Intervju

Očekujemo pet zastupničkih mjesta

Izborna lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani koalicija je manjinskih stranaka koju čine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Zajedno za Vojvodinu. Na glasačkom listiću na izborima 3. travnja ova lista bit će pod brojem 12. Nositelj liste je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. DSHV je do sada na izborima sudjelovao na listama većinskih stranaka ili koalicija. Ovoga puta na manjinskoj listi. Zašto nema i drugih nacionalnih manjina na ovoj listi, na koje glasače se računa, je li bilo poziva iz Srpske napredne stranke, jesu li poslije izbora mogući razgovori sa SNS-om… neka su od pitanja na koja u intervjuu za Hrvatsku riječ odgovara Tomislav Žigmanov.

Manjinsku listu Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani čine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i stranka Rusina Zajedno za Vojvodinu. Je li bilo poziva drugim strankama nacionalnih manjina da se priključe?

Službenih poziva od drugih stranaka za razgovor nije bilo. Bilo je inicijalnih kontakata s Crnogorskom partijom, međutim tu nije nađeno odgovarajuće rješenje koje bi zadovoljilo aspiracije svih zainteresiranih. Slušali smo pozive koji su išli putem medija i od oporbe i od drugih političkih subjekata, no nismo se prepoznavali u njima, jer smo očekivali da kao ozbiljna, odgovorna politička stranka dobijemo službeni poziv na moguću suradnju. Toga nije bilo. Zbog rizika, nismo htjeli sami pokazivati interes kada je u pitanju priključivanje većim savezima, nego smo na ovaj način u koaliciji stranaka nacionalnih manjina iz Vojvodine, čini mi se kao jedini mogući, uspjeli odlično pozicionirati DSHV, napose kada je riječ o budućnosti političkog života hrvatske zajednice u Srbiji.

Je li pred ove izbore bilo ponuda iz Srpske napredne stranke?

Nikakavih, ni formalnih ni neformalnih, poziva iz SNS-a nije bilo! Previše se o tome govori. To dolazi iz struktura i osoba koje nisu naklonjene DSHV-u. Čak se u javnosti plasira lažna informacija da je razgovora bilo, da sam u istima i ja sudjelovao, da smo mi čak dobili i neke pozicije na njihovoj listi i da je moja nespremnost na suradnju rezultirala krahom tih razgovora. To je, naravno, bezočna laž, a cilj je opetovano diskreditiranje DSHV-a i mene kao lidera stranke.

Kažete odlično pozicioniranje DSHV-a. Podsjetimo: lista ima 26 imena. Koliko je dobio DSHV?

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini dobio je većinu, budući da je naš strateški partner stranka Zajedno za Vojvodinu manja stranka, koja nema tu vrstu raspoloživih resursa. Mislim da je na ovakav način još jednom potvrđeno da je DSHV jedan od ključnih liderskih subjekata na planu manjinskih političkih stranaka u Vojvodini i da je to jedno priznanje i za stranku i za mene kao nositelja liste za sve ono što smo do sada uradili kada je u pitanju dosljedno, autentično, požrtvovno zalaganje za dobro hrvatske zajednice, ali i za dobro drugih manjinskih zajednica, i na koncu, ali ne manje važno, i za razvoj demokracije te upristojenje brojnih segmenata društvenog života, institucionalnog okvira, kvalitete zakona na razini Srbije.

Oko kojih principa i prioriteta je okupljena izborna lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani?

Prvo, to je lista manjinskih zajednica, drugo s prostora smo Vojvodine i s treće strane mi smo stranke koje su vrijednosno, politički i ideološki bliske. Vrijednosni okvir i politička načela su posvećenost temeljnim europskim vrijednostima, gospodarski razvijenoj Srbiji, Srbiji s razvijenom vladavinom prava, s razvijenim institucijama, s multikulturalnim politikama koje će biti usmjerene na sve manjinske zajednice, decentralizaciji koju će pratiti ravnomjerni razvoj komunalne infrastrukture i stvaranje jednakih uvjeta za sve prostore u Srbiji. Mi smo zainteresirani više za prostore gdje žive nacionalne manjine, napose Hrvati, i na koncu, ali ne manje važno, mi vidimo Srbiju kao jednu od članica Europske unije.

Na koje glasače računate na izborima? Kako privući i glasače koji ne podržavaju DSHV?

Mi se prepoznajemo kao stranka koja je dosljedna u artikuliranju interesa pripadnika hrvatske zajednice i naravno da tu tražimo najveći resurs kada je u pitanju podrška. Naša sadašnja, a i ranija pozicija u srbijanskom političkom polju jasno je profilirana da se bavimo i drugim temama osim nacionalnomanjinskim. Očekujemo solidarnost pripadnika drugih manjinskih zajednica, koje će u nama prepoznati neku vrstu potencijala i dati nam povjerenje i na koncu, a ne manje važno, mislimo da naš narativ i dosadašnja praksa mogu biti prijemčivi i za pripadnike većinskog naroda, da možemo zadobiti određenu vrstu empatije za naše zahtjeve i na taj način dobiti značajan broj glasova i pripadnika većinskog naroda.

Do izbora je ostalo manje od mjesec dana. Na koji način ćete voditi kampanju? Planirate li obići što više sredina u kojima su potencijalni glasači?

Značajna smo stranka hrvatske zajednice, ali s malim financijskim resursima, tako da neka vrsta velike kampanje, koja financijski staje, koja podrazumijeva televizijske reklame, oglašavanja na radiju, bilbordima… za nas je san. Pokušat ćemo to kompenzirati kapilarnim radom na terenu, vođenjem kampanje koja će ići od vrata do vrata; koristit ćemo sve raspoložive resurse stranke, prijatelje DSHV-a i sve one koji žele biti dionici disiminacije naših predizbornih poruka. Ići ćemo više na letke, na žive razgovore s ljudima, pokušat ćemo s nekoliko javnih događaja mobilizirati što veći broj ljudi da izađu na glasanje i svoj glas daju našoj listi.

Što bi mogao biti ishod? Kakve su procjene koliko mandata očekujete da će ova lista osvojiti?

Mislimo da možemo mobilizirati broj ljudi, koji po pravilima manjinske političke reprezentacije u Srbiji može osvojiti pet mandata. Vjerujemo da uz dobar odnos s predstavnicima drugih manjina, s uključivanjem drugih političkih subjekata možemo dobiti povjerenje i do 40.000 birača, što ovisno o broju izašlih birača, može donijeti i pet zastupnika. Mi ćemo, naravno, kada počnemo kampanju pozvati i sve ljude dobre volje, nevladine organizacije, političke subjekte da podrže našu listu i tu očekujemo jednu veću solidarnost kada su u pitanju različiti subjekti, ali i pojedinci iz većinskog naroda koji će svojim autoritetom stati uz nas i posvjedočiti da naši politički zahtjevi jesu legitimni, kompatibilni s onim što jesu demokratski standardi u razvijenim demokracijama i da na taj način i mi, kojima je samostalnim izlaskom na izbore nemoguće osigurati političko zastupstvo, to i ostvarimo.

Zašto je važno za hrvatsku manjinu u Srbiji da ima svog zastupnika u republičkoj Skupštini?

Zato što je to meritum jeste li politički relevantni ili ne. U politici je važno da ste dionici najviših predstavničkih tijela u kojima se donose odluke, koja onda omogućavaju povratno da vi budete uvažavani kao respektabilan politički subjekt. To se moglo vidjeti u mandatu kada sam bio zastupnik. I država Srbija i Hrvatska visoko su cijenile poziciju koju smo tada osigurali. Najvidljivije je to bilo kada sam bio u službenom izaslanstvu Srbije prilikom posjeta predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović 2018. godine. Da sam bio predsjednik samo mjesne zajednice ili samo vijećnik u Skupštini grada ili općine do toga ne bi došlo. Jako je važno u kičmi jedne manjinske zajednice imati ne samo političku organizaciju, već je važno i da ta politička organizacija i njezini predstavnici budu u vertikali pozicionirani na najvišim mjestima. Radi normalnosti nekog političkog života. Sve drugo je djelovanje s ulice, koje ima prevelike limite. Ukoliko toga nema, uključivanje u procese donošenja odluka na drugim razinama sliči poziciji milosti koju dobivate od onoga tko ima moć. Na ovakav način mislimo da možemo tijekom izbora kao samostalni politički subjekt s našim saveznicima osvojiti svoje vlastito zastupničko mjesto i onda pokušati u postizbornom aranžmanu institucionalno rješavati pitanja koja su, kada je riječ o hrvatskoj zajednici, još uvijek otvorena.

Koja su to prva, kako kažete, otvorena pitanja koja ćete s pozicije zastupnika u Skupštini Srbije ponovno aktualizirati?

Naravno, to je rješavanje onih pitanja koja su dugo na agendi interesa ili prioriteta hrvatske zajednice. To je rješavanje pitanja Hrvatskog školskog centra, osnutka Hrvatske drame u subotičkom Narodnom kazalištu, slučaj Bača, razvijanje komunalne infrastrukture, pitanje uključivanja predstavnika hrvatske zajednice u procese donošenja odluka, stvaranje pretpostavki za jednu ozbiljniju kulturu sjećanja, politike suočavanja s prošlošću koja će imati i trajnije memoriranje stradanja Hrvata, prije svega u Srijemu, otvaranje dijaloga sa svim ključnim subjektima unutar hrvatske zajednice kada su u pitanju njihova očekivanja za rješavanje određenih problema i naravno stalna komunikacija s predstavnicima vlasti Republike Hrvatske radi podrške programima razvoja zajednice te našim prinosima razvoju odnosa između dviju država i na neki način stvaranja boljeg okvira kada je u pitanju suradnja i smanjivanje napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima.

Budući da ste prihvatili sudjelovati na izborima po važećim izbornim zakonima, znači li to da odustajete od garantiranih mandata ili zalaganje za poštovanje Međudržavnog sporazuma kojim se Srbija obvezala na garantirani mandat i zastupljenost pripadnika hrvatske zajednice u lokalnim, pokrajinskim i republičkim tijelima i dalje ostaje prioritet političkog djelovanja?

Naravno da ćemo se, dok je na snazi Međudržavni sporazum, zalagati da se on u cijelosti poštuje i u Srbiji. Od toga nećemo odustati, jer vidimo ne samo svu složenost ovakvoga predizbornog pozicioniranja već i sve ono što prati tu vrstu pozicioniranja – raširenost određenih prigovora koji su neutemeljeni, košmara, plasiranja iluzija da se može samostalnim izlaskom nešto postići... Sve su to okviri koji će nam dodatno otežati pozitivnu, proaktivnu kampanju, jer će se stvarati klima da mi to ne možemo, da ovo nije najbolji način, da se mi na ovaj način jeftino prodajemo, što je sve daleko od istine. Reći ću samo da prema postojećim pravilima političke reprezentacije nacionalnih manjina 35 posto od ukupnog broja pripadnika hrvatske nacionalne manjine s pravom glasa bi trebalo dati povjerenje DSHV-u. Ako je izlaznost na izborima 60 posto, onda to znači da od broja izašlih Hrvata više od 60 posto mora dati glas našoj listi. Ta vrsta kohezije, jedinstva, uniformnosti nije prisutna ni u jednoj zajednici. Ni Srpska napredna stranka ne dobiva povjerenje, ako ćemo nju uzeti kao primjer, 60 posto izašlog biračkog tijela. U tom smislu, nama je to izazov s kojim ćemo se i dalje suočavati. Treba samo vidjeti do kada ćemo istrajavati na zalaganju za provedbu Međudržavnog sporazuma. Druga solucija je, budući da Srbija 20 godina tu vrstu preuzete obveze ne primjenjuje, da ćemo možda biti primorani pokrenuti inicijativu da se taj sporazum jednostavno suspenzira.

S kojom političkom strankom ili koalicijom i na kojim principima biste mogli surađivati poslije izbora?

Naša politička platforma je jasna, vrijednosni okvir, načela našeg djelovanja su poznati. Mi ćemo surađivati s kompatibilnim političkim strankama i možemo očitovati zainteresiranost spram svih onih koji će iskazati spremnost na suradnju. Mi možemo očitovati zainteresiranost da budemo dio procesa formiranja vlade, ali ovisit će o onome što će biti ponuda, što će biti dio mogućih dogovora i na koncu što se konkretno ponuditi hrvatskoj zajednici kada je u pitanju rješavanje njihovih problema i kakav će biti odnos spram nekih naših drugih političkih zahtjeva s kojima izlazimo na izbore.

Posljednje ankete pokazuju da bi Srpska napredna stranka mogla osvojiti oko 52 posto glasova, što znači da će ona formirati novu vladu. Ukoliko bi poslije izbora stigao poziv iz SNS-a, jesu li mogući razgovori?

Pokazali smo do sada da smo spremni razgovarati sa svim političkim partnerima, osim onih koji su se u svojem djelovanju ogriješili spram prava i dostojanstva hrvatske zajednice, na svaku vrstu razgovora. Odgovorna smo politička stranka, koja osim zaštite i artikulacije interesa pripadnika hrvatske zajednice želi stabilnu i prosperitetnu Srbiju. U tom smislu možemo dati svoj prinos. Ne mislimo da ćemo mi biti ključna prevaga na tasu formiranja novih vlasti, ali da budemo kreativna podrška onome što će biti budućnost Srbije, ukoliko se udovolji određenim našim očekivanjima mi možemo biti dio i takvih aranžmana. No, vidjet ćemo kada se »bitka« završi što će sve biti i kakva će biti konstelacija kada su u pitanju rezultati izbora.

Ima li među predsjedničkim kandidatima netko koga ste spremni podržati?

Odlučit ćemo na stranačkim tijelima i u komunikaciji s koalicijskim partnerima kada budemo vidjeli koliko će biti i tko će sve biti kandidat za predsjednika Srbije. Sada, pak, znamo koji su nam kriteriji – u predizbornoj političkoj predsjedničkoj platformi treba imati naznake pozitivnih politika spram najvažnijih aktualnih problema nacionalnih manjina iz Vojvodine, a time i ovdašnjih Hrvata, te kvaliteta njihovog života – od gospodarskih, preko komunalnih do ekoloških. Riječju, podržat ćemo kandidata koji će ponuditi pozitivne i razvojne programe koji garantiraju perspektivu Vojvođanima, pripadnicima nacionalnih manjina, a samim tim i Hrvatima u Srbiji.

U Pokrajini, Novom Sadu, odnedavno Apatinu, članovi DSHV-a uključeno su u vlast. Kakvi su efekti za hrvatsku zajednicu?

Prije svega kada su u pitanju Pokrajina i Grad Novi Sad možemo reći da bilježimo pozitivna iskustva kada je u pitanju rješavanje određenih zahtjeva i potreba pripadnika hrvatske zajednice. Vidimo da su nađeni neki institucionalni načini da budemo dionicima donošenja odluka. Vidimo da se respektira interes pripadnika hrvatske zajednice i da postoje pozitivna iskustva. Sa žaljenjem konstatiramo da to nije slučaj u drugim lokalnim samoupravama i na republičkoj razini vlasti. Sve u svemu, to su pozitivna iskustva koja ohrabruju da s jedne strane mi možemo biti pozitivni partneri vlasti kada su u pitanju procesi donošenja odluka i da možemo naše zahtjeve dostojanstveno artikulirati, na primjeren način i da oni mogu biti riješeni i da na taj način dio otvorenih problema i izazova hrvatske nacionalne zajednice i u Gradu Novom Sadu i u Pokrajini mogu biti pozitivno razriješeni. Naravno, tu je i domišljatost, uspješnost, kompetentnost i snalažljivost ljudi koji su tamo uime DSHV-a postavljeni. Vidjet ćemo ukoliko bude razgovora kako i dalje možemo biti dio tih procesa da rješavamo i ideološki osjetljivije stvari za koje smo mi zainteresirani postavimo na svoje mjesto. Prije svega, odnos prema zločinima 90-ih godina, zatim to su pitanja odnosa prema pripadnicima bunjevačke zajednice, to su zapošljavanje pripadnika hrvatske zajednice u tijelima uprave, to su odnosi u regiji prije svega s Hrvatskom...

Može li se očekivati slična suradnja i u još nekim drugim lokalnim samoupravama, Subotica, Sombor, Bač...? Ukoliko DSHV bude parlamentarna stranka, hoće li to ojačati poziciju DSHV-a kada su u pitanju ove lokalne samouprave?

Naravno da će ojačati. Politička relevantnost i važnost se najbolje pokazuje spram mjesta u kojem vi sudjelujete u vlasti, bilo u poziciji bilo u oporbi. Naravno da ćemo mi tražiti da se pronađe ad hoc rješenje za sudjelovanje pripadnika hrvatske zajednice u tijelima lokalnih samouprava i republičke Vlade, a naravno da ćemo tražiti modele kako se to može riješiti. Mislim da je teško održiva situacija da smo svjedoci da u Hrvatskoj predstavnici srpske zajednice imaju potpredsjednika Vlade, četiri državna tajnika, nekoliko pomoćnika, tri zastupnika, 10 dožupana, četrdesetak gradonačelnika, dogradonačelnika, načelnika općina, donačelnika, a da mi ovdje nemamo ništa. Mislim da bi bilo dobro i za poziciju Srbije, da bi relaksiranije mogla ući u proces produbljivanja dijaloga s vlastima u Hrvatskoj. Ponovit ću: to je na koncu dio Međudržavnog sporazuma i preuzete obveze.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević