Širom Vojvodine
Ljubav bez granica
Riječ kraljice u identitetskom značenju hrvatskog puka kako u Slavoniji tako i u Vojvodini predstavlja tradicijski običaj kojeg su u raznim, ali veoma sličnim varijacijama izvodile obično ženske osobe mlađe dobi do udaje i vezuje se za blagdan Duhova. Radi se o vjerskom tradicijskom običaju koji je podrazumijevao javno prikazivanje-ophodnju kroz selo mladih žena, djevojčica-djevojaka odjevenih u narodnu nošnju. Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga djeluje u sastavu Kulturno-umjetničkog društva Bodrog iz Monoštora. Društvo je osnovano 2001. godine, a Kraljice su u okviru udruge formirane deset godina kasnije. Pri odabiru imena ženske pjevačke skupine razmišljalo se o više imena no odabrano je ime Kraljice Bodroga, što se u njihovom daljnjem djelovanju pokazalo pravim jer su one stvarno postale »kraljice« – sinomim udruge pa i hrvatske šokačke zajednice, sinonim za uspješnost, kvalitetu, istrajnost, originalnost... kako u promicanju pjevanja tradicijskih napjeva bilo da se oni vežu za svjetovne ili duhovne napjeve, ali i u čuvanju tradicijske baštine od nošnje do običaja.
Pjesme bez notnih zapisa
Danas biti Kraljica Bodroga znači imati ljubav bez granica za pjesmu, nošnju i običaje pa povrh toga imati i vremena i spremnosti da se sve to predstavi u svim prigodnim situacijama kako u mjestu tako u Vojvodini – Srbiji ali i izvan nje. Kraljice su svojim radom izvukle iz zaborava mnoge pjesme za koje ne postoje ni notni zapisi, a što se naročito odnosi na pjesme duhovnog karaktera. Značajno je reći da su danas Kraljice nositeljice većine pjevačkih programa u crkvi sv. Petra i Pavla u Monoštoru. Prepoznavši kvalitetu pjevanja u Monoštoru tadašnji predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović u Subotici mons. Andrija Kopilović uz Upravni odbor KUD-a Hrvata Bodrog i uz suglasnost osobenih čuvarica marijanske pjesme tada još neslužbene pjevačke skupine utjemeljili su 2006. godine Festival marijanskog pučkog pivanja. Festival je postao zaštitini znak monoštorske crkve sv. Petra i Pavla, a isto tako i KUD-a Hrvata Bodrog te od osnutka nije bilo prekida u njegovom organiziranju. Danas festival ima međunarodni karakter te svake godine na njemu nastupaju najpoznatije pjevačke skupine koje štuju marijansku pučku pjesmu. Na ovom festivalu nastupale su sve najpoznatije pjevačke skupine koje pjevaju marijanske pučke pjesme kako iz Vojvodine-Srbije tako iz Mađarske i Hrvatske. Glavna značajka ovog festivala što se tiče izvođača je da oni moraju biti odjeveni u svoju izvornu nošnju te da se pjeva isključivo a-capela. Svaki festival ima posebnu, drugu tematiku, nastupi su ograničeni dužinom pjesama i brojnosti izvođača.
Traju i trajat će
Osim Marijanskog pučkog festivala, Kraljice su glavni oslonac u organizaciji svih manifestacija koje organizira udruga bilo da se radi o programima u Monoštoru ili gostovanjima. Kraljice su izdale dva nosača zvuka – Faljen Isus, Divice i Alaj piva Šokica.
Jubilej – 10 godina od osnutka Ženske pjevačke skupine Kraljice Bodroga su obilježile svečanim koncertom 30. listopada u domu kulture u Monoštoru, a program je organiziran kao dio proslave Zavitnog dana koji se također svake godine održava u ovome mjestu. Svoju ljubav prema pjesmi i identitetskoj baštini na ovoj proslavi Kraljice su prikazale prvo kroz prikazivanja običaja kraljice s pjesmama koje obilježavaju ovaj običaj, a zatim običajima igranka i rakija. Nakon toga otpjevale su pjesme Klada i Zvizdice Danice, za koje se može reći da su njihovi zaštitni znaci i pjesme koje se rijetko ili nikako sreću u repertoaru drugih pjevačkih skupina. Nakon toga izvele su miks dalmatinskih i slavonskih pjesama. Koncert su pred punom dvoranom Doma kulture završile pjesmom Kraljica si moja ti. Na koncertu su nastupili i muška pjevačka skupina Bodroški bećari, dječja skupina udruge te tamburaški orkestar Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama iz Subotice. Koncert je bio potvrda i kruna njihovog višegodišnjeg rada Kraljica Bodroga, te je još jedanput pokazao da se hrvatska zajednica ima čime dičiti. Od osnutka Kraljice Bodroga vodi Anita Đipanov-Marijanović, ali se može reći da su na različite načine na rad Kraljica ostavile značajan trag pokojne Katica Pašić i Marija Turkalj. Gdje god bile, ponosne, uspravne, nasmijane, opravite u šokačko ruvo, glasovno moćne, na ponos Šokadiji, Monoštoru i cjelokupnom hrvatskom puka Kraljice traju i trajat će.
Ž. Š.
