Kultura Kultura

Sajmovo novo ruho

Ljubitelji knjige konačno su došli na svoje – nakon dva neodržana beogradska i jedan zagrebački, kapije za posjetitelje 43. Interlibera na Zagrebačkom velesajmu bile su otvorene od 9. do 14. studenoga. Recimo odmah: u postojećim uvjetima domaćini su i više nego li dobro organizirali ovogodišnji sajam knjiga. To se prije svega odnosi na punkt ispred ulaza, gdje su necijepljeni posjetitelji mogli uraditi brzi antigenski test po zaista pristupačnoj cijeni od 50 kuna (oko 800 dinara) na čiji su rezultat čekali petnaestak minuta. Usporedbe radi, cijena istoga testa u drugim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i Hrvatskoj je 140 kuna (oko 2.240 dinara), što je opet jeftinije u odnosu na naš Zavod za javno zdravlje, gdje ista usluga staje 3.500 dinara. Dodamo li ovome i besplatni ulaz (za razliku od beogradskog Sajma knjiga), naravno uz provjere, paviljoni 5, 6 i 7a predstavljali su pravo carstvo naslova, starih i novih, znanih i neznanih.

Optičke i logičke varke

Koliko god, međutim, ulazak u poznate prostore bio praznik za dušu, atmosfera korone osjećala se na svakom koraku. Na to su vas podsjećali ekrani pristojne veličine na kojima je u svakom trenutku bila ispisana brojka prisutnih u nekom od tri paviljona (maksimalno dopušteni broj posjetitelja u jednom paviljonu bio je 1.200), čuvari koji su zaboravnima strpljivo opetovali obvezu nošenja maski, pa i vidno istaknuti natpisi na štandovima: »totalna rasprodaja«, »svaka knjiga po 20 kuna«, »sniženje i do 90 posto«... Bar dva od tri prethodno nabrojana podatka u vezi s atmosferom korone uvjetno bi se mogla tumačiti kao pozitivna posljedica, jer nije bilo gužvi uobičajenih za sajmove ovoga tipa, a mnoge knjige su se mogle kupiti po nevjerojatno niskim cijenama (primjerice, Brešanovi Prokletnici, umjesto za 99, po 9 kuna, a kapitalni reprint Ivekovićeva i Brozova Rječnika hrvatskoga jezika iz 1901., umjesto po 1.400, za 200 kuna!). Drugim riječima, posjetitelj naoružan strpljenjem i nadaren dovitljivošću, mogao je za razmjerno male novce napuniti oveći kofer knjigama koje bi u drugim prilikama u knjižari samo (raz)gledao s neskrivenom čežnjom. Sudeći po onome što smo vidjeli, nešto slično se i događalo. Naime, u situaciji bez organiziranih dolazaka autobusima iz unutrašnjosti na sajam nameće se logičan dojam da je ove godine Interliber najvećim svojim dijelom imao posjetitelje koji su ciljano prilazili štandovima, tražeći knjige koje su unaprijed »markirali« za popunu kućne biblioteke.

Važniji od subjektivnih dojmova svakako je objektivni odgovor predstavnika nakladničkih kuća na pitanje kako se situacija s koronavirusom odrazila na njihovo poslovanje, na broj objavljenih naslova, na prodaju... Urednik u izdavačkoj kući Jesenski i Turk Goran Batina kaže kako se nakladništvo u posljednjih godinu i pol-dvije održalo, ali i da nema adekvatnog tržišnog odgovora. On kaže da korona nije presudni razlog tomu, jer su oslabljela kupovna moć i pad knjige kao medija u odnosu na one informatičke prisutni već poodavno.

Preko 230 izlagača iz 14 zemalja

Na ovogodišnjem Interliberu predstavilo se preko 230 izlagača iz 14 zemalja (među njima i iz Srbije), a tijekom pet dana sajam knjiga posjetilo je preko 55.000 ljudi, što je nešto više od polovine u odnosu na prije dvije godine. Posljednjega dana Interliber je posjetio i premijer Andrej Plenković u pratnji četvero resornih ministara, dajući i na taj način do znanja kako Vlada podupire ovu manifestaciju. Tim povodom on je rekao kako će Vlada nastaviti ulagati u kulturu, znanost i obrazovanje, ističući da »narod bez kulture nema identiteta«.

»Ipak, mi iz godine u godinu odolijevamo tim okolnostima i prilagođavamo se kako umijemo. Da stvar bude gora, ova naša djelatnost se po najnovijem svrstava u polje kulturnih industrija što bi moglo navesti na zaključak da iza toga stoji jedna ozbiljna ekonomija u kojoj se ostvaruju visoki profiti. U stvarnosti, mi smo onkraj toga; mi smo mnogo više kulturni, a mnogo manje industrijski dio iako te zakonitosti moramo poštivati ako uopće želimo opstati. Ono što jest vezano za koronu je upravo ovaj pregršt novih knjiga koje vidite na našem štandu. Ali, to je varljivo. Naime, kako prošle godine nije bilo Interlibera, ova gomila je zapravo uduplana produkcija za dvije godine koja svojim brojem pokriva našu jednogodišnju produkciju«, kaže Batina.

Kada je, pak, riječ o velikim sniženjima za kojima su posegli mnogi nakladnici, sugovornik kaže kako je to i inače normalno za sajmove knjiga, te da nije izravno vezano za koronu:

»Ja sam tu u sukobu interesa. Kao čitatelj i sam se obradujem kada vidim tako velike popuste i kada kupim mnogo više knjiga no što sam mislio. Ali, kao producent knjiga vidim da to nije dobra stvar, jer to u ovoj 'kulturnoj industriji' znači da nešto nije u redu kada su vam puna skladišta. Mi bismo, naravno, bili sretniji da su te knjige na nečijim policama umjesto da kod nas leže i skupljaju prašinu. To su nam itekako važni indikatori o stanju na tržištu, ali i opomena da nešto nije u redu s našim poslovanjem. Zbog toga su sajmovi idealna prilika i za čitatelje i za nakladnike. Za prve da za jeftine novce kupe knjige koje žele, a za druge da ih prodaju po cijeni koja je na rubu isplativosti. Ali, ne trebamo zaboraviti da se to događa jednom godišnje. Kada bi se događalo svakoga dana, onda bismo mogli zatvoriti knjižare«.

Korona kao fasada

Ravnatelj tvrtke Dominović d.o.o. Marko Dominović kaže kako su se posljedice korone odrazile na različite načine kada je riječ o nakladništvu i knjižarstvu. Nakladništvo je, naravno, prepolovljeno, ali je zato u knjižarstvu situacija bolja:

»Knjižarstvo je čak i zaživjelo. Kako nije bilo Interlibera, dosta toga se preselilo na knjižare i na online prodaju. Iako sam iznenađen brojem ljudi na sajmu, to ipak nije situacija kakva je bila ranijih godina, jer su tu razna ograničenja i to je sigurno utjecalo na mnoge ljude, posebno iz drugih krajeva, da ove godine ne dođu na sajam. Upravo zbog toga i sada imamo narudžbe preko interneta, pri čemu moram istaknuti i da nam je sama prodaja na sajmu na razini od 60-70% u odnosu na 2019., što je iznad svih naših očekivanja«.

Za razliku od potpisnika teksta, ali i svog prethodnika, Marko Dominović se ne slaže da su popusti ove godine neuobičajeno brojni i visoki:

»Mislim da su popusti i manji nego prijašnjih godina. To sam primijetio kod mnogo izdavača, a tako je i kod nas: imamo iste popuste kao i prije. Mislim da je razlog za to jednostavan: ipak je bilo neke produkcije u posljednje dvije godine i sada se to sve vodi kao nove knjige koje tek traže svoju publiku. Popusti od 10-20% su normalni, ipak je riječ o sajmu. Ali, oni koji idu preko toga očito svoje knjige dugo vremena nisu mogli prodati«.

Srednjoškolci posjetili Interliber

Učenici srednjih škola koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, njihovi profesori i suradnici Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji posjetili su 13. studenoga 43. međunarodni sajam knjiga Interliber u Zagrebu, u organizaciji HNV-a i Hrvatskog prosvjetnog društva Bela Gabrić, objavio je HNV. Osim obilaska sajma i kupovine knjiga, učenici i njihovi razrednici posjetili su kulturno-povijesne znamenitosti Grada Zagreba pod vodstvom profesora Hrvatskog jezika Morene Rendulić, Monike Ivanović i Brune Dronjića, a jednodnevno putovanje završilo je večerom u Božjakovini gdje su ih ugostili domaćini ravnatelj OŠ Stjepan Radić Jure Mišković, načelnik Općine Brckovljani Tihomir Đuras i njegov zamjenik Marin Žafran te predsjednik Općinskog vijeća Općine Brckovljani Stjepan Vinojčić.

»Unatoč složenoj epidemijskoj situaciji uspjeli smo realizirati ovo putovanje. Posebno smo zahvalni domaćinima koji su ugostili naše učenike, profesorima koji su svojim znanjem obogatili ovaj posjet Zagrebu te našim srednjoškolcima koji su zaista bili primjer uzornog vladanja i mogu biti na ponos našoj hrvatskoj zajednici u Srbiji«, izjavila je članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje Margareta Uršal.


Senka Galenić iz odjela prodaje u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kaže kako su promjene koje je donijela korona itekako uočljive, i to na temelju dvije jednostavne činjenice:

»Vidi se to i po broju posjetitelja i po broju prodanih knjiga. Korona se, naravno, poprilično odrazila i na nakladništvo. Svi smo se pokušali prilagoditi otvaranjem internetskih trgovina, ali se i tu vidi pad prodaje. Kada je, pak, riječ o velikim sniženjima, mislim da je to uobičajena sajamska praksa i da je riječ o naslovima koji ne idu, pa to možda stvara krivu sliku. Ali, stanje u branši općenito je samo dijelom odraz korone, a više odraz urušavanja samog nakladništva u Hrvatskoj«.

I sugovornica kaže kako je lako uočljivo da su posjetitelji na sajmu »drugačiji«:

»Vidi se da, na žalost, nema djece, jer nema ni organiziranih dolazaka iz škola. Isto tako vidi se da je u velikom broju izostala starija populacija, što čini najveći broj čitatelja upravo naše nakladničke kuće. Tako su, na koncu, ostali studenti i srednja generacija, koja, vidi se, ide ciljano na štandove i kupuje naslove koje je unaprijed isplanirala«.

Promjene na Interliberu, potvrđuju to i naši sugovornici, i više su nego uočljive i mogu se promatrati različito: dok su oni koji vole komociju ovoga puta došli na svoje, dotle je zaista zabrinjavajuć izostanak dvije generacije o kojoj je govorila Senka Galenić. Ovo se posebno odnosi na djecu, kojima boravak na sajmu može poslužiti kao neka vrsta »terapijskog hoda« na putu istinske zaljubljenosti u knjigu. I, koliko god radovala činjenica da je Interliber unatoč svim mjerama ograničenja održan, teško se pomiriti s mišlju da će se ove slike ponavljati i u budućnosti. Bude li tako, to je rezanje grane na kojoj se sjedi. Kapije će i dalje biti otvorene, ali... za koga?

Zlatko Romić

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika