Kultura Kultura

Fotografije života koji nestaje

Petar Dešić iz Čelareva fotografijom se bavi deset godina. Svoj izričaj izgradio je baveći se etnografskim temama i motivima te zahvaljujući društvenim mrežama postao regionalno (pre)poznat. Fotografijama, kako kaže, nastoji oživjeti duh prošlosti, prikazati život koji se živio prije 50, 70 ili više godina. Kako je u pitanju »izumirući« svijet, prije negoli pritisne gumb na aparatu, potrebno je određenu scenu ili običaj iscenirati, što osim autentičnog odijevanja »modela«, zahtijeva i odgovarajuću scenografiju ili ambijent. To, kaže, nikada ne može biti »100 posto autentično«, ali da »bolje od ovoga vjerojatno više ne može, jer su plastika, guma i satelitske antene svugdje«. A kada osobe koje fotografira tu tradiciju »nose u sebi«, tada je i konačni rezultat bolji.

»Volim reći da fotografijama vraćam vrijeme unatrag. Privlači me autentičnost nekadašnjeg života na selu. Danas se sve nekako pomiješalo, nit su sela sela, nit su gradovi gradovi. S umjetničkog aspekta, mene ne privlači fotografirati suvremeno doba«, kaže Dešić dodajući kako je veliki ljubitelj slikarstva, od flamanskih majstora do djela ekspresionizma i secesije, što je, kako vjeruje, ostavilo traga i na to kako pristupa svojim fotografijama.

»Slovačka priča«

Po struci diplomirani inženjer petrokemije, fotografijom se bavi deset godina, a osim u Srbiji, snimao je i u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Njegov ozbiljniji fotografski anagažman započeo je u suradnji sa zajednicom vojvođanskih Slovaka, što je kasnije rezultiralo i izložbom Moja slovačka priča koja je premijerno prikazana u veleposlanstvu Slovačke u Beogradu i koja je kasnije gostovala u nekoliko mjesta (Novi Sad, Pančevo…). Finale projekta bilo je u Bratislavi, gdje je izložba bila postavljena u središtu grada. Također, u sklopu projekta objavljena je i foto monografija.

»U slovačku zajednicu sam 'ušao' fotografiranjem jedne mise u Selenči 2014. godine, u suradnji sa svećenikom Marijanom Dejom. U međuvremenu sam obišao 26 sela u Vojvodini u kojima žive Slovaci. To je završilo izložbom i monografijom. U planu je i jedna nova monografija vezana za Slovake u Staroj Pazovi, jer je to mjesto u kojem sam općenito najviše fotografirao. Inače, u mojem opusu po broju fotografiranja na drugom mjestu su Mađari iz Bogojeva a na trećem bunjevački Hrvati iz Tavankuta«, pojašnjava on.

Običaji bačkih Hrvata

Kao fotograf, Dešić surađuje i s ovdašnjim Hrvatima. Vidi se to po foto albumima nastalim u Tavankutu (nošnja, ručno branje kukuruza, slamarke, detalji iz svakodnevice...), Baču (proštenje, nošnja), Beregu (ručno pranje rublja, žetveni običaji), Sonti (nošnja, misa).

»U dodir s ovom zajednicom došao sam preko Franjevačkog samostana u Baču, koji sam fotografirao, i fra Josipa Špehara. Kasnije sam, 2016. bio na Dužijanci u Đurđinu, ali sam tada samo fotografirao sam događaj. Prva 'prava' suradnja mi je bila s Tavankućanima 2018. godine. Oduševila me je posvećenost Tavankućana u očuvanju baštine, s njima je snimanja lako organizirati, tamo sada surađujem s Ivicom Dulićem. Planiram nova fotografiranja u Tavankutu – običaj kraljica na Duhove, zimsku idilu ako bude snijega. Plan mi je ići i kod kolekcionarke nošnje Tamare Lerić u Bereg, ponovno u Sontu... Nije lako organizirati ovakve foto sesije; okupiti ljude, pronaći nošnju i eksponate. Napose ako treba okupiti više ljudi za prikaz nekog običaja. Također, treba znati i propisno odjenuti osobe u nošnju, tu bih istaknuo Stanku Čoban iz Bača«, kaže Dešić napominjući kako mu puno znači potpora filmskog redatelja Branka Ištvančića, koji prati njegov rad i s kojim se i sprijateljio.

Nepovoljna epidemiološka situacija ga je, kaže, spriječila u mnogim foto projektima. Ali ne i zaustavila u potpunosti.

»Imao sam planirana snimanja, dosta u Slavoniji, koja mi je 'druga kuća' i gdje sam već dosta radio. Imam sada poziv za Pokladno jahanje u Velikoj Kopanici, u Semeljcima za običaj Semeljačkih kraljeva koji se nije prakticirao duže od jednog stoljeća«, kaže naš sugovornik dodajući kako bi se u bliskoj budućnosti volio baviti i videom, jer smatra da bi tako cjelovitije prikazao ono što želi.

D. B. P.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay