Tema Tema

Dan(i) poslije

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organiziralo je u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu društevni dijalog o predloženim ustavnim promjenama o kojima će se građani Srbije u nedjelju izjašnjavati na referendumu.

»Želimo da svako jasno razumije što donosi odluka Narodne skupštine da se politika povlači iz pravosuđa i kako to dobro ili loše utječe na zaštitu ljudskih prava, što je ključni ishod referenduma«, naglasila tijekom dijaloga u Novom Sadu ministrica za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić i dodala da je Venecijanska komisija dala pozitivne komentare na predložene izmjene Ustava.

Predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor smatra kako predloženim ustavnim promjenama neće odmah biti razriješena sva pitanja i sporovi koji su opterećivali pravosuđe prethodnih desetljeća, ali su promjene potrebne, jer se Srbija obvezala primijeniti pravne stečevine Europske unije i potpuno razdvojiti sudsku, izvršnu i zakonodavnu vlast.

Poslije referenduma novi zakoni

»Neovisno pravosuđe treba počivati na principima efikasnosti i odgovorosti, a to će biti omogućeno predviđenim promjenama Ustava«, kazao je Jugoslav Milačić, savjetnik ministrice za europske integracije Jadranke Joksimov.

»Građani trebaju znati da su izmjene Ustava osnov za donošenje novih zakona, a treba biti donijeto šest zakona. Svi ti zakoni će također biti poslani Venecijanskoj komisiji koja treba dati svoje mišljenje, a Srbija kao članica Vijeća Europe nema mogućnosti da izbjegne mišljenje Venecijanske komisije. Mišljenje Venecijanske komisije jest važno, jer na osnovu njenog mišljenja i Europska komisija donosi sud o kredibilitetu cijelog procesa«, kazao je Milačić i podsjetio da je izmjena Ustava obveza preuzeta Akcijskim planom iz 2016. godine i revidiranim Akcijskim planom iz 2020. godine.

»Meni osobno smeta što se rasprava o ustavnim promjenama pretvorila u debatu o čarobnom štapiću koji će omogućiti da nakon promjene Ustava u pravosudnom sistemu sve bude idealno i savršeno. Što, naravno, nije točno. Ono što se mora raditi jest kontinuirani rad na postizanju efikasnosti i stručnosti u sudovima, jer presude moraju biti kvalitetne, zasnovane na zakonu i donijete što je prije moguće. Građani koji na neku pravdu čekaju više godina to više i ne doživljavaju kao pravdu, a kod nas takvih višegodišnjih slučajeva ima«, kazao je predsjednik Udruženja lokalnih ombudsmana Srbije Miladin Nešić.

Odluke po slobodnom uvjerenju tužitelja

»Predložene izmjene Ustava koje se odnose na sudstvo i tužiteljstvo rezultat su velike borbe i prije svega konsenzusa svih sudionika u radnoj skupini koja je pripremala ustavne izmjene«, smatra zamjenica tužitelja u Osnovnom tužiteljstvu u Novom Sadu Ksenija Bogić-Marić, koja je dijalogu prisustvovala kao predstavnica Udruženja javnih tužitelja i zamjenika javnih tužitelja.

»Jedna od osnovnih izmjena treba osigurati veću samostalnost tužitelja koji postupaju u konkretnom predmetu, jer neće raditi isključivo onako kako im njihov javni tužitelj kaže. To je suština. Ali nije dovoljno izvršiti samo promjenu Ustava. Važno je kakvi će biti zakoni koji se trebaju donijeti. Također, važno je promijeniti i svijest tužitelja koji trebaju shvatiti da odluke trebaju donositi u skladu sa zakonom i svojim slobodnim uvjerenjem i samim tim da stoje iza svojih odluka i da za njih odgovaraju«, kazala je Bogić-Marić.

Gdje su manjinska prava?

Ono što nije spomenuto tijekom dijaloga, a nije ni dio ustavnih promjena, jest zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u sudstvu i tužiteljstvu, te ostaje otvoreno pitanje hoće li i na koji način to biti određeno zakonima koji trebaju pratiti ustavne promjene. Odgovora na to pitanje za sada nema. Državna tajnica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Olena Papuga pokrenula je pitanje vođenja sudskih sporova na jezicima nacionalnih manjina.

»Zašto pripadnici manjina ne traže da se sudski sporovi vode na njihovom materinskom jeziku? Čuli smo da sudski sporovi predugo traju, pa ukoliko bi se vodili na nekom manjinskom jeziku ionako predugi sudski procesi trajali bi još duže. Zato jedno od tema kako u AP Vojvodini tako i u Ministarstvu pravde treba biti i pitanje kako pomoći nacionalnim manjinama da se opredijele da vođenje sudskih sporova zatraže na svom materinskom jeziku i kako u tome da im pomogne država. Procesi koji se vode na manjinskim jezicima ne smiju zbog jezika trajati duže, već isto koliko bi trajali da se vode na srpskom. To je način da se jezična raznovrsnost u Srbiji sačuva. Kadrova imamo, jer imamo pripadnika nacionalnih manjina koji govore svojim materinskim jezikom, one koji studiraju na jezicima nacionalnih manjina, ali paralelno odlično govore i srpski jezik. U procesu koji nas čeka poslije referenduma, a to je kreiranje šest novih zakona, mora se omogućiti da se pod istim uvjetima sudski procesi vode na srpskom i manjinskim jezicima«, kazala je Papuga.

Priključak za vlak koji je napustio stanicu

Milan Antonijević, pravnik i aktivist za ljudska prava, u svom autorskom tekstu u tjedniku Vreme iznosi stav da na referendum treba izaći i dati potporu ustavnim promjenama.

»Sada je stvoren jedinstven politički moment da se stvari pomaknu s mrtve točke, i to u dobrom pravcu. Vlak je napustio stanicu. Svako odgađanje bi značilo katastrofu za EU integracije i protraćene još mnoge godine naših života«, piše Antonijević.

On podsjeća da je izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na prvaosuđe obveza Srbije proteklih 14 godina, jer je još 2007. godine Venecijanska komisija u Ustavu iz 2006. godine utvrdila dva problema. Prvi je nedovoljna neovisnost sudstva, koja se ogleda u pretjeranoj ulozi Parlamenta prilikom imenovanja u pravosuđu. Druga je članak 102. Ustava koji definira da su narodni zastupnici podređeni partijskom rukovodstvu.

Z. V.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay