U Subotici se od 18. do 25. siječnja tradicionalno održava molitvena Osmina za jedinstvo kršćana, a plenarno zasjedanje Biskupske Konferencije Srbije i Crne Gore započinje 24. siječnja i traje do 26. siječnja, također u Subotici, što su povodi za razgovor s dr. Andrijom Kopilovićem.
4Što je smisao molitvene Osmine, koja u molitvi okuplja više Crkvi?
Sigurno je da je Crkvu osnovao Isus Krist. Jednako tako iz Evanđelja znamo da je ta Crkva osnovana kao jedna i jedincata. Njegova Velikosvećenička molitva izražava želju »Da svi budu jedno kao što si Ti, Oče u meni i ja u Tebi«. Jasno, jedna i jedincata ne znači jednooblična i jednolična nego jedinstvo na principu glave i udova tijela. Nažalost, ljudski element je glavni čimbenik da su se te nužne različitosti i obogaćujuće razlike suprotstavile kao doktrinarne i disciplinske do te mjere da su postali razlogom sukoba, razlaza, pa i rascjepa tog jedinstvenog Kristovog »Mističnog Tijela«.
    Smisao molitvene Osmine je ponizna spoznaja da mi to jedinstvo je možemo uspostaviti vlastitim dogovaranjima i nastojanjima, nego da je za to jedinstvo potrebna osobita Božja milost. Crkve koje shvaćaju da je jedinstvo dar milosti i mole za taj dar. Želimo se prepoznati kao obogaćujuće razlike – ali jedna Kristova obitelj. Molitva nam donosi zajednički rast u vlastitoj vjeri, a napose u bratskoj ljubavi i to je smisao molitvene Osmine: rasti u vlastitoj vjeri, upoznavati druge i drugačije, ali se prepoznavati kao braća i učiniti Isusa Krista koji svi težimo ka našem jedinstvu, ne jednoobraznosti nego jedinstvu braće i sestara. Još bih dodao razmišljanje za ovu godinu za koje mislim da je najbolji odgovor za ovu godinu kao tumačenje smisla molitve i sadržaja Osmine. Svjetski molitveni tjedan za jedinstvo kršćana ove godine usmjerava pažnju svih kršćana na jednu od sržnih kršćanskih istina: da je Isus Krist jedini temelj Crkve.
    Tko bi Crkvu kao zajednicu spasenja ili svoje individualno i(li) sveopće spasenje gradio na bilo kojem drugom temelju osim na temelju bogočovještva Isusa Krista, gradio bi na razorivim temeljima smrtnoga i prolaznoga. Ljudski, vidljivi element u Crkvi, koliko god bio zamjetno prisutan u ovostranoj našoj stvarnosti, nikada ne može sam dostajati onoj Crkvi koja nije samo obećanje željenog nego i »instrument« stvarnog čovjekovog spasenja. Isus Krist je uistinu jedini temelj Crkve, koja je u svojoj biti njegovo mistično tijelo, i stoga je on, budući da je pravi Bog od pravoga Boga, jedini koji u njoj i po njoj može spasiti čovjeka iz egzistencijalne ugniježđenosti u nesavršenost, iz osuđenosti na smrt i prolaznost. Za spasenje trajne i vječne naravi, za puninu života i radosti ne može biti dostatno ništa prolazno, nego samo Vječno, ništa smrtno nego samo Besmrtno, ništa nesavršeno, nego samo Savršeno, ništa stvorenjsko, nego samo Stvoriteljsko, ništa ljudsko, nego samo Božansko.
4Kada su ustanovljene molitvene Osmine?
Doba u godini kada se tradicionalno organizira Molitveni tjedan za kršćansko jedinstvo jest 18.-25. siječnja. Te je nadnevke još 1908. predložio Paul Watson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla, i koji stoga nose i simbolično značenje. Na južnoj polutki, gdje je siječanj blagdansko vrijeme, Crkve često Molitveni tjedan prakticiraju u koje drugo doba godine, najčešće oko blagdana Duhova (kako je to preporučio pokret Vjera i ustrojstvo još 1926. godine), što je također znakovito vrijeme za molitvu za jedinstvo crkve. Godine 1908. prvo je održavanje molitvene »Osmine za jedinstvo kršćana« u siječanjskom terminu i na današnji način, na poticaj spomenutoga Paula Watsona, koji je potom prihvatio puno sakramentalno zajedništvo u Katoličkoj Crkvi. 1926. Pokret »Vjera i ustroj« počinje objavljivati »Prijedloge za Molitvenu osminu za kršćansko jedinstvo«. 1935. U Francuskoj se katolički svećenik Paul Couturier zauzima za »Sveopći molitveni tjedan za jedinstvo kršćana« na osnovi zajedništva u molitvi za »jedinstvo kakvo Krist želi, sredstvima kojima Krist želi«. 1964. »Dekret o ekumenizmu« Drugoga vatikanskog sabora ističe da je molitva duša ekumenskoga pokreta i potiče obilježavanje Molitvenog tjedna. 1966. Povjerenstvo »Vjera i ustroj« Svjetskoga vijeća Crkava i Tajništvo za jedinstvo kršćana (danas Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana) započinje službeno zajedno pripravljati tekstove za Molitveni tjedan. 2004. Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstvo »Vjera i ustroj« Svjetskog vijeća Crkava započinju ne samo zajednički pripremati nego i u zajedničkom izdanju objavljivati Molitveni priručnik tjedna molitve za jedinstvo kršćana.
4Što će biti tema zasjedanja Biskupske konferencije Srbije i Crne Gore?
Biskupska Konferencija je u Katoličkoj Crkvi najviše tijelo – krajevni Sabor – jedne države ili pokrajine. Naša Biskupska Konferencija je Tijelo katoličkih biskupa Srbije i Crne Gore i Makedonije. Redovito se održavaju dvije plenarne sjednice godišnje, na kojima se rješavaju pitanja koja su aktualna za život katoličke Crkve toga vremena i područja. Dnevni red se ne objavljuje unaprijed. Pravo glasa imaju samo biskupi i sjednica je redovito zatvorenog tipa. Rad traje redovito tri dana. O onome što je važno za javnost, na kraju Konferencije se izdaje priopćenje. Ono što znamo je redoviti dio sjednice, a to je izvještaj rada raznih tijela Biskupske Konferencije, Pastoralni program za ovu godinu Euharistije, dok su druge točke dnevnoga reda za sada nepoznate. Bit će jedan susret 25. siječnja s biskupima ostalih kršćanskih Crkava ovoga područja.
Z. S.