Zastupnici Skupštine Srbije trebali bi krajem rujna odlučivati o ispravljanju povijesne nepravde učinjene oduzimanjem imovine na ideološkim osnovama

Zastupnici srbijanskog parlamenta trebali bi krajem rujna, kako je najavljeno, odlučivati o ispravljanju povijesne nepravde učinjene oduzimanjem imovine na ideološkim osnovama. Tako se barem službeno tumači skorašnje glasovanje o usvajanju Prijedloga zakona o restituciji i odšteti uz prateće izmjene i dopune Zakona o vraćanju imovine crkvama i vjerskim zajednicama, kao i Prijedlogu zakona o javnoj svojini.
Opseg restitucije će, najavljuje se, po vrijednosti premašiti čitav proces privatizacije, jer će se od države u privatnu svojinu vratiti više od 4 milijarde eura u imovini i novcu. Srbijanski vicepremijer Božidar Đelić ocjenjuje kako će »unapređenje prvobitnog Nacrta zakona o restituciji omogućiti ispravljanje jedne velike povijesne nepravde«. Međutim, i prije nego što su se našli u parlamentu, predloženi paragrafi o restituciji meta su brojnih kritika na koje Đelić uopćeno odgovara: »Zakon nije mogao biti idealan, ali je realan i po mjeri Srbije te će veoma brzo ojačati vladavinu prava, ubrzati proces stranih investicija i povećati poduzetnički kapacitet zemlje. Moći ćemo napokon dati odgovor na jednostavno ali veoma bitno pitanje - što kome pripada u Srbiji - i time ispuniti preostali ključni dio našeg reformskog programa u cilju dobivanja statusa kandidata za ulazak u EU.« Time je, zapravo, potvrdio da je zakon o vraćanju imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata u raznim nacionalizacijama i provedbi agrarne reforme, jedan od ključnih kojima se Srbija mora pozabaviti da bi dobila status kandidata za EU.

Bojana Oprijan Ilić

Opširnije u tiskanom izdanju i u internetskom izdanju za pretplatnike