Tema

Gnojivo zagorčalo proizvodnju

Poremaćaji na tržištu, svjetskom pa i onom domaćem, nisu uvjetovali samo povećanje cijena ratarskih proizvoda već i skok cijena mineralnog gnojiva, što, kako upozoravaju poljoprivrednici, ozbiljno ugrožava novu proizvodnju. Za godinu dana mineralna gnojiva poskupjela su čak tri puta. U posljednjem siječanjskom tjednu na Produktnoj burzi u Novom Sadu ureom se trgovalo po cijeni od 865 eura po toni, a AN-om (amonij nitrat) po cijeni od 725 eura za tonu. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine urea je skuplja čak za oko 260 posto. Ratari još prave kalkulacije, jer bez gnojiva nema ni dobre proizvodnje, ali ipak važu koliko će, zbog visokih cijena, štedjeti na gnojidbi. Vremena za računanje nemaju puno jer je već vrijeme za prihranu pšenice, a efekti dozvoljenog uvoza gnojiva bez carine osjetit će se tek u ožujku.

Manje dušika i reducirana obrada

Pred početak ovogodišnje sjetve ratare u Srijemu itekako brine poskupljenje važnih inputa u sjetvi, prije svega mineralnog gnojiva i dizel goriva. Željko Paulić iz Nikinaca, zajedno s Nikolom Dragičevićem, obrađuje više od 10 hektara zemljišta.

»Ako se ništa ne promijeni, upitno je u kojoj količini će poljoprivrednici koristiti gnojiva. Površine u našim atarima su zasijane pšenicom na prošlogodišnjoj razini, ali nije bačeno gnojivo. Polovinom veljače počinje prihrana i mislim da će tada mnogi poljoprivrednici smanjiti unos gnojiva. Neki će to pokušati nadoknaditi folijarnom prihranom (granuliranom). S ovim cijenama gnojiva i dizela cijena ovogodišnjeg roda pšenice bi trebala biti veća za 40 do 50 posto. Glede proljetne sjetve površine ne možemo smanjivati, jer ima dosta poljoprivrednika koji su vezani kreditima, ali ako ostanu ovakve cijene, uzimat ćemo od otkupljivača i zadruga gnojivo u zamjenu za pšenicu i suncokret ovogodišnjeg roda. Što se tiče poskupljenja naftnih derivata, mislim da će se zbog visoke cijene ići na reduciranu obrada zemljišta«, ističe Paulić.

Siniša Dermišek iz Sota obrađuje oko 70 jutara zemlje. Ovog proljeća planira sjetvu kukuruza, suncokreta i soje. Unatoč poskupljenju gnojiva i dizela kaže da će raditi kao i prethodnih godina.

»Cijene gnojiva i dizela su znatno skočile i to nas je dodatno opteretilo. Nepojmljivo nam je da je metar uree 100 eura. To je izuzetno visoka cijena kojoj se nismo nadali. No, i pored visokih cijena nećemo smanjivati unos gnojiva jer smo svjesni da bez ulaganja u proizvodnju ne možemo očekivati ni dobre proizvodne rezultate. Nadamo se da će zbog skoka cijena gnojiva i dizela i cijena žitarica biti veća. Bilo bi dobro kada bi poljoprivrednici mogli dobiti neki popust od države, ali za sada nema nagovještaja o tome. Jedino nam preostaje da radimo kao i do sada i da se trudimo da kvaliteta roda bude dobra. Ostalo je sve neizvjesno«, kaže Dermišek.

Iste brige brinu i ratari u Bačkoj.

»Nekada je mineralno gnojivo bilo je jeftinije, pa kad su se dodali poticaji države poljoprivredna proizvodnja je bila jeftinija. Kada sam u stajama i oborima imao stoke, stajnjak sam iznosio na njive najmanje tri puta godišnje i to pet i više vagona, pa kad se na to nadodavalo i mineralno gnojivo zemlja je bila izdašnija, odnosno prinosi su bili bolji. Mineralno gnojivo skuplje je sada tri puta, poskupljenja više ni ne računamo. Još se točno ne zna kolika će biti cijena gnojiva i pod kojim će se uvjetima dobavljati, na njive ga bacati moramo, a koje će to količine biti ovisit će od ponuđenih cijena«, kaže Stipan Đipanov iz Monoštora koji obrađuje oko 50 hektara zemlje.

Jeftinije tek u ožujku

Kako bi koliko-toliko ublažila skok cijena mineralnih gnojiva Vlada Srbije donijela je odluku o bescarinskom uvozu. To znači da će se, osim iz Rusije, u Srbiju bez carine moći uvoziti gnojiva i iz drugih zemalja, što bi trebalo utjecati na smanjenje cijene, ali to jeftnije gnojivo stići će kasno za prihranu pšenice koja će početi ovih dana.

»Trenutačna cijena uree s PDV-om je 110 do 115 dinara za kilogram, što je 6 do 7 posto niža cijena u odnosu na kraj prošlog mjeseca, tako da možemo reći da cijena blago pada. Tržište je zapravo reagiralo na Odluku Vlade Srbije o uvozu gnojiva bez carine, ali prve količine takvog gnojiva neće stići prije početka ožujka, što će za prihranu pšenice biti prekasno«, kaže Jeca Ilić, direktor kompanije Meteorcoomerc iz Sombora i dobar poznavalac kretanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala.

Na nešto jeftinije gnojivo ratari tako mogu računati tek za kulture iz proljetnje sjetve, a očekuje se da će cijena od ožujka biti niža za10 do 15 posto. No, sve ovisi o spremnosti uvoznika da se upuste u ovaj posao jer transport gnojiva ide Crnim morem, što je u području napetih odnosa Rusije i Ukrajine.

»Urea se za kupovinu od početka ožujka ugovara po cijeni od 100 do 105 dinara po kilogramu s PDV-om. Dakle, na jednoj strani imamo poskupljenje od 300 posto i onda pojeftinjenje od 10 do 15 posto, što za poljoprivrednike neće biti velika ušteda. Ipak, ozbiljni proizvođači, koji imaju akumulaciju, primijenit će punu agrotehniku, svjesni da od ulaganja u proizvodnju ovisi i krajnji rod. Sada je cijena soje 75 do 80 dinara po kilogramu i tko je sačuvao soju i sada je prodaje moći će istrpjeti sadašnju cijenu gnojiva. Ratari koji nemaju akumulaciju i koji se moraju zaduživati s novom proizvodnjom mogu biti u problemu, jer je neizvjesno kakve će cijene biti u vrijeme berbe i žetve«, kaže Ilić.

Po njegovoj ocjeni, gnojiva u Srbiji ima dovoljno, a nestašica o kojoj se govori posljedica je financijske nemogućnosti zadruga da plate i prezmu gnojivo od uvoznika.

Pomoć proizvođaima trebaju biti i bankarski krediti bez kamate, koje je najavio Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Kazao je kako se pregovori vode s 10 banaka. Riječ je o kratkoročnim kreditima s rokom otplate do tri godine.

»Grace period može biti do godinu dana, s nula posto kamate, država financira kompletnu kamatu. Ako vas tona gnojiva košta 920 ili 930 eura, ako uzmete keš preko banke, vi ga možete nabaviti za 850 eura. To vam spušta cijenu za nekih 70 do 80 eura po toni«, kazao je ministar.

No, kako doznajemo realizacija ovih kredita još nije počela.

S. D. / Ž. Š. / Z. V.