Tema Tema

Ustavne promjene – za i protiv

»Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije« pitanje je o kojem će se građani izjašnjavati na referendumu 16. siječnja 2022. godine zaokružujući »da« ili »ne«. Oni koji iziđu na referendum naravno, jer osim vladajućih stranaka koje pozivaju građane da iziđu i zaokruže »da«, kao i dijela oporbe koji pozivaju građane da zaokruže »ne«, dio oporbe poziva na bojkot referenduma i na prosvjednu šetnju toga dana.

Republički referendum raspisala je Narodna skupština 30. studenog kako bi se građani izjasnili o izmjenama Ustava u području sudstva i tužiteljstva koje je prethodno, dvotrećinskom većinom, usvojila. Premda se vrijeme odluke bliži, o kakvim se promjenama radi teško je razumjeti onima koji nisu pravne struke. Dovoljno je reći da Akt o promjeni Ustava sadrži 29 amandmana i obrazloženje, sve na tridesetak stranica, koje će malo tko pročitati i razumjeti prije izlaska na glasanje. O sadržaju ustavnih promjena, premda je bilo govora i rasprava o njima u pojedinim medijima, nije lako donijeti stav, i zato što je izostala šira javna debata a ni vlast ni oporba nisu se potrudili pojasniti suštinu promjena već referendum sagledavaju i objašnjavaju ili iz aspekta europskih integracija (vlast) ili iz aspekta predstojećih izbora (oporba).

RIK o predviđenim promjenama

U informaciji Republičke izborne komisije u kojoj se skraćeno donosi informacija o predviđenim izmjenama navodi se kako se Akt o promjeni Ustava isključivo odnosi na pravosuđe i njime se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava. Mijenjaju se ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužiteljstava i ustavne odredbe koje su povezane s ovim odredbama – o podjeli vlasti i nadležnostima Narodne skupštine. Cilj promjene Ustava je, navodi se, »osiguranje veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužiteljstva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava«.

Među ostalim, navode se dodatne ustavne garancije nezavisnosti sudstva i sudaca u sustavu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku prema kojoj se njihov odnos »zasniva na međusobnom provjeravanju i ravnoteži«, kako je »sudska vlast nezavisna« ali i da »ne može biti izdvojena iz sustava i odgovorna samoj sebi«.

Predviđeno je ukidanje izbora sudaca u Narodnoj skupštini koje će novim rješenjem birati Visoki savjet sudstva. Ukida se prvi izbor sudaca na tri godine, sudska funkcija postaje trajna. Predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova će također birati Visoki savjet sudstva a ne, kao do sada Narodna skupština.

Visoki savjet sudstva ima 11 članova od kojih su šest suci koje biraju suci, četiri su istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsjednik Vrhovnog suda. Predviđena je i promjena sadašnjeg naziva Vrhovni kasacijski sud u Vrhovni sud.

Predviđeno je da funkciju javnog tužiteljstva vrše Vrhovni javni tužitelj, glavni javni tužitelji i javni tužitelji. Najviše javno tužiteljstvo bit će Vrhovno javno tužiteljstvo. Glavne javne tužitelje i javne tužitelje bira Visoki savjet tužiteljstva i neće ih više predlagati Vlada niti birati Narodna skupština osim vrhovnog javnog tužitelja ali na prijedlog Visokog savjeta tužiteljstva.

Visoki savjet tužiteljstva čine 11 članova od kojih su pet javni tužitelji koje biraju glavni javni tužitelji i javni tužitelji, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, vrhovni javni tužitelj i ministar pravosuđa.

Vlast i oporba o referendumu

Dok vladajuće stranke pozivaju građane da podrže promjene Ustava, oporba je protiv izmjena a razlikuju se u argumentima i u stavu treba li referendum bojkotirati ili izići i zaokruži »ne«.

Najviši državni dužnosnici pozivaju građane da izađu na referendum i zaokruže »da«, poručujući da od uspjeha ovog referenduma ovisi brzina europskih integracija Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će, ukoliko referendum o promjeni Ustava ne uspije, europske integracije Srbije biti zaustavljene, jer »ćemo dobiti ocjene da nismo napredovali u vladavini prava«. Istu poruku uputila je i premijerka Ana Branbić.

Stranka slobode i pravde, Pokret za preokret, Pokret slobodnih građana, Demokratska stranka, Narodna stranka protiv su referenduma i pozvali su građane ili da gaignoriraju ili zaokruže »ne«. Dio oporbe je pozvao građane da 16. siječnja održe prosvjednu šetnju u znak sjećanja na Olivera Ivanovića koji je ubijen na taj dan prije četiri godine, a njegova smrt još uvijek nije rasvjetljena.

Dveri, Srpska radikalna stranka, Zavetnici, Demokratska stranka Srbije i POKS i njihova koalicija NADA kao i Suverenisti su protiv referenduma i promjene Ustava.

Tzv. zeleno-levi blok – Pokret Ne davimo Beograd, Akcija Nebojše Zelenovića i Ekološki ustanak i Solidarnost pozvali su građane da iziđu na referendum i zaokruže »ne«. Takav stav imaju i Socijaldemokratska stranka i Nova stranka.

Premda je cijela oporba protiv izmjena Ustava argumenti protiv su različiti. Među ostalim, da je referendum raspisala nelegitimna (jednostranačka) skupština, da nije bilo javne rasprave i dovoljno vremena da se građani informiraju o čemu glasaju, da su rješenja loša i polovična, da ne treba glasati za promjene uvjetovane iz EU ili da je loš trenutak za referendum jer nema demokratskih uvjeta za to. Također ocjenjuju iz oporbe da će politička većina (odnosno vladajuća Srpska napredna stranka) i s predloženim izmjenama i dalje presudno utjecati na pravosuđe.

Argumenti pravnih stručnjaka

Kao ni političke stranke, tako ni pravni stručnjaci nisu jedinstveni u ocjenama predloženih rješenja.

Pravnica i aktivistkinja Sofija Mandić je rekla da izmjene imaju dobre i loše strane. Dobre strane su ukidanje prvog mandata za suca u trajanju od tri godine, koji je do sada služio »kao neka vrsta političkog filtera za podobne suce«, kazala je za portal Deutche Welle.

»Sve druge promjene ili pogoršavaju situaciju ili je zadržavaju na pozicijama Ustava iz 2006. godine koji je omogućio politički utjecaj na pravosuđe. Moj zaključak je da je ovo, narodski rečeno, klanje vola za kilo mesa. Premalo je urađeno da se poboljša Ustav pa mislim da treba čekati bolji trenutak i provesti promjene kako valja«, rekla je Mandić.

Njene glavne zamjerke, zbog kojih će glasati protiv, su da se izbor sudaca i tužitelja »sasvim izmješta u pravne savjete, ali tamo presudnu ulogu opet imaju ljudi koje vladajuća većina bira u Skupštini. Tako se utjecaj zadržava, samo drugim sredstvima. Ogroman problem je što tužiteljstvo ostaje pod šapom izvršne vlasti. Jer, najviši tužitelj i dalje se bira u parlamentu, a pod njim su, poput vojne hijerarhije, svi ostali tužitelji. Čak se u tužiteljskom savjetu broj članova iz redova tužitelja smanjuje, a u savjetu ostaje kao član i ministar pravde. Sve to je kritizirala i Venecijanska komisija, koja je napisala da je 'zabrinjavajuće' što će šest od jedanaest članova savjeta birati direktno skupština«, ocijenila je Mandić.

Također je u više navrata i sudac Apelacijskog suda Miodrag Majić rekao da nije pravi trenutak za izmjene Ustava. On smatra da je društvo izuzetno podijeljeno po svim mogućim nivoima i da nijedna institucija, osim institucije predsjednika, ne funkcionira. Kaže i da postoji praktično jednopartijski parlament koji ne može legitimno izvršiti izmjenu temeljnog akta države. Također tvrdi kako nije točno da nema eurointegracija bez ovih izmjena i da ga brine to što se sve radi zbog otvaranja klastera, jer je pravosuđe suviše ozbiljna priča da bi se koristila za to.

Sutkinja Apelacijskog suda Dragana Boljević s druge strane tvrdi da ukoliko Ustav ne bude promijenjen, Srbija neće napredovati u procesu europskih integracija i ističe da će ustavne promjene značajno unaprijediti položaj pravosuđa u Srbiji.

Ona ističe da ustavne promjene, sadržane u Aktu o promjenama Ustava, prvi puta »prepuštaju« pravosuđe samom sudstvu.

»Na ustavni rang su vraćeni razlozi za razrješenje sudaca, čime se osigurava njihov status, a taj status se osigurava i jačim garancijama nepremestivosti sudaca i jačim garancijama slobode izražavanja sudaca«, ocijenila je Boljević.

Ona smatra da će ustavne promjene pojačati nezavisnost sudstva i omogućiti sucima da budu mnogo sigurniji u svom položaju i nepristrasni u suđenjima što će omogućiti da suci sude pravično i na pravilan način. Boljević je rekla i da se usvajanjem Nacionalne strategije za reformu pravosuđa za period od 2013. do 2018. godine i donošenjem Akcijskog plana za pridruživanje EU 2016. godine Srbija obvezala izmijeniti Ustav u skladu s primjedbama Venecijanske komisije.

J. D.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay