Aktualno
Strategije razbijanja najjače u Srbiji
»Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije« bila je tema ovogodišnjeg, 26. Foruma hrvatskih manjina, koji je održan u Zagrebu u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Forum je okupio velik broj sudionika iz hrvatskih manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike hrvatske diplomacije, državnih i znanstvenih institucija koje se bave pitanjem etniciteta.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u svom izlaganju kako je pitanje očuvanja identiteta Hrvata u njihovim domicilnim državama jedno od važnijih pitanja vanjsko-političkog djelovanja Hrvatske. Između ostalog, govorio je i o problemima koji opterećuju hrvatsku zajednicu u Srbiji te je naglasio kako je pitanje njihovog položaja jedno od otvorenih pitanja sa Srbijom kao i da zauzima visoko mjesto u političkoj agendi Hrvatske. S tim u svezi, naglasio je ministar Grlić Radman, Hrvatska i njezina Vlada poduzimaju konkretne korake u pružanju potpore svojim nacionalnim manjinama, uključujući i hrvatsku zajednicu u Srbiji, te nastavljaju inzistirati na uređenju ovog pitanja na način kako je to Hrvatska učinila na vlastitom teritoriju, napose imajući u vidu visok stupanj ostvarivanja prava srpske nacionalne manjine i visok stupanj integracije i sudjelovanja predstavnika te zajednice u državnom i političkom sustavu Hrvatske.
Stanje u Srbiji
U ime hrvatske zajednice u Srbiji na Forumu su govorili međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov koji su na skupu, zbog epidemijskih okolnosti, sudjelovali putem Zooma, objavio je HNV.
Baštovanović je izložio problem tzv. bunjevačkog pitanja koji predstavlja dio šire strategije razbijanja hrvatskog korpusa u Republici Srbiji, a traje kontinuirano i u različitim intenzitetima još od 90-ih godina 20. stoljeća kada je imao najteže razmjere u Miloševićevom režimu čije se pojedine strategije i dandanas koriste. Napomenuo je, također, kako »bunjevačko pitanje« nije jedini problem kojim država manipulira, već su na snazi i druga odvajanja subetničkih skupina Hrvata – kao što je to pokušaj sa Šokcima u Podunavlju i osporavanje autohtonosti Hrvata u Srijemu. Navedeno, pojasnio je, mora se dovesti u svezu s negativnim sentimentom koji u srbijanskom društvu postoji spram Hrvata i s činjenicom da 40 posto većinskog naroda ima negativne predodžbe o svemu što se tiče hrvatskog naroda, kulture i države – pojedini stereotipi koji su se tradicionalno vezivali uz romsku zajednicu danas se još snažnije vezuju uz Hrvate.
Tomislav Žigmanov govorio je o nedostatku političke volje za uključivanjem Hrvata u društveni i politički sustav Srbije što dodatno usložnjava položaj hrvatske zajednice i njezino djelovanje po brojnim pitanjima, uključujući i »bunjevačko pitanje« te problem miješanja države u identitetska pitanja. On je podsjetio i na to kako ovdašnje institucije hrvatske zajednice s obzirom na ove probleme djeluju posvećeno i kontinuirano, napose kada je riječ o pojedinim aspektima identiteta Hrvata kao što su to lokalni hrvatski dijalekti i kultura koje se nastoji otrgnuti iz hrvatskog korpusa. Žigmanov je istaknuo i sve veću potporu Hrvatske od kada se na čelu Vlade nalazi Andrej Plenković. Ponovio je, zaključivši izlaganje, kako je Hrvatska na svojem teritoriju osigurala visok stupanj ostvarivanja prava manjinskih zajednica te da se, imajući u vidu konkretne aktivnosti koje se tiču srpske manjine, isto to mora zahtijevati od Srbije.
Sinkronizacija i poznavanje
Skup su pozdravili i savjetnik Predsjednika Hrvatske za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak. Visoki dužnosnici istaknuli su kako je neophodno da najviše državne institucije usuglase i sinkroniziraju svoje djelovanje koje se tiče zaštite Hrvata izvan matične domovine i uključuje kontinuirano djelovanje na unaprjeđenju njihovih prava. Predstavnici hrvatskih institucija ukazali su i na nužnost poznavanja problema razbijanja hrvatskog korpusa koji u brojnim državama, na subetničkoj razini, ima različite oblike i strategije, dok je u Srbiji ovo posebno planirano, implementirano i ima najteže posljedice.
H. R.
