U ovom članku osvrnut ćemo se na nacionalnu strukturu Subotice i pokušali vidjeti u kojoj mjeri ona odgovara nacionalnoj strukturi učenika, odnosno studenata u Subotici, uzimajući u obzir samo državne škole i fakultete. Naime, treba imati u vidu da i u Subotici postoje određeni fakulteti kojima nije osnivač država.
    Imajući u vidu da u Vojvodini postoji samo jedno sveučilište i to u Novom Sadu, te da je normalna stvar veća pokretljivost, kada je riječ o studentima, teško bi se mogla dovoditi u pitanje nacionalna struktura Općine Subotica i studenata koji studiraju u Subotici. Pokraj toga treba istaknuti da ne mali broj studenata nacionalnih manjina, u ovom slučaju Mađara i Hrvata, studira u matičnim državama, te je svako uopćavanje i donošenje decidnih zaključaka veoma nezahvalno.
    Usprkos svemu iznesenom, smatramo uputnim razmotriti ovu temu. Da bismo mogli lakše pratiti stanje glede ove teme i unatoč svega iznesenog, u tablici broj 1 dana je nacionalna struktura Subotice prema popisu iz 2002. godine.

DOBNA STRUKTURA: Podaci o nacionalnoj strukturu učenika osnovnih škola po općinama nisu dani od strane Tajništva za obrazovanje i kulturu AP Vojvodine, a nema ih niti Odjel za društvene djelatnosti Općine Subotica, te ih iz tih razloga u ovom trenutku ne možemo razmatrati. Za srednje obrazovanje podaci su dani po općinama te ih za Suboticu iznosimo u tablici broj 2. Poradi preglednosti, podaci o nacionalnoj strukturi su poredani po brojnosti. Odmah je vidljivo kako broj Mađara, Hrvata i Bunjevaca u srednjim školama Subotice zaostaje za njihovim udjelom u nacionalnoj strukturi. Ako se i može reći da jedan broj Mađara i još manji broj Hrvata nastavlja školovanje na srednjem stupnju u Mađarskoj, odnosno Hrvatskoj, teško se to može reći za Bunjevce. Naime, Bunjevaca ima 10,96 posto u strukturi stanovništva Subotice, a svega 3,73 posto u strukturi učenika srednjih škola u Subotici. Iz podataka je vidljivo kako je broj učenika, koji se izjašnjavaju kao Srbi, Jugoslaveni i Crnogorci, znatno veći od njihova udjela u nacionalnoj strukturi Subotice. To se prije svega odnosi na Srbe kojih u Subotici ima 24,95 posto, a u nacionalnoj strukturi učenika srednjih škola 44,22 posto.

    Sasvim je izvjesno da je jedan od mogućih razloga i dobna struktura srpske populacije koja je zadnjih godina naseljavala Suboticu. Hrvati u Subotici čine 29,51 posto ukupnog broja Hrvata u Vojvodini, a broj učenika Hrvata u Subotici čini 33,26 posto broja učenika srednjih škola u Vojvodini koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Broj Mađara u Subotici čini 19,67 posto populacije Mađara u Vojvodini, dok broj učenika Mađara srednjih škola u Subotici iznosi 27,26 posto od ukupnog broja učenika Mađara u Vojvodini. Jedan od razloga za to može se naći u većoj mogućnosti školovanja na materinjem jeziku, otvaranju specijalne gimnazije.

    Naravno, potpuno je jasno da najveći broj učenika koji se izjašnjavaju kao Bunjevci uče u Subotici (86,60 posto) jer se u Subotici nalazi i 82,19 posto svih Bunjevaca u Vojvodini. Osjetno zaostajanje broja učenika Bunjevaca u srednjim školama Subotice za njihovim udjelom u nacionalnoj strukturi Subotice treba tražiti u tome, da se ljudi starije starosne dobi izjašnjavaju kao Bunjevci, te u tome da neki, nažalost, ne nastavljaju školovanje na srednjem stupnju.

VIŠE ŠKOLE: U Subotici postoje dvije više škole u kojima je u školskoj 2003. /2004. godini bilo upisano 1.195 studenata. Nacionalna struktura studenata dana je u tablici broj 3. Od ukupnog broja studenata na višim školama u Subotici 568 se izjašnjavaju kao Mađari, što čini 47,54 posto ukupnog broja studenata viših škola Subotice. Nastava na mađarskom se odvija na obje više škole. Od 568 studenata Mađara u Subotici njih čak 438 je na Višoj tehničkoj školi. Ako se uzme u obzir da je broj Mađara u Vojvodini ukupno 841, može se vidjeti da je njih 67,54 posto u Subotici. Svega 2 studenta, koji se izjašnjavaju kao Bunjevci, studiraju na višim školama izvan Subotice. Više od 50 posto studenata Hrvata na višim školama Vojvodine studiraju u Subotici.
FAKULTETI: Kada je riječ o visokom obrazovanju, može se konstatirati kako u Subotici, u sklopu Sveučilišta u Novom Sadu, rade dva fakulteta. Nacionalna struktura studenata na fakultetima u Subotici dana je u tablici broj 4. Iz tablice je razvidno da je u Subotici tijekom školske 2003. /2004. godine bilo upisano na fakultetima 6.723 studenata. Od tog broja svega 560 studenata je na Građevinskom fakultetu. Nastava se i ovdje odvija na srpskom i dijelom na mađarskom jeziku. Od ukupnog broja studenata njih 63,34 posto su studenti srpske nacionalnosti. Broj studenata hrvatske nacionalnosti iznosi 119 ili 33 posto od broja Hrvata koji studiraju u Vojvodini. Za razliku od velikog postotka Mađara, koji se nalaze na višim školama u Subotici, njih 27 posto od ukupnog broja je na fakultetima u Subotici. Isto tako je primjetno da od ukupnog broja studenata Bunjevaca, koji se nalaze na fakultetima Vojvodine, njih 48,57 posto studira u Subotici.
NE MOŽEMO BITI ZADOVOLJNI: Da bismo stekli sliku o ukupnom broju studenata u Subotici, prikupljeni su podaci koji se nalaze u tablici broj 5. Iz tablice je vidljivo kako je u Subotici u školskoj 2003. /2004. godini bilo upisano 7.918 studenata, što čini 16,79 posto populacije studenata u Vojvodini. Interesantno je da je 8,25 posto nacionalno neizjašnjenih studenata na višim školama i fakultetima u Subotici, a 5,41 posto studenata koji su se izjasnili kao Jugoslaveni.

    Za jednu suptilniju analizu trebalo bi usporediti podatke zadnjih nekoliko godina, vidjeti trendove, što bi omogućilo bolje anticipiranje događanja. Vjerujem da ćemo svake godine pratiti stanje upisa u školama i fakultetima u Vojvodini, te iz toga izvlačiti određene konzekvence. No, kako podaci sami po sebi govore, vjerujem da mogu služiti našoj javnosti i čitateljstvu kao okvir za zaključivanja.
    Iz svega iznesenog je jasno da ne možemo biti zadovoljni s brojem studenata i učenika u Vojvodini hrvatske nacionalnosti. Razlozi su dijelom izneseni ili se mogu naslutiti. Samo po sebi nameće se pitanje studiranja u Hrvatskoj ili potpomaganje samo studenata koji idu na studij u Hrvatsku. Nadalje, postavlja se i pitanje preferiranja Zagreba ili Osijeka. Pitanja se postavljaju, a mi na njih nemamo odgovore. Neće biti dobro ako to bude predugo trajalo.