Tema Tema

Čekajući novu Komisiju za vjersku nastavu

Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu 4. i 5. studenoga održan je Međunarodni ekspertski panel »Dvadeset godina vjerske nastave u Republici Srbiji«. Otvorenju skupa prisustvovali su dekan PBF u Beogradu Zoran Ranković, ministar prosvjete Srbije Branko Ružić, zrenjaninski biskup i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metoda mons. László Német, reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud Dudić, biskup Slovačke evangeličke Crkve u Srbiji Jaroslav Javornik, veliki rabin Srbije Isak Asiel, ravnatelj Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama u Minstarstvu pravosuđa Srbije Vladimir Roganović, te istaknuti eksperti za pitanja odnosa Crkve, države i društva iz Srbije i inozemstva.

Ključ: rješiti radni status vjeroučitelja

Vjerska nastava je, istoga dana kad i alternativni predmet (građanski odgoj), postala dio školskoga kurikula u školskoj 2001/02. godini, nakon donošenja uredbe Vlade Srbije koja to područje regulira. U međuvremenu su, nakon početnih nesnalaženja pa i pojedinačnih problema glede nove uloge klerika i laika s vjerskom naobrazbom u provođenju nastave, stizala i iskustva. Od problema provođenja vjerske nastave, patrijarh srpski Porfirije, koji je otvorio ovaj skup, naveo je status školskoga predmeta (sada na razini školskoga programa), rješavanje statusa vjeroučiteljica i vjeroučitelja njihovim upošljavanjem na neodređeno vrijeme, a istovremeno omogućavanje crkvama i vjerskim zajednicama koje ih delegiraju da vrše nadzor nad njima.

»Crkvi se mora osigurati način da ako, ne daj Bože, dođe do nekog problema, pravo nadzora, u najboljem interesu đaka koji pohađaju vjeronauk, manifestira i kroz povlačenje dozvole za rad onima koji više ne predaju nauk Crkve sukladno njenoj vjeri«, kazao je patrijarh Porfirije.

I za katoličke vjeroučitelje dugotrajno upošljavanje na određeno vrijeme, osim upitne zakonitosti tako nečega i usklađenosti s Ustavom, te neizvjesnosti takvoga rada, on ima i druge posljedice. Sindikat prosvjetnih radnika Srbije je nedavno naveo neke od njih: vjeroučitelji ne mogu zbrinuti svoje obitelji, podignuti kredite i živjeti koliko-toliko zaštićeno od svakojakih ucjena. Saznajemo neslužbeno da je i odnos pojedinih ravnatelja i drugih nastavnika u školama takav da na vjeroučitelje gledaju kao na »privremene« kolege, jer je njihov status neriješen, često mijenjaju škole i jer je i sam predmet marginaliziran, pa onda i oni koji ga predaju.

Katolički vjeroauk

S druge strane, za vjeroučitelje katolike (predaju vjeronauk na šest jezika), tu je i problem postizanja zakonske norme. Tek njih 20% je, po podacima do kojih je došao naš tjednik, angažirano na 90-100% od punog fonda sati, i to uglavnom u seoskim sredinama ili manjim gradovima s većinski mađarskim stanovništvom. Oko 60% katoličkih vjeroučitelja je angažirano na 50-80% norme, dok njih oko 20% radi na pola radnog vremena ili manje i to u više škola. Ovakvi podaci ukazuju na teški položaj kateheta, jer je norma promjenjiva iz godine u godinu, a to škole vrlo lako potkrepljuju brojkama, novim pravilima za formiranjem grupa i drugim izazovima. Osim svega ovoga, i dalje se pojavljuju problemi odnosa župne kateheze i školskoga vjeronauka, udžbenika, nedostatka evaluacije nastave, inspektora, usavršavanja… Tu su i pitanja kvalifikacija, licenci, stručnog usavršavanja, dodatnoga angažiranja vjeroučitelja kod matičnih crkava i vjerskih zajednica. Povrh svega ovoga, Komisija za vjeronauk Ministarstva prosvjete završila je svoj mandat u siječnju 2020., a ministarstvo novu, za koju se očekuje da počne delegirati rješavanje ovih problema, nije formiralo. Na neke od ovih izazova osvrnuli su se i sudionici ovoga skupa u zajedničkoj deklaraciji, no, čini se, ne u dovoljnoj mjeri, jer većinska crkvena zajednica u Srbiji ipak ima daleko manje problema u provođenju vjerske nastave.

U Srbiji danas, rečeno je na skupu, ima blizu 450.000 učenika koji su se slobodno opredijelili pohađati vjersku nastavu u školama: 1.602 pravoslavna vjeroučitelja, 247 iz dvije islamske zajednice, 131 iz Katoličke crkve i 30 iz crkava reformacije.

M. Tucakov / Foto: spc.rs

Najava događaja

31.12.2021 - NIU Hrvatska riječ: Poziv za slanje rukopisa!

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavilo je javni poziv za neobjavljene rukopise književnih autora iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata. O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan Hrvatske riječi za iduću, 2022. godinu odlučivat će peteročlano Nakladničko vijeće. Rok za slanje rukopisa je 31. prosinca 2021. godine. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom formatu (MS Word) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Poslani rukopisi se ne vraćaju.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay