Tema

Gnojivo i dizel pojeli zaradu

Sredinom ovog tjedna, kada smo zaključivali ovaj broj Hrvatske riječi, cijene žitarica na Produktnoj burzi i dalje su rasle. Cijena kukuruza bila je 27,5 dinara, soje 78, a pšenice 29,5 dinara po kilogramu, bez PDV-a. Ukoliko bi se usporedba pravila samo s prošlogodišnjim cijenama, moglo bi se reći da poljoprivrednici trebaju biti zadovoljni. Prije godinu dana burzanska cijena kukuruza nije išla iznad 20 dinara, cijena soje bila je 46 dinara, a pšenica se prodavala za 22 dinara. Međutim, ukoliko se cjenovni skok usporedi s prinosima ove jeseni, ali i s cijenama potrebnim za zasnivanje nove proizvodnje, kalkulacije su sasvim drugačije.

Cijene na maksimumu

U usporedbi s početkom žetve 2020. godine soja je duplo skuplja, a kukuruz je skuplji za oko 70 posto. »Srbija je dio svjetskog tržišta soje i naše cijene prate svjetske cijene ove uljarice. Cijena kukuruza nije uzrokovana samo kretanjima na svjetskom tržištu već na tu cijenu utječe više faktora. Među ostalim, prijelaznih zaliha na početku žetve kukuruza gotovo da nije bilo, pa je pojačana potražnja za kukuruzom bila i na domaćem i na svjetskom tržištu. Kako će se dalje kretati cijena kukuruza? To se teško može predvidjeti. Može biti i viša, ali na kraju žetve, kada se bude znalo kojim količinama se raspolaže, može se dogoditi da cijena bude niža. U ovim trenutcima proizvođači prate situaciju na tržištu i procjenjuju kada je za njih najpovoljniji trenutak za prodaju. Prethodne godine, tijekom i neposredno poslije žetve, bilo je prodano 50 do 60 posto soje. Ove godine taj procent još nije dostigao 50 posto, što znači da poljoprivrednici očekuju da će cijena biti veća od ove trenutačne. Još jedan razlog slabije prodaje soje i kukuruza je činjenica da su ove godine u vrijeme žetve i pšenica i kukuruz imali dobru cijenu, što je omogućilo poljoprivrednicima da svoje dospjele obveze pokriju iz te proizvodnje«, kaže direktor somborske kompanije Meteor comerc Jeca Ilić.

»Kukuruz je sada u jeku skidanja s njiva 28-29 dinara, a čuo sam da se negdje već plaća i 30 dinara. Za čiste ratare to je dobro. Prinosi jesu ove godine niži, ali mislim da to nema utjecaja  na cijenu već je globalni trend povećanja cijene. Neke su priče da veliki fondovi viša novca sada ulažu u kupovinu hrane. Činjenica je da ja ovako visoke cijene ne pamtim. Ali, događalo se da u vrijeme skidanja usjeva s njiva cijene budu visoke, pa onda u veljači ili ožujku naglo padnu. Nadam se da se to neće dogoditi ovoga puta. Treba napraviti dobru procjenu – prodati rod sada ili čekati. Mi uvijek mislimo bit će još bolje, ali to je rizik«, kaže poljoprivrednik iz Subotice Pavle Kujundžić.

Ali rast ne bilježe samo cijene rataskih proizvoda već ih prati i rast cijena mineralnog gnojiva i pogonskog goriva. Ono što najviše zabrinjava poljoprivrednike je mineralno gnojivo koje je poskupjelo čak tri puta.

»Miješani tri puta 15 je oko 65 dinara po kilogramu, a urea je brutalno skupa – 115 dinara, a prije godinu dana bila je 39 dinara. Po ovim cijenama mineralnog gnojiva bolje je imati 20 posto manji rod nego bacati skupo gnojivo«, kaže poljoprivrednik iz salaša Gradina Tomislav Vuković.

Nagli rast cijene uree uzrokovan je povećanjem cijene plina, pa je jedan dio tvornica i zatvoren, što je razlog nestašice ove vrste mineralnog gnojiva.

Rodilo oko prosjeka

Ukoliko se jesenska berba promatra samo kroz ostvarene prinose, ocjena bi bila da je to jedna prosječna godina.

»Državni prosjek kukuruza je 4,5 tona po jutru, ali za regiju zapadne Bačke to je malo, jer je naš prosjek oko 6 tona po jutru. Ove godine to je 4,5 do 5 tona. Soja je rodila oko 2 tone po jutru, pa i 2,3 tone i na ove sadašnje cijene soja je ove godine i bila najprofitabilnija kultura«, kaže Vuković.

»U regiji Subotice prinosi kukuruza su šaroliki, od 2,5 tona po hektaru, pa do 6, a ima njiva i sa 7 tona po hektaru. Dio Đurđina, Bajmaka i Žednika je dobio više kiše pa su tu malo bolji prinosi. Kiša s početka listopada prekinula nas je i u berbi i žetvi kukuruza, ali čim su kiše stale i malo se prosušilo nastavili smo posao. Kukuruz koji se sada skida ima zadovoljavajuću vlagu, oko 15 posto«, kaže Kujundžić.

U Srbiji je proljetos kukuruzom zasijano oko milijun hektara, a sojom 220.000 hektara.

Jeftina stoka jede skupu hranu

I dok čisti ratari mogu biti zadovoljni ovogodišnjim cijenama, oni koji se bave stočarstvom u velikom su problemu. S jedne strane ostvaren je manji rod, a s druge strane i ono što je rodilo skupo košta, a cijena tovnih svinja, bikova i mlijeka ne prati taj cjenovni skok. Od Pavla Kujundžića doznajemo da su cijene tovljenika u Subotici oko 160 dinara, a tovnih bikova 2,15 eura po kilogramu. U Somboru su cijene nešto bolje pa se tovljenici mogu prodati za 180 dinara, a posljednje isporuke utovljenih bikova bile su po 2,3 eura.

»Vidimo s druge strane da su u mesnicama podignute cijene i s tim maloprodajnim cijenama trgovina bi istrpjela i cijenu tovljenika od 200 dinara i 2,5 eura za bikove«, kaže Kujundžić.

»Pričaju o cijeni bikova od 2,4 eura za kilogram žive mjere, ali to su samo priče, jer nisam čuo da je i jedno grlo prodano po toj cijeni. S ovim cijenama stočne hrane i sijena bikovi bi morali koštati 2,7 eura po kilogramu. Mi smo za 60-70 posto jeftinijim kukuruzom i sojom koja je bila dvostruko jeftinija prije dvije i pol godine bikove prodavali za 2,3 eura. Dakle, po istoj cijeni po kojoj ih prodajemo i danas kada su i kukuruz i soja drastično skuplji«, zaključuje Vuković. 

Z. V.