Hrvatski poslovni klub – HPK osnovan je 2006. godine na inicijativu nekoliko tvrtki iz Hrvatske i uz potporu Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu. Kroz poticanje suradnje između tvrtki, dugoročni cilj je poticanje trgovine i investicija, te postizanje bolje gospodarske suradnje između Hrvatske i Srbije. Članstvo u klubu nije uvjetovano nacionalnom pripadnošću, a članove poslovnog kluba vezuje zajednički gospodarski interes. Na prigodnoj proslavi obilježeno je 15 godina rada ovog kluba gospodarstvenika.

Gospodarski interesi

Mirko Vincetić, vlasnik tvrtke u Beogradu Cash Back Imo CM i tvrtke u Zagrebu CB Vinceti, jedan je od petero osnivača Hrvatskog poslovnog kluba.

»Ta 2005. godina bila je godina ozbiljnog političkog i gospodarskog otvaranja između Srbije i Hrvatske i procjena je bila da je dobro vrijeme za osnivanje poslovnog kluba. Nedugo nakon toga formirana je CEFTA, organizacija koja je tada, budući da Hrvatska nije bila u EU, bila značajna i za hrvatsko gospodarstvo«, kaže Vincetić i dodaje da gospodarstvo traži svoje mogućnosti bez uplita politike: »To je dobro, a mi gospodarstvenici mislimo da bi bilo bolje da je politika između dvije države ‘mekša’, ali na to ne možemo utjecati. Naše je da pravimo poslove i na jednoj i na drugoj strani. Za hrvatske kompanije Srbija je interesantna za ulaganja, širenje poslova prije svega zbog ljudi čije angažiranje još uvijek nije toliko skupo kao u Hrvatskoj ili Njemačkoj. S druge strane, Srbija ima školovane i kvalificirane kadrove u različitim područjima i ono što nije zanemarivo jest blizina Beograda i Zagreba.«

Značajnija gospodarska suradnja između Srbije i Hrvatske počela je poslije političkih promjena u Srbiji i formiranja Vlade Zorana Đinđića. Svjedok tih promjena bila je Snježana Božinović, u to vrijeme gospodarska savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu.

»Sramežljivo, ali rekla bih hrabro otvaranje između dvije zemlje počelo je 2000. Iskreno, osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba nije bila originalna ideja, jer je već postojao Slovenski poslovni klub, Njemačka je imala svoj poslovni klub u Srbiji. Družeći se s kolegama iz drugih veleposlanstava razmišljala sam zašto bi Hrvatska bila iznimka, usprkos tome što je tada u Srbiji bilo malo hrvatskih tvrtki, ali postojao je jedan entuzijazam, političke okolnosti su nam išle na ruku. Gledajući sadašnju situaciju, mogu reći da je šteta što se današnji političari ne ugledaju na gospodarstvenike, koji im mogu biti primjer kako se grade dobri odnosi«, kaže Božinović.

Prve su se na tržište Srbije vratile velike kompanije koje su i u nekadašnjoj zajedničkoj državi dio poslova imale i u Srbiji, a prije svega Končar i INA.

»Došle su i nove tvrtke iz IT sektora koji je tada bio u povoju. Kasnije je došao Agrokor, Atlantic… veliki igrači značajni za bilateralne odnose«, kaže Božinović.

Dvoznamenkasti rast

Poslije pauze od nekoliko godina Hrvatska gospodarska komora je prije skoro tri godine ponovno otvorila svoje predstavništvo u Beogradu.

»Mislim da je to bio dobar korak, jer smo imali sve više upita gospodarstvenika koji ili rade ili planiraju raditi na tržištu Srbije. Potrebne su im informacije, kontakti. Isto tako tvrtke iz Srbije traže način da se povežu s kompanijama u Hrvatskoj«, kaže direktor predstvaništva Hrvatska gospodarske komore u Srbiji Pero Mijakić.

Robna zamjena između Srbije i Hrvatske se povećava i usprkos pandemiji posljednjih godina ima dvoznamenkasti rast. Posljednji statistički podaci za devet mjeseci ove godine pokazuju da će ove godine robna razmjena između Srbije i Hrvatske imati rast od 10 posto.

»Očekujemo 1,4 milijardi eura ukupne robne razmjene. Oko 50 milijuna eura je suficit u korist hrvatskog gospodarstva. Iz kuta gospodarstvenika bilo bi bolje da tu robnu razmjenu ne čine samo sirovine već soficistiraniji proizvodi, koji zahtijevaju više tehnologije, znanja. Sada, nažalost, najveći dio robne razmjene čine energija i sirovine«, kaže Mijakić.

U usporedbi s 2018. godinom robna razmjena između Srbije i Hrvatske povećana je za više od 300 milijuna eura. Te 2018. godine Srbija je po ostvarenom izvozu bila 15. vanjskotrgovinski partner. U posljednjih pet godina gospodarska suradnja između dvije države je udvostručena.

Milijunska ulaganja

U Srbiji je 1.200 tvrtki ili fizičkih osoba uključeno u vlasništvo poduzeća u Srbiji. Pretežito su to mikro i mala poduzeća. Uz to, oko 50 velikih hrvatskih tvrtki uključeno je na tržište Srbije. Uz Agrokor, tu su Podravka, Kraš, Končar, Nexe, Vindija…

»Srbija je Hrvatskoj sedmi poslovni partner, što je podatak koji dovoljno govori o tome koliko je za hrvatsko gospodarstvo značajno tržište u Srbiji«, kaže Mijakić.

Hrvatske tvrtke investirale su u Srbiju više od 800 milijuna eura i u Srbiji upošljavaju više od 14.000 radnika. Jedna od kompanija koje su prisutne na tržištu Srbije je i Nexe grupa, koja je i članica Hrvatskog poslovnog kluba. Dio ove grupe, koja tvornice ima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, je i Industrija građevinskog materijala Polet iz Bečeja. Posljednjih godina u tvornice u Bečeju i Srijemskim Karlovcima uloženo je 52 milijuna eura.

Još jedna od velikih hrvatskih kompanija koja ima proizvodnju u Srbiji je Atlantic grupa, koja je vlasnik Soko Štarka, Grand Proma, Foodlanda…, a u Srbiji zapošljava više od 2.200 radnika.

U vlasništvu hrvatskih tvrtki su Novkabel, Veletabak, Toza Marković, Somboled, Štark, Dijamant i one su među 14 velikih poduzeća koje su u vlasništvu hrvatskih kompanija. Na popisu srednje velikih poduzeća je više od 20 srbijanskih tvrtki čiji su vlasnici iz Hrvatske. Među njima su Kikindski mlin, Mg Mivela, Cineplex, Hibrid iz Beograda…

Hrvatske tvrtke najviše su uložile u poljoprivredu, proizvodnju nemetalnih i mineralnih sirovina, proizvodnju hrane i pića, proizvodnju strojeva i uređaja, proizvodnju električnih strojeva i aparata, osiguranje i mirovinske fondove, trgovinu na veliko.

Z. V.