Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Najkvalitetnije meso za vrhunski proizvod

Srijemske kobasice su poznati specijalitet ne samo u Vojvodini, nego i u susjednim državama. Srijemska kobasica se pravi od čistog svinjskog mesa uz dodatak domaćeg češnjaka, ljute i slatke domaće začinske paprike i soli. U cilju razmjene iskustava i okupljanja prijatelja brenda srijemske kobasice u Šidu se svake godine održava gastronomsko-turistička manifestacija Sremska kobasicijada. Udruženje Sremska svinjokolja i kobasicijada širi ovaj šidski brend diljem Srbije, sudjelovanjem na većim gastro manifestacijama, ali i u susjednoj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Svoje aktivnosti provode u namjeri da u što skorije vrijeme dovrše proces zaštite jedinstvenog brenda i omoguće mu prodor na svjetsko tržište.

Sol, paprika i češnjak

Mladen Lemaić iz Šida je višegodišnji pobjednik u proizvodnji srijemskih kobasica na kobasicijadama u Šidu, kulenijadama u Erdeviku, te na Novosadskom sajmu. Zahvaljujući obiteljskom tradicijskom poslu, uspio je brend srijemske kobasice podići na višu razinu.

»Za dobru srijemsku kobasicu važno je imati domaće svinje koje ste sami hranili kvalitetnom hranom, da meso bude kvalitetno. Osim kvalitetne sirovine, važno je imati i začinsku domaću papriku. Sam postupak pripreme kobasica se radi na starinski način i onda tu nema greške. Bitno je da meso bude od lopatice i da svinja ima godinu dana, da bi meso bilo zrelo. Meso se melje na srednjoj rešetki. Češnjak se također sitno samelje. U mljeveno meso se dodaje dva posto soli, začinske paprike i češnjaka po ukusu. Meso se dobro izmiješa i puni u tanka prirodna crijeva. Kobasice se nakon pripreme stavljaju u pušnicu najprije da se ocijede, a potom se suše na tri do četiri dima, nekoliko dana, a nakon toga se odlažu na mjesto gdje ima propuha«, navodi Lemaić.

Da je tajna kvalitete suhomesnatih proizvoda u starinskim receptima, potvrdio nam je i Danilo Sakač iz Kucure.

»Moj pradjed je otvorio mesnicu 1929. godine. Djed je nastavio posao, zatim moj otac, poslije njega ja i danas moj sin. Za sve proizvode je potrebna duga priprema. Hranimo domaće svinje, ne s farme, i tako je generacijski. Radimo i polutrajne proizvode, tirolske i krakovske salame i safalade i to isključivo od mesa, bez aditiva. Čuvamo i održavamo taj stari recept desetljećima i u tome je tajna kvalitete naših proizvoda«.

Suradnja

U organizaciji Općine Šid, Turističke organizacije Šid, Kulturno-obrazovnog centra Šid i Udruženja Sremski svinjokolj i kobasicijada, 20. studenoga u Šidu je održana gastronomsko-turistička manifestacija Srem klob-kob fest. Osim izlagačkog dijela, u cjelodnevnom programu je održano natjecanje u brzoj obradi mesa i natjecanju u pravljenju kobasica. Manifestaciju je otvorio pokrajinski tajnik za privredu i turizam dr. Nenad Ivanišević. Istoga dana predsjednik Općine Šid Zoran Semenović sa suradnicima, ugostio je predsjednika Saveza tamburaških društava Vojvodine Bojana Trenkića, nastavnika Univerziteta muzičke umjetnosti u Beogradu Zdravka Ranisavljevića, predsjednika srpske narodnosne samouprave IX. kvarta Budimpešte Branimira Đorđeva, potpredsjednika Segedinske mjesne srpske zajednice Milenka Radića, zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije Srđana Jeremića, načelnika Općine Borovo Zorana Baćanovića, zamjenika župana Goransko-primorske županije Petra Mamulu i generalnog tajnika Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Zagreba Slobodana Živkovića. Tema radnog sastanka je bila kulturno-prosvjetna suradnja.

