Aktualno
Informiranje i službena uporaba hrvatskog jezika
Hrvatsko nacionalno vijeće predstavilo je 19. listopada u svome sjedištu u Subotici Nacrt strategije za službenu uporabu jezika i pisma i Nacrt strategije informiranja na hrvatskom jeziku u Srbiji 2021.-2025. čime su otvorili javnu raspravu o ova dva strategijska dokumenta. Nacrti se nalaze na web portalu Hrvatskog nacionalnog vijeća i svi zainteresirani mogu uputiti primjedbe i dopune do kraja ovoga mjeseca. Nacrt je predstavljen i u Monoštoru, a bit će i u Petrovaradinu 25. i u Sonti 28. listopada, nakon čega će ih razmatrati HNV na prvoj »živoj« sjednici.
Službena uporaba jezika i pisma
Koordinatorica tima za izradu Strategije za službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma bila je asistentica obrazovanja u HNV-u Nataša Stipančević, a tim za izradu strategije su činili predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazar Cvijin, novinarka tjednika Hrvatska riječ Jelena Dulić-Bako, međunarodni tajnik u HNV-u Darko Baštovanović, prevoditelj za hrvatski jezik u Pokrajinskoj vladi Mato Groznica, izvršitelj za besplatnu pravnu pomoć Petar Balažević, magistar fizike Vlatko Vidaković, član IO HNV-a zadužen za službenu uporabu jezika i pisma Zlatko Načev i Marko Tucakov.
Nacrt strategije, kojeg je predstavila Jasna Vojnić, sadrži opis trenutnog stanja u pogledu prava na službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma, analizu konteksta u kojem se ostvaruje ovo pravo, rezultate ispitivanja javnog mnijenja na 260 ispitanika te SWOT analizu. Kao ključne vrijednosti istaknute su: tradicija, hrabrost, motivacija i zadovoljstvo, vizija plana je da se Hrvati u Srbiji služe hrvatskim jezikom i pismom i dijalektima, a misija i glavni cilj je da se jezik i pismo očuvaju i da ga Hrvati u Srbiji s ponosom koriste, navodi se u nacrtu. Kao ključni problemi ističu se nepostojanje mogućnosti za ostvarivanje ovog prava, ali i nepostojanje motivacije za njegovo konzumiranje te nepostojanje strategijskog djelovanja.
Strategijski cilj je povećati opseg i kvalitetu ostvarivanja ovog prava kroz osiguranje preduvjeta za primjenu prava u praksi te povećanje konzumiranja prava kroz osvješćivanje i motiviranje.
Tijekom rasprave generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša je kazao kako je ovim strategijama trebala prethoditi strategija popisa stanovništva kao »majka svih strategija«.
»Krajnje je vrijeme da se krene u izradu jedne kvalitetne strategije popisa stanovništva kojom će se Hrvati obavijestiti u svim mjestima da se izjasne kao Hrvati, jer ukoliko neće biti službeno popisanih Hrvata kao nacionalne manjine onda strategije o kojima je danas riječ i koje su kvalitetno urađene i s puno truda, neće imati kome koristiti«, rekao je Pleša.
Član tima Vlatko Vidaković je pak rekao kako smatra da će i ova strategija ohrabriti ljude da se izjasne Hrvatima na popisu, dok je Darko Baštovanić rekao kako je glavni problem neusklađenost velikog broja zakona kojim se regulira ovo područje i potkapacitiranost sustava, kao i govor mržnje spram Hrvata u medijima.
Strategija informiranja
Koordinatorica tima za izradu nacrta Strategije informiranja bila je koordinatorica razvojnih programa HNV-a Karolina Bašić, a tim za izradu su činili Jasna Vojnić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević, novinarka Hrvatske riječi Ivana Petrekanić Sič, novinar redakcije na hrvatskom jeziku u RTV-u Josip Stantić, dipl. pravnik Svetislav Milanković, član IO HNV-a zadužen za informiranje Boris Udovčić, vijećnik HNV-a Darko Sarić Lukendić, vlč. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici i uposlenik HNV-a, teolog Filip Čeliković koji je također koordinirao timom u drugom dijelu rada.
Nacrt Strategije za informiranje također sadrži podatke o povijesti i postojećem stanju u informiranju na hrvatskom jeziku, analizu konteksta i SWOT analizu te rezultate ispitivanja javnog mnijenja.
Kao polazne vrijednosti plana navode se »otvorenost, jasnoća, atraktivnost i cjelovitost«, vizija kojom se rukovodi plan je da »hrvatska zajednica u Srbiji ima vidljivu i pozitivnu sliku u medijima«, a misija HNV-a u tome »je da hrvatsku zajednicu učini vidljivom u medijima na pozitivan način«.
Strategijski cilj je da se poveća vidljivost i pozitivna slika o Hrvatima u Srbiji kroz »povećanje količine hrvatskih sadržaja, povećanje dostupnosti, podizanje kvalitete i motivacije za informiranje na hrvatskom jeziku«.
Tijekom rasprave je Branimir Kuntić pohvalio analizu i deskripciju stanja, ali kao negativno istaknuo stavljanje u isti »koš« regionalnih i lokalnih medija u ispitivanju javnog mnijenja. Također je istaknuo kako nije jasna veza između ovog nacrta strategije i važeće Strategije razvoja sustava javnog informiranja u Srbiji za razdoblje 2020. do 2025., koja je, kako je rekao, »magistralan pravac kojim moramo ići«, te je postavio pitanje suglasja nacrta s glavnom medijskom strategijom.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je rekla da u pogledu službene uporabe jezika i pisma nisu svugdje osigurani uvjeti, a čak i kad jesu Hrvati ih ne koriste u dovoljnoj mjeri, te strategija predviđa rad na osiguranju uvjeta i osvješćivanju i motiviranju ljudi da ih koriste. U informiranju pak je istaknula kako hrvatska zajednica u Srbiji nije previše vidljiva ni u Srbiji ni Hrvatskoj i da se na tome treba više raditi.
Pozvala je sve zainteresirane da do kraja mjeseca upute primjedbe i dopune na Ured HNV-a kada se završava javna rasprava.
Izradu strategija finanacirao je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, preko Veleposlanstva RH.
J. D.
