Tema Tema

Ostvarenost strateških ciljeva

U cilju procjene uspješnosti provođenja učinaka Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Ex-post analizi koju su proveli dr. sc. Aleksandra Vujić i Vladimir Vukićević korišteno je četiri kriterija za praćenje i evaluaciju: relevantnost, efektivnost, efikasnost i održivost. O prvom kriteriju je bilo riječi u prethodnom broju, u ovome broju prikazat ćemo rezultate praćenja i ocjenu efektivnosti na osnovu monitoringa izvještaja o realizaciji Akcijskog plana od 2016. do 2020. godine.

Kako navode autori, kriterij efektivnosti se koristio »kako bi se ustanovilo jesu li postignuti strateški ciljevi, kakav je napredak ostvaren, jesu li planirane aktivnosti bile relevantne i adekvatne za postizanje rezultata, koliko su bile učinkovite i u kojoj mjeri su dovele do realizacije rezultata i strateških ciljeva«. Ex-post su autori radili, po svakom kriteriju, na osnovu unaprijed postavljenih pitanja.

Djelomična ostvarenost ciljeva

Na osnovu analize i raspoloživih podataka autori su ocijenili da je najveći dio ciljeva »djelomično ostvaren«, a da su »u velikoj mjeri ciljevi ostvareni« samo u devetom i desetom poglavlju (od 11) koji se odnose na nacionalna vijeća nacionalnih manjina i ekonomski položaj nacionalnih manjina.

U prvom poglavlju, koji se odnosi na osobni statusni položaj, utvrđeno je da je unaprijeđen pravni okvir kojim se regulira unos podataka o nacionalnoj pripadnosti u matičnu knjigu rođenih i nadogradnju i unaprjeđenje aplikacije za posebni birački popis. Međutim, strateški cilj nije ostvaren u dijelu koji se odnosi na unaprjeđivanje mehanizama popisivanja pripadnika nacionalnih manjina, jer poglavlje nije niti sadržalo aktivnosti usmjerene ka tome. Autori navode kako tema popisa stanovništva, iako ima veliki značaj za statusni položaj manjina, nije niti obrađena iako je na ovu temu ukazala analiza stanja u trenutku izrade Akcijskog plana kao i Treće mišljenje Savjetodavnog komiteta. U Četvrtom mišljenju se pak navodi kako je važno da tijela Republike Srbije prije realizacije popisa provedu opsežnu kampanju podizanja svijesti o značaju izjašnjavanja o etničkoj pripadnosti, a Europska komisija ističe značaj ustanovljavanja održivog okvira za prikupljanje podataka.

Što se tiče drugog poglavlja, koje se odnosi na zabranu diskriminacije, autori navode kako Akcijski plan ne sadrži mjerljive indikatore te se ne može zaključiti u kojoj mjeri je ostvaren strateški cilj »ostvarivanje prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina pod jednakim uvjetima«. Savjetodavni komitet je stoga preporučio da se pojačaju napori na uspostavljanju i funkcioniranju održivog okvira za prikupljanje podataka i na promociji istraživanja u cilju procjene položaja nacionalnih manjina. Preporuka je i da se to vrši uz efikasno sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina. Savjetodavni komitet je izrazio i zabrinutost što se govor mržnje »niti sustavno nadgleda, niti je izričito zabranjen«, te je preporučio da se uskladi kazneni zakon i da se na svim razinama osuđuju i po potrebi procesuiraju svi slučajevi govora mržnje u javnosti. Preporuka je i da policijske snage na lokalu adekvatno odražavaju različitost stanovništva.

Kultura, mediji, jezik i pismo

U području kulture strateški cilj nije u potpunosti realiziran, ocijenjeno je u izvještaju. Ostvaren je u pogledu financiranja i sufinanciranja projekata iz područja kulture i nabave knjiga, ali nije ostvaren u pogledu zaštite nematerijalnog kulturnog naslijeđa od posebnog značaja za nacionalne manjine i razvijanju međukulturnog dijaloga. Preporuka je Savjetodavnog komiteta da se povećaju sredstva u Proračunskom fondu za nacionalne manjine i dodatno financiraju manjine u centralnoj i južnoj Srbiji.

U odnosu na medije strateški cilj je ispunjen u pogledu financiranja medija kojima su osnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina i sufinanciranja projekata iz područja informiranja ali, navodi se u izvještaju, nije bilo moguće pratiti je li taj model »kvalitativno i kvantitativno i geografski dostupan i financijski održiv«.

U pogledu slobode vjeroispovijesti navodi se, među ostalim, kako »nije moguće uspostaviti jasnu vezu između aktivnosti Poglavlja 4 i strateškog cilja koji je uspostavljen na teško mjerljiv način«.

