Intervju Intervju

Najveći problem – nepostupanje po preporukama

»Pučki pravobranitelj Republike Srbije štiti Vaša prava kotrolirajući rad tijela vlasti. Ukoliko smatrate da su tijela vlasti prema Vama postupili nesavjesno, samovoljno ili na drugi način povrijedili Vaše dostojanstvo – na pravom ste mjestu«, navodi se na portal pučkog pravobranitelja. Narodna skupština je 2017. godine izabrala mr. sc. Zorana Pašalića za pučkog pravobranitelja, čija je uloga štititi prava i slobode građana kontrolirajući rad tijela javne vlasti.

Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji obratilo Vam se u povodu negiranja postojanja hrvatskog jezika u udžbenicima, odnosno diskriminacije hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, i zatražilo aktivnu zaštitu i očitovanje. Vi ste uputili nekoliko dopisa Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i Zavodu za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja sa zahtjevom za hitno izjašnjenje i dostavljanje dokumentacije u postupku kontrole pravilnosti i zakonitosti rada po ovoj pritužbi. Do sada nije bilo odgovora od ovih institucija. Što još možete učiniti kako bi se ovo pitanje razriješilo? Drugim riječima, koje zakonske mogućnosti stoje na raspolaganju pučkom pravobranitelju za postupanje u ovakvoj situaciji?

Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja dostavilo je pučkom pravobranitelju izjašnjenje u kojem navodi kako smatra, polazeći od obrazloženja za koje navodi da su ga dobili od znanstvenih i stručnih institucija, da nema dovoljno osnova za povlačenje udžbenika srpskog jezika za osmi razred osnovnih škola. Pučki pravobranitelj u ovakvim situacijama može uputiti mišljenje ili preporuku resornom ministarstvu za otklanjanje nedostataka ili može biti posrednik između predstavnika nacionalnog vijeća i nadležnog ministarstva.

Što se događa u slučaja šutnje adminsitracije, odnosno kada institucije i tijela ne odgovore na pritužbe u području za koje su nadležne? Koje su ovlasti pučkog pravobranitelja?

Imam dojam da građani Srbije nisu dovoljno informirani o svojim pravima pa se pučkom pravobranitelju često obraćaju tek kada prođu rokovi za žalbe ili kada su sudski sporovi već završeni. Kada građani podnesu zahtjev za ostvarivanje nekog prava, na primjer dječji doplatak, upis prava vlasništva na zemljištu ili stanu, legalizacija objekta, socijalna pomoć i još mnoga druga, nadležno tijelo je dužno o tom zahtjevu odlučiti u zakonom predviđenom roku. Taj rok je 30, ili u slučaju drugostupanjskog tijela 60 dana. Ako nadležno tijelo ne odluči o zahtjevu ili žalbi građana u zakonskom roku, smatra se da je nastupila »šutnja uprave« i tada građanin može podnijeti žalbu protiv »šutnje uprave« višem (drugostupanjskom) tijelu. Pučki pravobranitelj može pokrenuti postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada određenog tijela uprave u nekom konkretnom slučaju tek ako je podnositelj pritužbe iscrpio sve druge zakonske mogućnosti da ostvari svoja prava.

Što može učiniti onaj koji je diskriminiran kada institucije ne odgovaraju i ne rješavaju slučajeve kada se utvrdi da postoji diskriminacija?

Potrebno je, naravno, obratiti se pučkom pravobranitelju kako bismo utvrdili kako je došlo do propusta u radu. Pritužbu pučkom pravobranitelju može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba, domaća ili strana, koje smatra da mu je aktom, radnjom ili nečinjenjem tijela uprave povrijeđeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda. Kao što sam već rekao, svaka pravna ili fizička osoba prije obraćanja pučkom pravobranitelju mora iskoristiti sve druge zakonske mogućnosti da ostvari svoja prava.

Općenito gledano, koliko ima pritužbi pripadnika ili institucija nacionalnih manjina i na što se odnose?

Pučki pravobranitelj je u 2020. godini, tijekom koje je radio u izmijenjenim okolnostima zbog pandemije, u području prava nacionalnih manjina razmatrao 46 predmeta, od čega je bilo 43 pritužbe građana i tri predmeta po vlastitoj inicijativi. Predmeti iz ovog područja čine oko 1% od broja ukupno razmatranih predmeta u toj godini, u kojoj je okončan rad na 75 predmeta, od čega je 38 predmeta iz 2020. godine i 37 iz ranijih godina. U području prava nacionalnih manjina u 46 predmeta ukazano je na 46 povreda prava, čiji se najveći dio odnosi na posebna prava u području prava nacionalnih manjina: posebna prava Roma, zabrana diskriminacije, individualna prava pripadnika nacionalnih manjina... Pučki pravobranitelj je uputio 15 preporuka tijelima uprave koje su u roku za izvršenje. Efikasnost postupanja pučkog pravobranitelja po predmetima u području prava nacionalnih manjina povećana je za skoro 28 posto u odnosu na 2019. godinu na što ukazuje broj okončanih u odnosu na ukupan broj predmeta u ovom području. U uvjetima epidemioloških mjera održavao sam redovne kontakte s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina radi zaštite njihovih prava. Pripadnici osjetljivih društvenih grupa, među kojima su i stanovnici romskih naselja, posebno su bili pogođeni pandemijom covid-19, pa sam više puta posjetio različita neformalna naselja kojima je bila neophodna pomoć.

Tko se najčešće obraća pučkom pravobranitelju i kojim povodima?

Od kada sam došao na čelo institucije, najviše pritužbi građana godinama dobijamo u području zaštite ekonomsko-imovinskih prava što, među ostalim, ukazuje na nepovoljan ekonomski položaj građana, ali i na nedostatke u radu nadležnih tijela u ovom području. U pogledu povrede prava skoro 30 posto primljenih pritužbi odnosi se na povrede ekonomsko-imovinskih prava, a visoko rangirane su i povrede prava koje se odnose na principe dobre uprave i socijalno-kulturna prava.

Koliki je postotak pozitivnog reagiranja institucija na zahtjeve i preporuke pučkog pravobranitelja na način da isprave greške u radu i riješe slučajeve diskriminacije?

Tijekom 2020. godine pučki pravobranitelj je uputio ukupno 726 preporuka tijelima uprave, i to 221 u kontrolnom postupku, a 505 u skraćenom kontrolnom postupku. Najveći broj preporuka, oko 45 %, odnosi se na resore uprave. U području prava djeteta upućene su 64 preporuke, rodne ravnopravnosti 19, prava nacionalnih manjina 15, osoba lišenih slobode 13 i u području prava osoba s invaliditetom 12 preporuka.

Koji su najveći problemi u radu pučkog pravobranitelja?

Najveći problem u radu predstavlja nesuradnja nadležnih tijela s ovom institucijom i njihovo nepostupanje po preporukama i mišljenjima pučkog pravobranitelja, što najčešće čine tijela lokalne samouprave. Takvim odnosom se otežava i prolongira ostvarivanje prava građana, ali pučki pravobranitelj u ovakvim situacijama, kao i u svim drugim u kojima nam se građani pritužuju, inzistira na poštovanju zakona i Ustava.

Prema godišnjem izvještaju raste povjerenje prema instituciji pučkog pravobranitelja, veći je broj obraćanja i pritužbi i razmatranih predmeta. U kolikoj mjeri se povećao i broj pozitivno rješenih predmeta?

Tim Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Srbiji, udruženje građana Beogradski centar za ljudska prava i agencija Ipsos uradili su istraživanje krajem prošle godine koje je pokazalo da je pučki pravobranitelj prva institucija kojoj bi se građani Srbije obratili u slučaju da im je povrijeđeno neko ljudsko pravo. Nešto više od 26% građana je navelo da bi se prvo obratili pučkom pravobranitelju u slučaju povrede nekog prava, što predstavlja porast od sedam posto u odnosu na rezultat iz 2019. godine. Ovo istraživanje pokazuje da su građani prepoznali istinsku namjeru i volju pučkog pravobranitelja da bude oslonac i podrška građanima koji ne mogu ostvariti svoja prava kod nadležnih državnih tijela. O tome svjedoči i višestruko povećan broj obraćanja građana ovoj instituciji tijekom 2020. Građani su nam se prošle godine najviše prituživali zbog ugrožavanja prava na zdravlje, na slobodu kretenja i na rad upravnih tijela. Broj upućenih preporuka pučkom pravobranitelju je, usprkos pandemiji i izmjenjenim okolnostima rada, povećan za oko 15% u odnosu na 2019. godinu, dok je postotak prihvaćenih preporuka po kojima je postupljeno približno isti.

Koliko ljudi je zaposleno u instituciji pučkog pravobranitelja? Je li taj broj dovoljan? Drugim riječima: ima li dovoljno kapaciteta za rješavanje pritužbi?

Trenutno u instituciji pučkog pravobranitelja rade 82 stručna suradnika. Osim toga što ova institucija od 2011. godine obavlja poslove Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, po novom Zakonu o pučkom pravobranitelju, koji je usvojen 3. studenoga prošle godine, povjereni su mu poslovi nacionalnog, neovisnog mehanizma za praćenje i provođenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kao i poslovi nacionalnog izvjestitelja u području trgovine ljudima.

Rekli ste da građani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s nadležnostima pučkog pravobranitelja. Konkretno: kada i u kojim slučajevima se građani trebaju obratiti pučkom pravobranitelju, a kada drugim institucijama?

Iako pučkog pravobranitelja sve više prepoznaju kao instituciju kojoj se mogu obratiti kako neposredno u izravnom razgovoru s pučkim pravobraniteljem, zamjenicima i zaposlenima u Stručnoj službi, mislim da građani i dalje nisu dovoljno upoznati s nadležnostima ove institucije. Ovu tvrdnju potvrđuje i postotak odbačenih pritužbi, najčešće zbog nenadležnosti ili neiskorištenosti pravnih sredstava, koji je u 2020. godini iznosio oko 63%. Međutim, i u slučajevima odbačenih pritužbi zbog nenadležnosti ili neiskorištenosti raspoloživih pravnih sredstava, pučki pravobranitelj pruža pritužiteljima savjetodavno-pravnu pomoć, što je učinjeno u skoro 79% odbačenih predmeta.

Surađujete li s pučkim pravobraniteljima iz susjednih država, pa tako i u Hrvatskoj?

Pučki pravobranitelj Republike Srbije ima odličnu suradnju s kolegama iz regije, a s ombudsmanima 11 zemalja imamo potpisane ugovore o bilateralnoj suradnji – Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Ruska Federacija, Turska, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovačka, Katar i Bahrein. Istodobno, pučki pravobranitelj RS je član 13 međunarodnih mreža koje okupljaju nacionalne ombudsmane i slične neovisne institucije gotovo svih država svijeta. Također, inicijatori smo i članovi neformalne Balkanske mreže ombudsmana. S bivšom pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović imao sam odličnu suradnju, a posebno intenzivne kontakte imali smo prošle godine u prosincu poslije zemljotresa u Petrinji kada sam joj ponudio svu potrebnu pomoć. Nadam se da ću i sa sadašnjom kolegicom Tenom Šimonović-Einwalter imati podjednako plodonosnu suradnju.

Na koji način surađujete s predstavnicima nacionalnih manjina?

S predstavnicima nacionalnih manjina institucija pučkog pravobranitelja u najvećem broju prilika surađuje kroz nacionalna vijeća nacionalnih manjina. U cilju preventivnog djelovanja tijekom izvanrednog stanja organizirao sam sastanke s predsjednikom Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine, ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i pozvao ih da u okviru svojih nadležnosti i u što kraćem roku poduzmu neophodne aktivnosti u svim naseljima u kojima živi romsko stanovništvo i osiguraju osnovne egzistencijalne uvjete za život, a prije svega vodu za piće i higijenu, prehrambene i higijenske pakete. Također, uputio sam dopise svim jedinicama lokalne samouprave da bez odgađanja poduzmu sve mjere radi zaštite stanovnika neformalnih romskih naselja.

Prema izvještaju čak u 30% slučajeva su se građani obraćali zbog zaštite ekonomsko-imovinskih prava. U kojim slučajevim su se obraćali i na koji način pučki pravobranitelj može pomoći građanima da zaštite svoja prava u ovom području?

Građani su se, po pitanju zaštite ekonomsko-imovinskih prava, obraćali pučkom pravobranitelju najčešće zbog problema s ozakonjenjem objekata, zbog izgradnje nelegalnih objekata i neprovođenja rješenja o rušenju istih, kao i zbog neblagovremenog odlučivanja Republičkog geodetskog zavoda po žalbama građana i dugog čekanja na uknjižbu. Također, dobijali smo pritužbe iz područja zaštite životnog okoliša, zbog obračuna utrošene električne energije od strane Elektroprivrede Srbije, te zbog obustave, isključenja i dobijanja priključka u objektima koji nisu legalizirani, kao i zbog problema s lokalnim samoupravama.

Građani se već duže vrijeme žale na trajanje postupka pred službama za katastar nepokretnosti i teškoće u ostvarivanju prava. I vi ste utvrdili da Republički geodetski zavod nije poduzeo sve aktivnosti u postupanju po žalbama i nije postupao prema presudama Upravnog suda, a na štetu podnositelja pritužbi. Ima li napretka u ovoj službi i kada građani mogu očekivati da postupci traju kraće i da se njihova prava u ovom području ostvaruju?

Prema podacima kojima raspolaže pučki pravobranitelj, Republički geodetski zavod u roku od dva mjeseca rješava predmete po žalbama na rješenja donešena u postupcima pokrenutim preko e-šaltera, dok se u pogledu ostalih upravnih predmeta trenutno rješavaju predmeti iz 2018. godine, kao i da je u momentu preuzimanja drugostupanjske nadležnosti RGZ-a od Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture 2016. godine kašnjenje u rješavanju drugostupanjskih upravnih predmeta iznosilo više od šest. Također, ukazano je i na okolnost da zavod trenutno radi sa 60% popunjenosti izvršilačkih radnih mjesta predviđenih sistematizacijom. Pučki pravobranitelj je u godišnjem izvještaju za 2020. godinu, kao i u više pojedinačnih preporuka zavodu, konstatirao da neblagovremeno i neažurno postupanje službi za katastar nepokretnosti, kao i neblagovremeno postupanje nadležnog drugostupanjskog tijela Republičkog geodetskog zavoda i dalje predstavlja najčešću povredu prava zbog kojih su se građani u velikom broju obraćali pučkom pravobranitelju. Tim povodom je Ministarstvu upućena preporuka da treba poduzeti mjere u cilju jačanja organizacijski i kadrovske strukture Republičkog geodetskog zavoda i stvaranja uvjeta za veću dostupnost njegovih službi građanima.

U medijima je već dulje vrijeme prisutan govor mržnje i neprimjereno prikazivanje i etiketiranje pojedinih grupa, među njima i pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i hrvatskog naroda u cjelini? Što pučki pravobranitelj može učiniti po ovom pitanju i je li do sada nešto učinjeno?

Sve češće prostor u kojem se ispoljava neprihvatljivo ponašanje prema drugima postaju društvene mreže. Prije svega, potrebno nam je podizanje svijesti građana o tome što je govor mržnje i koje posljedice može imati, ali nam je neophodno i da se taj internet prostor normativno uredi, za početak u određenim domenama. Smatram da bi se na ponašanje pojedinaca na društvenim mrežama, koji se najčešće kriju pod velom anonimnosti, najefikasnije moglo djelovati prekršajnim sankcioniranjem neprihvatljivog ponašanja u javnosti.

Izjavili ste da su novinari u Srbiji izloženi brojnim pritiscima, verbalnim i fizičkim napadima i da ćete inicirati izmjene zakona i formiranje jedinstvene platforme za zaštitu novinara. Konkretno, u čemu se sastoje izmjene?

Svibnja 2020. godine inicirao sam formiranje jedinstvene platforme u koju bi bile bilježene sve vrste pritisaka i napada na novinare, i o suradnji tim povodom potpisao sporazum s 10 relevantnih medijskih udruga i asocijacija i novinskih sindikata. Osim verbalnih i fizičkih napada, platforma bi sadržala i parametre koji određuju sve vrste ekonomskih pritisaka kojima su novinari svakodnevno izloženi. Takvim pritiscima dovodi se u pitanje njihov život i rad, njihov opstanak u redakciji, a na duže staze i opstanak profesije. Tehnička izrada platforme je završena i u nju je unešena većina podataka koje smo dobili od novinarskih udruga, ostalo je da se unesu još neki podaci i da je uskoro pustimo javnosti na uvid i novinarima na korištenje. Platforma ima sedam kategorija i oko 40 potkategorija u kojima su segmentirani pritisci i napadi, a sadržat će i podatke tko je učinitelj nasilja, kakva je vrsta nasilja u pitanju, kao i jesu li nadležna tijela reagirala u tom slučaju. Ova platforma će omogućiti da se utvrde greške u načinu rada i propusti koji se ponavljaju u dužem periodu što će omogućiti iniciranje izmjene propisa. Po pitanju konkretne zaštite novinara od verbalnih i fizičkih napada predložio sam uvođenje prekršajnih sankcija koje će se izvršavati odmah za takva djela, jer smatram da je neefikasnost u kažnjavanju uzrok novih napada.

Radili ste u različitim područjima, od odvjetništva do sudstva. Po Vašem mišljenju koji su najveći problemi u pravosuđu?

Institucija pučkog pravobranitelja s velikom pažnjom prati rad sudova, kako zbog velikog broja građana koji nam se obraćaju pritužbama nezadovoljni radom sudova tako i zbog brojnih obraćanja sudaca koji u okviru sudskog sustava ne mogu pronaći zaštitu za probleme koje imaju. Godinama unazad ukazujem na potrebu da pučki pravobranitelj može kontrolirati sudsku upravu, a praksa pokazuje da mnogi ombudsmani u razvijenim europskih demokracijama imaju nadležnost kontrole rada sudske uprave. Također, Venecijanskim principima iz 2019. godine ukazuje se na nadležnost ombudsmana u području pravosuđa, na osiguravanje efikasnosti postupka i administrativnog funkcioniranja tog sustava. Unatoč tome, pučki pravobranitelj ni po Ustavu, ni po starom a ni po novom Zakonu o pučkom pravobranitelju nema nadležnost kontrole rada sudske uprave, a potrebu za tim potvrđuje veliki broj pritužbi građana i obraćanja sudaca koji traže zaštitu iako veoma dobro znaju koje su nadležnosti ove institucije.

Na koncu, često se čuje rečenica kako su zakoni dobri ali se ne poštuju u dovoljnoj mjeri. Što se može i tko treba učiniti više da se zakoni poštuju?

Od dolaska na funkciju pučkog pravobranitelja zalažem se za neposredne razgovore s građanima, zbog čega sam i uveo praksu »Otvorena vrata« gdje redovito izravno, licem u lice, razgovaram s građanima u sjedištu institucije. Osim što nam građani u tim kontaktima iznose svoje probleme, dobijaju i povratne informacije koja su njihova zakonska prava i obveze. Smatram kako je potrebno da građani budu upoznati s pozitivnim zakonskim normama i da osim što poznaju svoja prava trebaju poznavati svoje obaveze.

Intervju vodila: Jasminka Dulić

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay