Prvi sastanak Posebne radne grupe za pripremu Prijedloga Akcijskog plana (AP) za ostvarivanje prava nacionalnih manjina održan je 20. prosinca u palači Srbija u Beogradu. Radnom grupom rukovodit će ministrica za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić, a čine ju predstavnici institucija, nacionalnih vijeća nacionalnih manjina i organizacija civilnog društva.
U postupku pripreme Prijedloga potporu pruža Ured Vijeća Europe u Beogradu. Akcijski plan će biti baziran, među ostalim, na Izvještaju o napretku u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji, preporukama iz Četvrtog mišljenja Savjetodavnog komiteta kao i zaključcima i preporukama iz Ex-post analize.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić jedna je od šest predstavnika nacionalnih manjina u ovome tijelu uz predstavnike mađarske, bošnjačke, slovačke, bunjevačke i makedonske zajednice.
»Poučeni negativnim iskustvom tijekom procesa izrade prvog Akcijskog plana za manjine sudjelovanje u ovoj novoj radnoj skupini stavili smo na vrh naših prioriteta te nam je zbog toga drago da ćemo za početak makar biti za stolom kada se budu donosile važne odluke za budućnost naše, kao i drugih manjinskih zajednica«, kaže Jasna Vojnić.
Na pitanje kako ocjenjuje rezultate prethodnog Akcijskog plana predsjednica HNV-a odgovara:
»Rezultati prethodnog AP su 'izvrsni'. Izvješća o realiziranim aktivnostima pokazuju kako je veliki dio aktivnosti proveden, a semafor na kojem su spektakularno prikazivana kvartalna postignuća svakim narednim izvješćem bivao je sve više zelen – pokazivao je kako je neka aktivnost realizirana, a put Srbije u EU sve više prohodan. Jedino je prethodni Akcijski plan imao jedan nedostatak, a to je da aktivnosti uopće nisu odražavale potrebe manjinskih zajednica, niti su indikatori ukazivali da će neka aktivnost 'riješiti' otvorene probleme pojedine zajednice. Kada se Akcijski plan izrađivao za manjine u Hrvatskoj, sve manjine su bile pozvane za stol, iznijele su svoja otvorena pitanja i na osnovu toga je sačinjen plan. Posve logično, no kod nas je ipak situacija bila malo drugačija. Mi smo dobili izrađeni 'Nacrt' akcijskog plana na koji smo mogli dati samo komentare! Inkluzivnost manjina je bila na razini promatrača čiji se čak ni komentari nisu uvažavali. Jedva da smo poneku izmjenu uspjeli 'uglaviti'. Tadašnji predsjednik HNV-a Slaven Bačić je bio vrlo posvećen ovom dokumentu, svjestan njegove strateške važnosti za naredne četiri godine i do kraja smo ostali u radnoj skupini, tj. 'na crti'. Nasuprot našoj zajednici, bošnjačko vijeće je u nekom momentu istupilo iz radne skupine shvativši o kakvim manipulacijama je riječ i da naše sugestije redovito završe u zraku. Čak i sugestije na 'krivo nasađeni dokument' su bivale odbijene, a što bi tek bilo da su se u njemu nalazili ciljevi i aktivnosti koji su zaista od presudne važnosti za manjinske zajednice. Aktivnosti na kojima je rađeno prema prethodnom Akcijskom planu su na primjer ‘Unapređenje obrazovanje nastavnika za srpski kao nematernji’; ‘Jačanje odgojne uloge škole kroz razvijanje tolerancije i sprečavanje segregacije’… nasuprot garantiranim mandatima, adekvatnoj statistici radi razmjerne uposlenosti, medijskom prostoru, zaštiti kulturne baštine i sl. Aktivnost Potpisivanja sporazuma sa zemljama čije nacionalne manjine imaju obrazovanje u Srbiji govori li vama da će se uopće odmaći dalje od protokolarnog potpisivanja sporazuma ili vam govori samo da će aktivnost biti 'čekirana', a semafor pokazivati zeleno svjetlo iza kojeg se čuje gromki aplauz onih koji su takav Akcijski plan i osmislili? Da zaključim, rezultati akcijskog plana su kao sjajno isklesana kuka za držanje torbi koju ste dobili umjesto čaše vode koju ste tražili. No, unatoč četiri gotovo promašene i simulativne godine ured našeg vijeća, na čelu s međunarodnim tajnikom Darkom Baštovanovićem, uredno i redovito je slao svoja kvartalna izvješća i bio posvećen izvući maksimum iz takvih nam danih okvira«.
Vojnić kaže kako su na prvom sastanku čuli »potičuće i ohrabrujuće riječi od ministrice Čomić i konzultanta Roberta Sepia« koji su obećali da će novi Akcijski plan »uvažiti specifičnosti svake manjine te da on neće biti 'brat blizanac' prethodnome. Želimo tomu vjerovati, što smo na prvom sastanku i iskazali u vidu zahtjeva da se ovoga puta pođe od 'bijelog papira', te da se prije izrade bilo kakvog dokumenta sagledaju potrebe nacionalnih manjina o kojima je na koncu ovdje i riječ. Gomila preporuka od strane EU Srbiji, vjerujemo više nam nije potrebna, a omjer od pedeset članova radne skupine (predstavnika ministarstava, civilnih organizacija, medija…) naprama šest pripadnika nacionalnih manjina je sigurni smo samo radi podrške i pomoći nacionalnim manjinama da artikuliramo naše interese. Ironiju na stranu, ministrica Čomić nas do sada nije iznevjerila«, kaže Vojnić.
J. D.