Što se tiče uporabe jezika i pisma, unaprijeđen je pravni okvir, ali se navodi kako nije moguće pratiti ispunjenost strateškog cilja jer nedostaju mjerljivi indikatori. Kao i u nekim drugim područjima, i u ovom nedostaju sveobuhvatni podaci te je preporuka Savjetodavnog komiteta da se oni ažurno prikupljaju.

U pogledu obrazovanja dio strateških ciljeva je ostvaren (srpski kao nematerinji jezik, udžbenici, započet proces priznavanja diploma i drugo, ali se stupanj napretka ne može objektivno izmjeriti jer je 2017.-2018. započeta reforma obrazovanja, a aktivnosti Akcijskog plana nisu generalno usklađene s novom obrazovnom paradigmom zasnovanom na ishodima.

U pogledu demokratske participacije strateški cilj nije ispunjen, jer nisu razvijeni novi efikasni mehanizmi, navodi se u izvještaju. Savjetodavni komitet u Četvrtom mišljenju ponovo konstatira kako model prirodnog praga omogućuje samo velikim i prostorno homogenim manjinama zastupljenost i poziva vlasti da preispitaju odredbe koje se odnose na izbor zastupnika konzultirajući se s predstavnicma nacionalnih manjina, uključujući i one manje brojne.

Savjetodavni komitet

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Europe ratificirana je u Saveznoj skupštini SR Jugoslavije 1998. godine. Na poziv Komiteta ministara Savjeta Europe, SR Jugoslavija je pristupila Okvirnoj konvenciji 11. svibnja 2001. godine i ona je za nju stupila na snagu 1. rujna 2001. godine.

Praćenje provođenja Okvirne konvencije povjereno je Komitetu ministara, a kako bi se se osigurala efikasnost praćenja njenog provođenja osnovan je Savjetodovani komitet, čiji je zadatak pomaganje Komitetu ministara u ocjeni adekvatnosti mjera poduzetih od strane država ugovornica za provođenje načela utvrđenih u Okvirnoj konvenciji. Članovi Savjetodavnog komiteta su priznati eksperti u području zaštite nacionalnih manjina.

Što se tiče postizanja odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnim sektorima i javnim poduzećima, poduzete su mjere za prikupljanje informacija, uvedene su posebne odredbe koje omogućuju davanje prednosti nacionalnim manjinama do postizanja odgovarajuće strukture uposlenih u javnom sektoru. Međutim, strateški cilj nije ispunjen u dijelu koji se odnosi na »provođenje odlučnih mjera u cilju postizanja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u javnoj upravi«. Nije izrađen ni predviđen četverogodišnji plan zapošljavanja pripadnika manjina do postizanja odgovarajuće strukture u javnom sektoru.

Definirati nove aktivnosti

Poglavlje devet odnosi se na nacionalna vijeća nacionalnih manjina i u izvještaju se navodi kako je usklađen zakonodavni okvir »koji omogućava nesmetano funkcioniranje nacionalnih vijeća i savjeta za međunacionalne odnose«. Utvrđena je potreba da se definiraju nove aktivnosti i indikatori u skladu s preporukama Savjetodavnog komiteta koji, među ostalim, preporučuje da se prati i preispituje provođenje Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, izradi kvalitativna studija o funkcioniranju samih vijeća, jačaju resursi proračunskog fonda za manjine i drugo.

Što se tiče ekonomskog položaja pripadnika nacionalno-manjinskih zajednica, u izvještaju se navodi kako domet realiziranih mjera ekonomskog osnaživanja nije moguće provjeriti zbog općih i nepreciznih indikatora i nedostatka raščlanjenih podataka. Preporuka savjetodavnog komiteta je da se da prioritet ekonomskoj revitalizaciji područja u kojima pripadnici nacionalnih manjina žive.

Strateški cilj jedanaestog poglavlja, koje se odnosi na međunarodnu suradnju je, navodi se u izvještaju, ostvaren po pitanju suradnje Srbije s matičnim državama nacionalnih manjina, ali se ne može utvrditi je li ona i »unaprijeđena«. Savjetodavni komitet je posebno istaknuo značaj manjinskih pitanja u bilateralnim odnosima sa susjednim državama članicama EU (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska), jer su, navodi se, neke od njih svoju podršku Srbiji uvjetovale poboljšanjem položaja nacionalnih manjina. Komitet je ukazao na nejednaku dinamiku sastanaka mješovitih komisija i usporenu bilateralnu suradnju posljednjih godina, te je pozvao vlasti da je unaprijede.

J. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika