Intervju Intervju

Svaki predmet priča za sebe

Jelena Kujundžić, diplomirana pravnica iz Subotice s položenim pravosudnim ispitom, od prije sedam mjeseci je zaposlena u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice kao pokrajinska prosvjetna inspektorica. Naime, koncem prošle godine ovo je pokrajinsko tajništvo raspisalo javni natječaj na upražnjeno radno mjesto savjetnik-pokrajinski prosvjetni inspektor na neodređeno vrijeme na koji se prijavila. Po utvrđivanju ispunjenosti uvjeta natječaja slijedila je pismena i usmena provjera znanja kandidata i na kraju je doneseno rješenje o njenom izboru.

U dosadašnjem radu je također radila u obrazovanju kao tajnica Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici, a bila je i tajnica Zajednice strojarskih škola Republike Srbije. Uz redoviti posao bila je angažirana i kao član radne skupine Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja na izradi podzakonskog akta u vezi realizacije praktične nastave, jedan od autora Vodiča za primjenu istog akta u izvedbi Kulturkontakta te kao licencirana medijatorica u rješavanju sporova. 

Kakva su Vaša dosadašnja iskustva na radnom mjestu prosvjetne inspektorice?

U proteklih sedam mjeseci imala sam priliku najprije ići kao prateći inspektor u nadzor sa starijim kolegama, a zatim sam ubrzo dobila zaduženja, odnosno ustanove (vrtić, osnovne i srednje škole ) gdje je bilo potrebno obaviti redoviti inspekcijski nadzor za prethodnu školsku odnosno radnu godinu. Postupala sam u nekoliko izvanrednih inspekcijskih nadzora po različitim predstavkama, obavila službene savjetodavne posjete tijekom završnog ispita u osnovnim školama.

Koji su izazovi, prednosti i nedostaci s kojima se susrećete u poslu?

Kad se inspekcijski nadzor obavlja na terenu, u prilici sam vidjeti raznolikost manjih sredina u Pokrajini. Posao je dinamičan, jer je svaki predmet priča za sebe, zahtijeva pažnju, analizu, utvrđivanje, povezivanje sa zakonskim odredbama. Kolege su susretljive, ugodne i osjećam se prihvaćenom i dijelom tima. Izazov je organizacija i realizacija obiteljskih, dječjih i drugih aktivnosti nakon posla jer svakodnevno putujem u Novi Sad i za to mi je obitelj najveća podrška.

Subotičanka Jelena Kujundžić završila je Gimnaziju Svetozar Marković u Subotici i Pravni fakultet Sveučilišta u Novom Sadu. Pravosudni ispit je položila 2014. godine, licencirani je posrednik/medijator od 2019., a nedavno je položila i ispit za inspektora. U Osnovnoj školi Miloš Crnjanski je radila kao tajnica škole pet mjeseci u razdoblju 2006.-2007., a zatim se zaposlila u Tehničkoj školi Ivan Sarić u Subotici također kao tajnica škole gdje je radila do prelaska na novo radno mjesto. U dosadašnjoj karijeri pohađala je brojne seminare, obuke i konferencije u oblasti kojom se bavi. Za sebe kaže da je odgovorna, savjesna, organizirana, komunikativna i spremna na suradnju. Udana je i majka troje djece. Članica je Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović u Subotici.

Koji su najčešći problemi na koje reagira prosvjetni inspektor? Mogu li se obratiti i roditelji, nastavnici prosvjetnom inspektoru? U kojim situacijama i na koji način?

Svaka se osoba može obratiti prosvjetnom inspektoru, anonimno ili imenom i prezimenom, jer se po svim predstavkama zapravo postupa. Predstavke su inicijative za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, inspektor procjenjuje postoje li uvjeti za pokretanje inspekcijskog nadzora i obavještava poznatog podnositelja predstavke kako je postupio s tim. Ustanove se mogu i samoinicijativno obratiti prosvjetnoj inspekciji sa zahtjevom za savjetodavni posjet, a tad je uloga prosvjetnog inspektora preventivna. Situacije su doista različite, uglavnom se odnose na kršenje prava djece, učenika, nastavnika ili uposlenika u dosveučilišnom obrazovanju, ali postupa se i u situacijama kada je potrebna dozvola za obavljanje obrazovno-odgojne djelatnosti, odnosno za osnivanje i početak rada ustanove, verifikaciju novog obrazovnog profila i slično. Način obraćanja je pisani, poštom ili e-mailom, a telefonski brojevi prosvjetnih inspektora dostupni su na službenim web stranicama, za konzultacije i pitanja.

U dosadašnjem radu ste se već upoznali s problematikom u prosvjeti. Sada posjećujete različite škole u kojima se nastava odvija na manjinskim jezicima, među kojima je i hrvatski. Ima li nekih specifičnih problema koji se javljaju u školama u kojima se nastava odvija na nekom od manjinskih jezika?

Radila sam 14 godina u školi u kojoj se nastava odvija i na mađarskom jeziku, posjetila sam ustanove u kojima se nastava izvodi na rumunjskom i slovačkom jeziku i mislim da su teškoće približno iste. Kao prvo, to je formiranje odjeljenja ili grupa jer se broj djece svake godine smanjuje što nije problem samo manjina nego negativne stope nataliteta u Vojvodini, a drugi je problem stručni kadar jer nema mladih s odgovarajućim visokim obrazovanjem i dokazom jezičnih sposobnosti koji žele raditi u obrazovnom sustavu, što je teškoća i kada je u pitanju nastava na srpskom jeziku za predmete matematika i fizika. 

S obzirom na to da ste stekli i licencu za medijatora, objasnite nam kada se primjenjuje medijacija? Što u stvari ona znači?

Medijacija ili posredovanje dobrovoljan je i povjerljiv postupak koji omogućuje brzo, učinkovito i mirno rješavanje spora uz pomoć treće, neutralne strane odnosno posrednika. Temelji se na načelima jednakosti strana, privatnosti, povjerljivosti, neutralnosti, hitnosti, ekonomičnosti i prije svega dobrovoljnosti.

Kako ide procedura, tko se može javiti, određuje li sud i upućuje na medijaciju? U kojim slučajevima? Je li potrebno da se (ako je netko u sporu) sve strane slože da se ide na medijaciju?

Strane mogu biti fizičke ili pravne osobe, a medijaciju mogu pokrenuti prije pokretanja sudskog postupka, nakon pokretanja, tijekom prvostupanjskog sudskog postupka, tijekom žalbenog postupka i u ovršnom postupku. Postupak se pokreće zaključivanjem sporazuma o pristupanju medijaciji. Kao rezultat postignutog dogovora strane zaključuju medijacijski sporazum koji ima snagu izvansudske nagodbe, a ovjerom kod javnog bilježnika ima snagu izvršne isprave. Medijabilni su imovinsko-pravni sporovi, privredni, obiteljski, bračni, radni, sporovi u području autorskih prava i drugi građansko-pravni odnosi gdje posredovanje odgovara prirodi spora. Sudac ima ovlasti uputiti stranke u sudskom postupku na medijaciju ako ocijeni da je spor prikladan za medijaciju, a to mogu učiniti i stranke same. Troškovi medijacije su znatno niži od troškova u sudskom postupku, svi podaci, prijedlozi i izjave tijekom postupka medijacije su povjerljivi, a obje su strane zadovoljne sporazumom. Mislim da postoji velika potreba za takvim načinom rješavanja spornih odnosa kako u zajednici tako i u društvu općenito.

J. D.

 

Najava događaja

31.12.2021 - NIU Hrvatska riječ: Poziv za slanje rukopisa!

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavilo je javni poziv za neobjavljene rukopise književnih autora iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata. O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan Hrvatske riječi za iduću, 2022. godinu odlučivat će peteročlano Nakladničko vijeće. Rok za slanje rukopisa je 31. prosinca 2021. godine. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom formatu (MS Word) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Poslani rukopisi se ne vraćaju.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay