Demokratska zajednica Hrvata, kao aktivni sudionik političkog života domicilne države i istodobno djelatni predstavnik interesa hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, primjećuje kako su u posljednje vrijeme u javnost izašle teme i pitanja koja znatno utječu na položaj naše zajednice, ali istodobno i na uzajamne odnose dviju država, navodi se u priopćenju stranke.
»Naše je čvrsto stanovište da se pitanja takve naravi trebaju rješavati u otvorenom, pravodobnom i staloženom, nepolitiziranom dijalogu s predstavnicima nadležnih institucija Srbije, uz potporu Hrvatske koja na isti način ostvaruje dijalog s predstavnicima srpske manjinske zajednice. Demokratska zajednica Hrvata ne vidi koristi od političkog pristupa koji takva pitanja i teme – spomenut ćemo, primjerice, tzv. bunjevački jezik ili neprihvatljive ocjene o podrijetlu hrvatskog jezika u školskim udžbenicima – tematiziraju isključivo medijskim putem, otklanjajući izravan i pravodoban dijalog s nadležnim institucijama i resorima. Ne vjerujemo da politika nepresušnih medijskih 'žalopojki' može pridonijeti rješavanju tih pitanja i u široj slici osnažiti kvalificiranost naše zajednice za ravnopravan i otvoren dijalog. Ako smo umjesto suradnje i dijaloga s ovdašnjim institucijama, što nesporno želi i podržava Hrvatska, suočeni samo s kritičkim medijskim napadima na te institucije, tada teško da hrvatska zajednica može očekivati pozitivne i korisne uzvratne poteze. Podsjećamo da su neka od spomenutih pitanja prisutna u javnosti već nekoliko desetljeća – primjerice, bunjevačko pitanje, a čak ni pitanje negiranja hrvatskog jezika nije od jučer – uz nesporni izostanak djelatnog i proaktivnog pristupa od strane sadašnjeg nominalnog i formalnog vodstva hrvatske manjinske zajednice. Povrh svega i u pitanjima koja se tiču provedbe međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina – primjerice, zastupljenost u različitim razinama vlasti u Srbiji – izostao je aktivan pristup na temelju koordinacije unutar hrvatske zajednice, što je rezultiralo upravo izostankom sudjelovanja naših manjinskih predstavnika u izvršnoj vlasti, s izuzetkom pojedinih slučajeva u pokrajinskoj vladi AP Vojvodine, a i to više kao znak dobre političke volje srpske strane nego li kao rezultat izbornih rezultata. Demokratska zajednica Hrvata ne razumije i ne može prihvatiti politički pristup koji s jedne strane otvoreno, pa nerijetko i žestoko, kritizira političku praksu u Srbiji – koje smo, naravno, posve svjesni – a istodobno očekuje pozitivne iskorake vlasti spram hrvatske zajednice. Primjer djelovanja vodstva srpske zajednice u Hrvatskoj govori upravo suprotno – dijalog otvara vrata, dijalog rješava sporna pitanja, dijalog unaprjeđuje položaj manjinske zajednice«, navodi se u priopćenju.
Kako se dodaje, medijska buka, koja na kraju nerijetko završava čak i kritikama na račun Hrvatske, po ocjeni DZH-a, ne samo što ne rješava sporna pitanja već stvara klimu u kojoj je otežano unaprjeđenje uzajamnih odnosa dviju država, dakle posve je štetno i kontraproduktivno. »DZH smatra nužnim intenziviranje komunikacije s predstavnicima institucija Srbije, uz nastavak snažne potpore Hrvatske, jer se otvorena pitanja položaja hrvatske zajednice u Srbiji mogu riješiti isključivo permanentnim i zajedničkim djelovanjem i suradnjom s institucijama Srbije, uz potporu Hrvatske. Posvećenost takvom opredjeljenju i politici, kao načinu rješavanja problema s kojima se suočava hrvatska zajednica, ostaje čvrsto i trajno opredjeljenje Demokratske zajednice Hrvata«, zaključuje se u priopćenju te stranke.
H. R.