»Mi smo i ranije uspostavljali određene kontakte po pitanju suradnje u prijavljivanju programa prema fondovima Europske unije. Želja nam je da se to što više intenzivira u narednom periodu, a imamo dobre programe koje možemo realizirati na nivou Hrvatske i Srbije. Nama, kao predstavnicima Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, veliki je interes uspostaviti konkretniju i značajniju suradnju s predstavnicima hrvatskog naroda u Srbiji. Mislim da se jako dobro razumijemo i da su problemi s kojima se mi susrećemo dosta slični njihovim. Na tom polju ima izuzetno puno prostora za neku ozbiljniju suradnju. U prethodnom periodu smo uspostavili kontakte s predstavnicimaa lokalne samouprave i kulturno-umjetničkim društvima koji podržavaju programe slične onima koje mi održavamo u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo popuštanjem ovih epidemioloških mjera i smirivanjem epidemije, značajnije krenuti u realiziranje toga. Mislim da je to pravi put približavanju dva naroda i dvije države u kojima živimo«, izjavio je Živković.

Prodaja s kućnog praga

Prošla godina je zbog pandemije koronavirusa bila specifična, što se odrazilo na prodaju.

»Zbog epidemiološke situacije mnogi ugostiteljski objekti, tržnice i trgovine su bili zatvoreni, pa smo imali problem s distribucijom proizvoda. Međutim, kada imate pravi proizvod, možete ga uvijek prodati. Prošle godine smo napravili oko 40 tona srijemskih domaćih proizvoda. Trenutno nam je ostao samo kulen. Tržište je šaroliko. Dolaze nam ljudi sa svih strana, a proizvode najviše prodajemo na kućnom pragu. Još uvijek nemamo svoju trgovinu ali nije nam ni potrebna jer kvaliteta rješava sve probleme. Za nas manje proizvođače dovoljno je desetak gastro događanja godišnje da plasiramo preostale proizvode«, kaže Lemaić.

Kako bi se očuvao stari način održavanja kolinja i pripreme domaće suhe srijemske kobasice, u Šidu se već 24 godine održava manifestacija Sremski svinjokolj i kobasicijada.

»Otkako smo počeli organizirati ovaj događaj, sve je uočljivije da se kobasice više rade u kućanstvima. Siguran sam da je pridonijelo tome što svake godine sve više ljudi dolazi na taj događaj i pitaju za recept. Ljudi sve manje prave kolinje kod svojih kuća, već to uslužno drugi rade za njih. Zato smo mi kao organizacija tu da sačuvamo taj brend kobasice i tradiciju kolinja. Zadovoljni smo što smo sve bliže da to i ostvarimo. Prije dvije godine smo zajedno s udrugoma iz Samobora u Hrvatskoj i Sevnice iz Slovenije i s prijateljima iz Mađarske dogovorili i osnovali zajedničko udruženje Esif – Europski savez salamara i kobasičara. Udruga Sveti Petar u Šumi iz Istre je sada na čelu tog udruženja. Naš cilj je upravo da se brend istarske kobasice, srijemske kobasice i samoborske salame podigne na europski nivo kako bi se što više čulo o tim proizvodima. Također nam je cilj da svi oni koji su učlanjeni u europski savez dobiju kućne kobasice i kućne salame«, istaknuo je predsjednik udruge Sremski svinjokolj i kobasicijada Stanislav Đierčan.

S. D.

Najava događaja

31.12.2021 - NIU Hrvatska riječ: Poziv za slanje rukopisa!

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavilo je javni poziv za neobjavljene rukopise književnih autora iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata. O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan Hrvatske riječi za iduću, 2022. godinu odlučivat će peteročlano Nakladničko vijeće. Rok za slanje rukopisa je 31. prosinca 2021. godine. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom formatu (MS Word) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Poslani rukopisi se ne vraćaju.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay