Širom Vojvodine

Tradicionalni događaj u novom duhu

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić iz Petrovaradina i Udruga građana Petrovaradin Media najavili su obnovu tradicije Petrovaradinskog karnevala. Obnovljeni Petrovaradinski karneval bit će održan od 12. do 21. veljače 2023. Sastojat će se od izložbe o povijesti Petrovaradinskog karnevala, od 1. do 10. veljače na Trgu slobode u Novom Sadu, te od 11. do 19. veljače u Gradiću u Petrovaradinu. Svečana karnevalska povorka planirana je za subotu, 21. veljače, a iza nje i svečana karnevalska večera, a spomenute su i dodatne aktivnosti.

Ova manifestacija zasnovana je na tradiciji njegovanja običaja karnevalskih okupljanja i povorki u Petrovaradinu koje su imale snažnu hrvatsku organizacijsku notu.

»Danas stupamo u partnerski odnos kako bismo starom običaju Petrovaradinskog karnevala udahnuli novi život u ovom novom vremenu. To znači da ćemo predstaviti i jedan novi događaj samom gradu Novom Sadu i proširiti njegovu turističku ponudu koja će privlačiti domaće i inozemne goste. Riječ ‘karneval’ zvuči jednostavno, no to je složeni kulturni događaj iza kojega stoji velika organizacija«, kazao je predsjednik HKPD-a Jelačić Mirko Turšić, ilustrirajući to primjerom organizacije posljednjeg Petrovaradinskog karnevala prije II. svjetskog rata, 1939. godine, na način kako je to opisano u tadašnjem tisku.

»Primjerice, formiranje povorke koja se ulicama mora kretati točno određenim trasama i s prikazima na određenim mjestima onih tema koje sudionici žele prikazati. Želja nam je da taj dio osmislimo našim resursima koje imamo, na čemu ćemo raditi idućih godinu dana. Kako bi jedan karneval zaista to bio, on ima svoj vrhunac, maskenbal, koji pruža mogućnost čovjeku da iskaže slobodu svojeg duha na način na koji to ne čini tijekom godine«, dodao je on.

Uloga hrvatske zajednice u sredini u kojoj živi

»Njegujući tradiciju karnevala Petrovaradinci su željeli da im karneval bude izveden tako da se dugo pamti. Program je bio takav da je odlučeno da se formira Karnevalsko društvo Petrovaradin i uprava koja će se starati da zamišljeni program bude što bolje izveden. U tu svrhu održan je zbor kojem je prisustvovao veći broj uglednih Petrovaradinaca te je početkom veljače 1939. godine Društvo konstituirano. Za predsjednika je izabran Rudolf Panian, za predsjednika nadzornog odbora Ilija Panian, za tajnika Ljudevit Cimerman, za potpredsjednika Gustav Održil, za princa karnevala Melhior Vuković, za ekonoma Josip Gregurić, za glavnog redatelja Julije Obradović, a za članove uprave nadzornog odbora Antun Voraček, Radoslav Panian, Vladislav Panian, Miroslav Matić, dr. Stjepan Vladarski, Pavle Ružička, Vjekoslav Nežić, Lojzija Grginčević, Antun Šandol i Dušan Merganc. Glavni redatelj Obradović je uz pomoć posebnih timova za poklade 1939. priredio veliku karnevalsku povorku. Središnja figura svake karnevalske povorke bio je princ karnevala, koji je svojim izgledom, ponašanjem i raskošnom pojavom dostojanstveno svjedočio svoju ulogu i poslanje. Vozio se najčešće u četveropregu i stupao u pratnji kraljevske svite. Naša priča bi trebala imati sličan koncept«, pojasnio je Turšić.

»Skupina ljudi koja se okupila oko ove ideje ima dovoljno iskustva i siguran sam da će u suradnji s karnevalskim gradovima u Srbiji i okruženju dovesti Petrovaradinu i cijelom Novom Sadu pravi duh karnevala«, kazao je pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Goran Kaurić.

»To je kulturni događaj koji daje građanima mogućnost da se opuste, razonode i da u duhovitoj atmosferi isprate događaje koji su aktualni u njihovom okružju. Siguran sam da će institucije kulture Grada Novog Sada i Srbije stati iza ovog karnevala, jer ima veliki potencijal. Jedan od ciljeva obnavljanja ove višedesetljetne tradicije u Petrovaradinu je i promidžba predivnog Gradića na samom ulazu u Petrovaradin. Procijenili smo da je on neiskorišten dragulj, prevenstveno u turističkoj i kulturnoj ponudi Novog Sada. S druge strane, ovim hrvatska zajednica u Petrovaradinu ulaže još jedan dio sebe i svoje bogate baštine u kulturu sredine u kojoj živi«, dodao je Kaurić.

Krenulo je spontano, kao i sve dobre priče

»Prije više od mjesec dana sam bio u Beloj Crkvi i tamo saznao da je Belocrkvanski karneval najstariji u Srbiji – potječe s početka XIX. stoljeća. Objavio sam nekoliko interesantnih fotogafija alegorijskih vozila s tog karnevala, da bi se prethodni predsjednik Jelačića Petar Pifat pitao: ‘Jesi li znao da je u Petrovaradinu prije rata postojao veliki karneval?’. ‘Priznajem da ni to nisam znao’«, pojasnio je svoje uključivanje u ovo obnavljanje tradicije predsjednik tvrtke Color Press Group Robert Čoban. »Razgovarao sam s gospodinom Kaurićem i stupio u kontakt s ljudima iz Jelačića, te smo došli na ideju da, ukoliko je to zbilja bilo tako i ukoliko je taj karneval postojao do i nakon II. svjetskog rata (u manjoj mjeri do 1955., uz manji pokušaj obnove 1990.), zašto to ne bismo iskoristili da Petrovaradinu, s ovako divno sređenim Gradićem, i gradu Novom Sadu vratimo tradicionalni događaj i dademo mu novi duh kakav postoji u karnevalskim gradovima. Ovdje smo poklopili i tradiciju i odlične kulise u kojima će se karneval događati. Kontaktirao sam Muzej Vojvodine, Turističku organizaciju Srbije, karneval u Pančevu i mislim da ćemo ovo uraditi uz njihovu pomoć, te pomoć karnevalskih gradova iz Srbije, zemalja regije i cijele Europe, odakle sudionike budemo mogli dovesti. S jedne strane ćemo dobiti obnovljenu tradiciju, a s druge Novi Sad, u vremenu kada nema puno drugih događaja, u veljači, dobiva novu manifestaciju«, kazao je on, dodavši kako se u ovoj, kao i u mnogim dobrim pričama, našao spontano.

Do sada je na javnoj sceni maškarade u Novom Sadu organizirao samo jedan – muzej.

»Iako nematerijalno naslijeđe tek odnedavno ulazi u fokus muzeja, Muzej Vojvodine je u svom fokusu imao istraživanje kulture svih naroda koji žive u Vojvodini, pa tako i duhovne kulture, kao izraza identiteta i tradicije koja se stalno prenosi i mijenja«, kazala je Tatjana Bugarski iz ovog muzeja. »Pokladni običaji i karnevali su fenomeni koji imaju isti korijen. Maskiranje, zabave i gozbe događaju se u prekretnim momentima, u prelasku iz zime u proljeće, iz perioda mesojeđa u period posta ili korizme. Iako karnevali imaju sličnu strukturu u mnogim krajevima svijeta, pokazuju i ogromnu raznolikost«, dodala je ona, i navela iskustvo u organiziranju maškarade za djecu.

Karnevali u turističkoj ponudi Srbije

Govoreći o manifestacijama kao turističkim proizvodima, Ljiljana Novičić iz Turističke organizacije Srbije kazala je da su one među pet turističkih proizvoda koji u turizmu Srbije stvaraju najveći priljev. »Posjetiteljima su najzanimljivije manifestacije koje označuju narodne običaje, gastronomiju, glazbu, kulturu – sve su to područja u kojima se ljudi prepoznaju. U Srbiji je registrirano oko 2.000 manifestacija, a u našem Kalendaru priredbi promoviramo njih oko 900. Često sredine postaju prepoznatljive upravo prema manifestacijama kao što su karnevali«, kazala je Novičić, navodeći da Federacija europskih karnevalskih gradova u Srbiji obuhvaća Vrnjačku Banju, Leskovac, Belu Crkvu, Rakovicu, Pančevo, Vršac, Šabac i Banju Koviljaču.

Iskustva organizacije Pančevačkog karnevala prenijela je Zorana Vladu, koja je u organizacijskom timu ove manifestacije. Najavu Petrovaradinskog karnevala zaključio je upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića Darko Polić.

»Karneval je dio naslijeđa Petrovaradinaca koji nas sjeća na prošla vremena ali daje i slobodu da današnje generacije to ozračje iskažu na novi način«, poručio je on.

Obnova Petrovaradinskog karnevala najavljena je 3. ožujka na konferenciji za medije u Spomen-domu bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.

Prisutni novinari i sudionici konferencije imali su priliku pogledati izložbu fotografija Petrovaradinskog karnevala iz perioda prije 1939. godine.

M. Tucakov