Nedavno je iz tiska izišla nova knjiga dr. Zlate Živaković – Kerže, povjesničarke i profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom »Osječka sjećanja i svaštice 20. stoljeća«. Knjiga je lijepo uređena, džepnog je izdanja, a na 370 stranica donosi priče u vidu sjećanja autorice, ali i drugih suvremenika, te svaštice iz osječke svakodnevice. Knjiga je označena kao I. dio, pa je za očekivati i njezin nastavak u vidu drugoga dijela, možda već dogodine.
    »Možda«, kaže autorica, »jer radim i na drugim projektima u Hrvatskom institutu za povijest, podružnici za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu, no to ne znači da baš ja moram biti autorica nastavka, može to i netko drugi, bilo iz redova povjesničara kroničara ili suvremenih pisaca koji bi to nastavio«.
PRIČE O POVIJESTI OSIJEKA: Ova je knjiga, kao i prethodna, »Svaštice iz staroga Osijeka«, dobrodošla u ovo predblagdansko vrijeme, i mada je praktična po formatu, a bogata po broju stranica, nije mogla obuhvatiti sve događaje i sva bivanja, sve društvene skupine, pa i sve osobe, što je i inače gotovo nemoguće. Ipak ona nastoji čitatelju na zanimljiv i jednostavan, ali ipak i na znanstveno zasnovan način predstaviti veliki dio svakodnevice grada Osijeka u proteklome stoljeću.
    »Nastojala sam da na vrlo popularan način složim priče i pričice o povijesti Osijeka, i ako dobro pogledate vidjet ćete da je u dva poglavlja predstavljena osječka svakodnevica, društveni život, zdravstvo, kultura, šport i svakodnevni život. Na više od 370 stranica složila sam više od tri stotine priča i pričica, koje su već objavljivane u ‘Hrvatskom listu’ ili ‘Glasu Slavonije’, bilo u periodici ili ljetopisima, prilagođene malom formatu knjige, što i nije bilo tako jednostavno. Nisam imala pretenzije da sažmem sve dijelove prebogate osječke povijesti, jer ovo je samo mali dio toga, pa je stoga i rečeno da je ovo samo prvi dio«, kazala je Zlata Živaković Kerže.
DUH VREMENA: Pitali smo autoricu kome je namijenjena knjiga? »Kao prvo, knjiga nosi naziv ‘Osječka sjećanja i svaštice 20. stoljeća’, pa je dakle namijenjena prvenstveno Osječanima, i to svih dobi, i mladima i onima srednje dobi, kao i starima. Dakle, prvenstveno Osječanima zaljubljenima u povijest svoga grada, ali i svima koji dolaze u Osijek, nastanjuju ga, i koji žele, da tako kažem, na brzinu saznati nešto više o ovom divnom gradu. Dakle i friškim Osječanima. Knjiga je baš pogodna da se na brz i popularan način čitatelj može upoznati s gradskim znamenitostima, da se osjeti život grada, duh vremena i onaj osječki štih, da se zaviri u povijest grada, bez bojazni od opsežnosti monografija«.
    Odgovarajući na pitanje možemo li uskoro očekivati i drugi dio knjige i što u ovim trenucima radi autorica i koje projekte privodi kraju, Zlata Živković – Kerže je prije svega napomenula kako podružnica Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu ima niz projekata.
    »Kroz razgovor, spomenuli ste i Srijem, i moram vam reći da je u žiži našega zanimanja cjeloviti Srijem iz 19. stoljeća, pa i ranije kroz srednji vijek. S Baranjom je stvar već drukčija, i nju pratimo od perioda iz 1918. godine, od kada je u sastavu Kraljevine SHS i periodu od poslije 1945. godine, od kada je i službeno u sastavu Republike Hrvatske. Ja osobno, bavim se projektom koji je usvojen na razini Instituta, a tiče se riječnih tokova Save, Drave i Dunava, taj je projekt već završen i kanim ga obraditi i objaviti do polovice iduće godine, a radni naslov knjige je ‘Čovjek i vode’. Bit će tu obrađeni vodotokovi Save, Drave i Dunava, ali tako zvani donji tokovi koji nas zanimaju, kroz jedan povijesni ali i ekološki prikaz, gdje se naravno ne zaobilazi ni cjelo to područje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u 19. stoljeću, obuhvaćajući prometni dio rijekama, ali i prometnice uz rijeke i svakako da će tu biti riječi o poznatim i većim naseljima, među koje spada i Subotica onoga doba«.
Knjiga »Osječka sjećanja i svaštice 20. stoljeća« je tiskana u nakladi Hrvatskog instituta za povijest, podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu, a suizdavači su Društvo za hrvatsku povjesnicu u Osijeku i Tiskara Pauk u Cerni.
Slavko Žebić