Intervju
Značajno uvećanje poticajnih sredstava za poljoprivredu
Koncem 2020. godine, tada doktorant na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu a danas doktor biotehničkih znanosti, Mladen Petreš imenovan je za pomoćnika pokrajinskog tajnika za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo u Vladi AP Vojvodine u sektoru biljne proizvodnje. Jedno od njegovih zaduženja u tajništvu se od početka rada odnosi na natječaje i poticaje u područjima nadležnosti Tajništva. Ovo je tajništvo nedavno raspisalo veliki broj natječaja za poticajna sredstva u različitim područjima poljoprivrede, vodoprivrede, lovstva, šumarstva a od ove godine prvi puta i za ruralni turizam. Petreš kaže kako će ukupna sredstva koja su ove godine namijenjena poljoprivrednim gospodarstvima iznositi oko 1,2 milijarde dinara, što predstavlja značajno uvećanje sredstava.
Trenutačno je raspisano 18 natječaja, koji se svi nalaze na sajtu Tajništva, a u narednom razdoblju će biti raspisani i ostali natječaji od ukupno oko 30. »Većina će biti namijenjena fizičkim osobama nositeljima poljoprivrednih gospodarstava, ali i pravnim osobama koje se bave preradom voća, povrća, mesa, mlijeka, kao i proizvodnjom rakije, vina i piva«, kaže Petreš, te ističe kako se svi zainteresirani mogu obratiti njemu i drugim uposlenicima Tajništva za pomoć u procesu konkuriranja.
Prošlo je godinu dana od kada obnašate dužnost pomoćnika tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Kako je prošla ova godina za poljoprivredu? Kakvi su efekti poticajnih sredstava za poljoprivrednike?
Nakon godinu dana obnašajući dužnost pomoćnika tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mogu reći da sam zadovoljan. Svi natječaji raspisani prošle godine su naišli na veliki odaziv poljoprivrednika koji su željeli ulagati u novu opremu i strojeve. Pogotovo se ističe natječaj za fizičku imovinu, preko koga smo prvi puta našli model kako nabaviti nove strojeve za obradu tla, prskalice, atomizere, prikolice itd.
Koji su bili najveći problemi za poljoprivrednike u protekloj godini?
Kao i svaka proizvodna godina, i prošla je nosila određene izazove. Proljetni mraz koji je nanio gubitke u voćarstvu, zatim izuzetno dugo sušno razdoblje tijekom ljeta, sve su to veliki izazovi i problemi s kojima se susreću poljoprivredni proizvođači. Međutim, vjerojatno najveći problem koji se pojavio tijekom prošle godine, a koji se nastavlja i ove, jest značajan skok cijena repromaterijala.
Poljoprivrednici se žale na visoku cijenu umjetnih gnojiva. Ugrožavaju li visoke cijene gnojiva i drugih repromaterijala poljoprivrednu proizvodnju i opstanak poljoprivrednika? Ministar za poljoprivredu je rekao da će biti beskamatnih kredita kao pomoć poljoprivrednicima, ali neke udruge poljoprivrednika smatraju da je to samo novo zaduživanje.
Rast cijena repromaterijala svakako značajno otežava rad i povećava ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju. Beskamatni krediti svakako su mjera koja će olakšati poljoprivrednicima da nabave neophodna gnojiva bez kojih proizvodnja nije zamisliva u suvremenoj proizvodnji, a s druge strane odložit će se obveza plaćanja visokih cijena odjednom. Nadalje, druga mjera pomoći poljoprivrednim proizvođačima je i ukidanje carine od 10% za nabavu dušičnih gnojiva iz trećih zemalja.
Doktor biotehničkih znanosti
»Doktorsku disertaciju pod naslovom ‘Fusarium spp. – prouzrokovači fuzariozne truleži ploda jabuke i mogućnosti suzbijanja’ obranio sam14. siječnja 2022. godine pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Mila Grahovac, dr. sc. Jovana Hrustić, prof. dr. sc. Dragana Budakov, prof. dr. sc. Nenad Magazin i dr. sc. Ana Obradović. Mentorice su mi profesorica Mila Grahovac s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i dr. sc. Jovana Hrustić s Instituta za pesticide i zaštitu životnog okoliša iz Beograda. Plan mi je nastaviti istraživanja, ali i objaviti znanstvene radove na osnovu rezultata do kojih sam došao tijekom izrade disertacije«, kaže dr. sc. Mladen Petreš.
Mladen Petreš je rođen 1988. godine u Subotici. Nakon Medicinske srednje škole završio je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, smjer zaštita bilja, fitomedicina kao prvi u generaciji. Nakon toga je završio master studije, volontirao u jednom voćnjaku, dvije i pol godine radio u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Subotici. Kao doktorant je radio kao volonter na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu da bi nakon nekoliko mjeseci dobio zaposlenje preko Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja za uključivanje 1.000 najboljih istraživača na fakultete. Kao istraživač pripravnik je tijekom studija položio sve ispite odmah na početku i bavio se istraživačkim radom. Aplicirao je i dobio najpoznatiju i najprestižniju stipendiju koju dodjeljuje američka Vlada kroz Fulbright program. Kao stipendist ovog programa proveo je devet mjeseci na University of Masachusets, gdje je radio istraživanja na fuzarium vrstama gljiva koje su prouzrokovači truleži u skladištima plodova jabuka. U doktoratu se bavio temom suzbijanja ovih gljiva alternativnim – biološkim i fizičkim metodama.
S kakvim poteškoćama se susreću poljoprivrednici kada apliciraju za sredstva?
U biti, procedura apliciranja na natječaje Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu nije komplicirana. Međutim, veoma je značajno informirati se pravovremeno, pročitati tekst natječaja i prikupiti i uredno pripremiti zahtijevanu dokumentaciju. Kao što to svaki puta napomenem, na prvom mjestu ja, a tako i kolege iz Pokrajinskog tajništva smo na raspolaganju za informacije o natječajima.
Za što su se najviše tražila sredstva?
Svi natječaji su bili predmet interesiranja različitih proizvođača, ovisno o vrsti proizvodnje kojom se bave i gdje žele ulagati. Stoga mogu reći da smo zadovoljni odzivom. Međutim, moram istaći da su natječaji za nabavu opreme za navodnjavanje i gorepomenuti natječaj za fizičku imovinu, kao i start-up natječaj za mlade poljoprivrednike bili natječaji na kojima je bilo najviše prijava.
Iz kojih područja, mjesta najviše apliciraju? Kakva je struktura onih koji apliciraju – jesu li mlađi, stariji, žene, muškarci, manje ili više obrazovani...?
Apliciraju svi koji se žele baviti poljoprivredom. Svi natječaji sadrže odredbu kojom se dodatni bodovi za rangiranje i dodatnih 10% povrata od vrijednosti investicije dodjeljuju onim gospodarstvima kada je poljoprivrednik mlađi od 40 godina, u slučaju da je nositelj gospodarstva žena i za gospodarstva koja djeluju u područjima s otežanim uvjetima za rad u poljoprivredi. Na ovaj način stimuliramo mlade i žene da se aktivno počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom. S druge strane, u većini natječaja se dodatno boduje diploma Poljoprivrednog fakulteta, a na ovaj način želimo potaknuti mlade agronome da ostanu na selu, na svom imanju i svoje znanje primijene na svojoj zemlji.
Raspisani su novi natječaji. Koji su to natječaji? Što su novine u odnosu na prethodne godine?
Trenutačno je raspisano 18 natječaja, a na sajtu Tajništva se može naći popis svih natječaja i sve potrebne informacije o njima. U narednom razdoblju će biti raspisani i ostali natječaji, a njihov ukupan broj će biti oko 30. Većina će biti namijenjena fizičkim osobama, nositeljima poljoprivrednih gospodarstava, ali i pravnim osobama koja se bave preradom voća, povrća, mesa, mlijeka, kao i proizvodnjom rakije, vina i piva, itd.
Kolika sredstva se raspodjeljuju ove godine?
Ukupna sredstva koja su ove godine namijenjena poljoprivrednim gospodarstvima iznosit će oko 1,2 milijarde dinara, što predstavlja značajno uvećanje raspoloživih sredstava za ovu namjenu. Također, i ove godine će biti raspisani natječaji koji se odnose na pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, a jedan značajan dio sredstava će biti namijenjen za kapitalne investicije u APV.
Tko sve može aplicirati?
Ovisno o tome kome je namijenjen i kako je koncipiran natječaj ovisi tko može aplicirati. Najčešće su to fizičke osobe, nositelji registriranog poljoprivrednog gospodarstva, dok na drugim natječajima to mogu biti i pravne osobe nositelji registriranog poljoprivrednog gospodarstva, ali i udruge, škole, fakulteti, znanstvene ustanove, jedinice lokalne samouprave itd.
Što Tajništvo za poljoprivredu planira za ovu godinu? Ima li nekih novina, planova?
U narednom razdoblju plan je da se otvore preostali natječaji, da se cijeli proces provede do kraja, kako bi poljoprivrednicima bila isplaćena sredstva. Zatim, nastavak kapitalnog projekta automatskog sustava obrane od grada na teritoriju radarskih centara Samoš i Bajša. Također, u planu je nekoliko novih natječaja od kojih bih istakao natječaj koji će se odnositi na razvoj ruralnog turizma. To će biti prvi put da Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu izdvaja sredstva za ove namjene.
Kakvo je Vaše iskustvo, jesu li dosadašnje mjere i poticaji pomogli u opstanku sela, odnosno ostanku ljudi, osobito mladih, na selu?
Da bi se uvidjeli efekti bilo koje mjere koja se provodi mora proći određeno vrijeme. Iz tog razloga je neophodno pratiti efekte, ali i prethodno pratiti trendove prilikom planiranja mjera. Svi iz Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu se trudimo biti u stalnom kontaktu s poljoprivrednicima, da sudjelujemo na radionicama, seminarima, simpozijima, savjetovanjima, itd., a sve u cilju da bismo ostali kontinuirano informirani o specifičnim potrebama poljoprivrednika, kako bismo zatim mogli prilagoditi mjere podrške. Evo konkretan primjer: pokrajinski tajnik, gospodin Čedomir Božić, je inicirao osnivanje radne grupe za unapređenje mjere podrške poljoprivrednim proizvođačima iz bio proizvodnje. Radna grupa, kojoj sam ja na čelu, je formirana i tijekom ove godine, kroz razgovore s poljoprivrednicima iz bio proizvodnje, predstavnicima udruga, stručnjacima iz ovog područja i profesorima novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, smo došli do preciznih zaključaka na koji način je neophodno mjere prilagoditi i unaprijediti, te smo sve to implementirali u ovogodišnji natječaj za nabavu opreme u bio proizvodnji.
Intervju vodila: Jasminka Dulić
