Kako, molim?

Kako molim?

BEZ KLJUČA NE­MA RAV­NO­PRAV­NO­STI

Pokazalo se da smo bez primjene etničkog ključa istisnuti iz svih državnih institucija. Zato naše zahtjeve za personalnom autonomijom ne treba tako površno tumačiti. Tko kritizira personalnu autonomiju vojvođanskih Mađara, treba najprije odgovoriti zašto u pokrajinskim institucijama Mađari nisu zastupljeni razmjerno svojoj brojnosti u populaciji Vojvodine. A interesira me i zašto se tako kritički ne reagira na zahtjeve iz Beograda za ostvarivanje autonomije Srba na Kosovu. József Kasza, Dnevnik, 15. siječnja

RAZ­DVA­JA­NJE PO KA­VA­NA­MA

Poslije svake tuče Kasza me je prozivao da ništa ne činim. Ja ne mogu biti u svim kavanama i razdvajati ljude. Potukli se ljudi zbog djevojke i sad sam ja odgovoran?! Nisam mogao reći da su Mađari ugroženi, što mi je on zamjerio. Prema podacima o udjelu Mađara u organima uprave, oni nisu adekvatno zastupljeni u policiji, gdje ih ima 1,3 posto, a ukupno u stanovništvu čine 3,9 posto, ali to je proces, mi smo to naslijedili od Miloševića. I u Sandžaku imamo nepovoljnu etničku strukturu u policiji, ali to nije od 2000. godine. Policajci ne rastu na grani pa da možete jedne zamijeniti drugima. Tako da mislim kako je to jedan napuhani problem i da se to sve više uviđa i u međunarodnoj zajednici. Mnogi predstavnici međunarodne zajednice su mi rekli, da nisu mogli na prvi zahtjev Mađarske, koja je ušla u EU, odgovoriti negativno, nego su to pitanje na taj način otvorili, s dubokom sviješću da problem nije onakav kakav se predstavlja. Rasim Ljajić, ministar za ljudska i manjinska prava SiCG, ličnost godine lista »Vreme«, 13. siječnja

 

NO­VA PRA­VI­LA

U Hercegovini izbori počinju kad se birališta zatvore. Zlatko Crnčec, Novi list, 16. siječnja

 

STA­NJE NOR­MAL­NO

Broj vojnika koji kod nas strada, naročito na stražarskim mjestima, u granicama je europskog prosjeka. U stvari su mediji ti koji žele tu situaciju učiniti dramatičnijom nego što jest. Zamislite samo koliko se američkih vojnika vratilo prije Božića svojim obiteljima u vrećama, pa nitko ne postavlja pitanje smjene vrha ministarstva obrane! Đorđe Mamula, republički zastupnik, Balkan, 13. siječnja

 

BRA­TI­SLA­VI FI­LO­ZOF NA DAR

Početak onog što se zove raspad Jugoslavije, dočekali smo (generacija šezdesetih) kao naivni izdanci razumnih filozofskih tečajeva. Ja sam, konkretno, u to vrijeme razmišljao o etičkom problemu nasilja, pokušavajući analitičkim sredstvima dokučiti jednu razinu moralnih dilema vezanih za nasilje. Možda bi od toga ispao solidan magistarski rad. Ali onda se počeo valjati rat. Tenkovi su, to nemojmo zaboraviti, prvo provozali krug po Beogradu i Vojvodini. Preko noći se rasudna snaga analitičkih argumenata izgubila u pijanom klicanju svjetine koja bodri kolone tenkova što hitaju k Vukovaru. Skamenio se logički aparat. Moj dobar prijatelj, koji se bavi matematičkom logikom, dobio je poziv za rat. Bio je dobar matematičar, takvi su valjda vojsci potrebni za ubijanje na daljinu. Srećom bio je podrijetlom Slovak, pa je Bratislava neplanirano dobila novog filozofa. Mirko Sebić, književni kritičar i glavni urednik vojvođanske revije za obrazovanje i kulturu »Misao«, Danas, 15. siječnja.

 

SRA­MO­TA ZA PO­VI­JEST

Slobodan Milošević, njegovi generali, komandanti i pristaše su sramota za našu povijest i tradiciju. Prebacivanje optuženika u Den Haag je naša moralna i nacionalna obveza. Budućnost naroda ne smije biti talac nekolicine optuženika. Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SiCG, B92, 17. siječnjaSRA­MO­TA ZA PO­VI­JEST

Slobodan Milošević, njegovi generali, komandanti i pristaše su sramota za našu povijest i tradiciju. Prebacivanje optuženika u Den Haag je naša moralna i nacionalna obveza. Budućnost naroda ne smije biti talac nekolicine optuženika. Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SiCG, B92, 17. siječnja

 

JA­JA U RAZ­LIČITIM KOŠARA­MA

Pobjedom Račanova tenisača Mesića našli smo se usred zanimljive političke bitke. Lijevi predsjednik i lijeva opozicijska koalicija vjerojatno će pokušati smijeniti vladu desnog centra prije isteka njezina mandata, da bi zadobili posvemašnju vlast u zemlji. To je njihovo političko pravo, dakako, no nije li glavna poruka prije izbora, HSS-ovski rečeno, bila da ne stavljamo »sva jaja u istu košaru«? Dubravko Grakalić, komentator, Vjesnik, 18. siječnja

 

 

 

Najave

7. svibnja - predstavljanje romana »Žig«

H. R. | 7. svibnja 2026.

POZIVNICA – Predstavljanje romana »Žig« u Subotici

08. 05. Koncert kralju Tomislavu u Golubincima

H. R. | 8. svibnja 2026.

HKPD Tomislav iz Golubinaca organizira svečani koncert u čast kralja Tomislava koji će se održati u petak 8. svibnja s početkom u 19 sati na pozornici Pastoralnog centra u Golubincima. U programu će, osim domaćina, nastupiti i KUD Tomislav iz Županje.

12. 05. Izložba: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Rumi

H. R. | 12. svibnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji sa župom Uzvišenja svetog Križa u Rumi priređuje izložbu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.