijuna hektara. Dominirat će kukuruz čija se sjetva očekuje na milijun hektara. Prema podatcima Agrarnog saveza Srbije sjetva kukuruza po hektaru ove godine koštat će oko 150.000 dinara, što je 50 posto više u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju. Sjetva soje i suncokreta bit će skuplja za 30 posto. Sjetva je skuplja zbog visoke cijene goriva i gnojiva, ali i zakupa zemljišta. I dok ratare čekaju veća ulaganja u proizvodnju, cijene kukuruza na burzi stagniraju. Prošlog tjedna trgovalo se po cijeni od 31 dinar. Zabilježena je veća potražnja soje što je cijenu povećalo na 80 dinara po kilogramu.

Za uljarice iznad 10 stupnjeva

Nakon sjetve šećerne repe poljoprivrednici će početi sjetvu uljarica i na kraju kukuruza. Ni tu se ne treba držati kalendara i nekih rokova koji važe kao optimalno vrijeme za sjetvu, tim prije što su to toploljubive biljke, koje za sjetvu zahtijevaju temperature iznad 10 stupnjeva.

»Višegodišnje analize sjetve jarih usjeva pokazuju da je zbog nedostatka padalina i niskih temperatura pomjerena sjetva bolja pa bi tjedan ili do 10 dana sjetvu trebalo pomjeriti. Znači, ako se sa sjetvom nekada kretalo oko 1. travnja to bi sada trebalo biti oko 10. travnja«, savjetuje Boca.

Teritorij koji pokriva Poljoprivredna stručna služba Sombor, a to je Grad Sombor i općine Apatin i Odžaci ima oko 140.000 hektara obradivog zemljišta. Najviše se sije kukuruz i njega će ovog proljeća biti između 57 i 60.000 hektara. Sljedeća kultura po zastupljenosti je soja koja se godinama unazad gaji na oko 23.000 hektara, suncokreta će biti između 10 i 12.000 hektara i najmanje je šećerne repe koja se ustalila na oko 8.500 hektara.

»Mijenjala se struktura sjetve posljednjih godina, i to najviše u korist soje. To je dobra kultura, koja se može čuvati, što znači da ratari mogu kalkulirati s prodajom i cijenom. Zatim, naučili su da je dobro proizvoditi, imamo dobre i rodne sorte. Sve su to razlozi što su s nekih 15.000 hektara površine pod sojom u ovom dijelu dostigle i 23.000 hektara. Interes poljoprivrednika za sjetvu šećerne repe je manji i ona se ustalila na 8 do 9.000 hektara«, pojašnjava Boca.

Z. V.

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika