Tema
Mali korak u vraćanju povjerenja u izborni proces
U okviru Međustranačkog dijaloga, održanog 17. i 18. rujna u Beogradu, dogovoren je dokument koji sadrži 16 mjera za unaprjeđenje izbornih uvjeta. Među ostalim, predlaže se smanjenje broja potpisa koji je potreban za kandidiranje liste nacionalne manjine na izborima za Narodnu skupštinu s 10.000 na 5.000 potpisa i sprječavanje izigravanja zakona u pogledu statusa nacionalnomanjinske stranke.
S predsjednikom ogranka SDA Sandžaka u Novom Pazaru i članom tima ove stranke za razgovore u svezi stvaranja izbornih uvjeta Ahmedinom Škrijeljom razgovarali smo o stavu ove stranke glede izbornih uvjeta.
Izborni uvjeti – samo dio problema
Stav SDA Sandžaka je da su mjere koje su predstavljene od strane predstavnika EP-a određeni pomak naprijed u kreiranju ambijenta i uvjeta za održavanje demokratskih, fer i slobodnih izbora. Međutim, Ahmedin Škrijelj kaže kako se ne može o njima govoriti kao rješenju i odgovoru za sve probleme koji postoje i koji su konstatirani i od samih predstavnika EP-a.
»Ono što je nas posebno zabrinulo jeste to što u prvom radnom dokumentu, koji su izradili predstavnici EP-a, nije obuhvaćen nijedan problem s kojim se suočavaju manjinske političke stranke. Stekao se dojam da je početna točka dijaloga pošla sa stajališta da je potrebno postići suglasje između srpskih političkih stranaka i da su manjinski narodi i njihove stranke, odnosno naši zahtjevi i potrebe pitanje od drugorazrednog značaja. SDA Sandžaka se nije složila s takvim pristupom i uspjeli smo takav stav ublažiti i neke zahtjeve nametnuti. Takvim pristupom, koji je u početku forsiran, doveo se u pitanje integritet međustranačkog dijaloga, i takav dijalog, bez integriteta ne može rezultirati dobrim rješenjima i vraćanju povjerenja u izborni proces. Da se razumijemo, ove mjere nisu dovoljne da bi se povjerenje u izborni proces vratilo, one su mali korak u tom smjeru ali daleko od toga da su dovoljne. Važno je istaći i to da treba sačekati i vidjeti kako će aktualni režim u Srbiji implementirati ove mjere. Opće stanje koje su u prvom nacrtu radnog dokumenta utvrdili predstavnici EP-a, uz sve nedostatke koje taj dokument ima, potvrđuje činjenicu da Srbija nije demokratska zemlja. Da bi to postala, mora puno toga promijeniti jer u nedemokratskoj državi ne možemo govoriti o transparentnim, regularnim, fer, demokratskim i slobodnim izborima. Pitanje izbora, izbornih uvjeta i izbornog sustava samo otkriva dio manjkavosti i problema koji postoje. Da bismo govorili o državi u kojoj ima demokracije, u kojoj se svi građani osjećaju sigurno, u kojoj su manjinski narodi ravnopravni građani i mogu ostvarivati sva svoja prava, u kojoj su izbori slobodni i demokratski, moramo suštinski reformirati kompletan politički sustav, državno uređenje i naravno uspostaviti mehanizme koji će garantirati da će građani bez pritisaka i u demokratskom ambijentu slobodno izraziti svoju političku volju. Bez suštinskih promjena bit ćemo prinuđeni da stalno nekim kozmetičkim zahvatima popravljamo nešto je odavno sazrelo da se iz korijena mijenja«, kaže Škrijelj za Hrvatsku riječ.
SDA, aktivni sudionik pregovora
U pogledu mjera koje se odnose na stranke nacionalnih manjina Škrijelj kaže kako je SDA Sandžaka od kraja srpnja 2019. godine, kada su počeli prvi pregovori u svezi izbornih uvjeta, aktivni sudionik na svim sastancima.
»SDA Sandžaka je jedina manjinska politička stranka koja je od početka ovog procesa aktivna i jedina je davala konkretne prijedloge i nudila rješenja. Naši prijedlozi dostavljeni su i predstavnicima EP-a, ali i svim organizacijama i institucijama koje se bave izborima i vladavinom prava. Kao što je već i rečeno, da bi bilo kakav dijalog u svezi izbora uspio i dao željene rezultate, unaprijedio se i demokratizirao izborni proces, a izborni sustav prilagodio potrebama građana, zahtjevi koje je istakla SDA Sandžaka morali su biti prihvaćeni i implementirani. Podsjetit ću da je SDA Sandžaka zajedno s Partijom za demokratsko djelovanje iz Preševske doline utvrdila zahtjeve za unaprjeđenje izbornog procesa i reformu izbornog sustava u Srbiji. Shodno nekim od tih zahtjeva smatramo kako je potrebno: Sandžak i Preševsku dolinu u političkom, pravnom, medijskom i svakom drugom smislu tretirati kao teritorijalne cjeline; Republiku Srbiju podijeliti na više izbornih jedinica, a Sandžak i Preševsku dolinu definirati kao zasebne izborne jedinice, gdje bi se iz Sandžaka biralo 20, a iz Preševske doline 5 narodnih zastupnika proporcionalnim izbornim sustavom; smanjiti broj potpisa za podnošenje izborne liste za manjine; ukinuti monopol javnih bilježnika za ovjeru potpisa podrške izbornim listama; biračke odbore u nacionalno mješovitim sredinama uspostaviti u skladu sa zastupljenošću političkih stranaka manjina u skupštini jedinice lokalne samouprave; ukinuti takse za ovjeru potpisa podrške; povećati iznos sredstava za financiranje izborne kampanje i smanjiti iznos izbornog jamstva za političke subjekte manjinskih naroda; uvesti obvezu da kandidati na izbornoj listi manjina moraju biti upisani u poseban birački popis manjinskog naroda koji žele predstavljati; osigurati ravnopravan tretman u medijima; uvesti posebnu kontrolu nad radom republičkih inspekcija, naročito šest mjeseci prije izbora; podnošenje tjednih izvještaja lokalnih samouprava o broju birača u biračkom popisu (broj brisanih i broj novoupisanih). Ako pogledate, s jedne strane, zahtjeve koje smo istakli i za koje smo uvjereni da jedino njihovom realizacijom možemo govoriti o demokratskom izbornom procesu, slobodnom izražavanju političke volje i odgovarajućem tretmanu i mogućnostima manjinskih naroda i njihovih stranaka i s druge strane mjere koje su usvojene, onda vidite da postoji još mnogo pitanja koja su ovog puta ostala neriješena«, ističe Škrijelj.
Mjere nisu dovoljne
Škrijelj ističe kako je SDA Sandžaka prihvatila sudjelovati na izborima 2020. samo iz razloga jer su se predstavnici EP-a obvezali da će u drugoj fazi dijaloga, nakon izbora, riješiti pitanja koja izazivaju zabrinutost pripadnika manjinskih naroda. Međutim, »kada je dostavljen radni dokument, očito je bilo da se od garancija koje su nam tada dane pobjeglo i morali smo se javno zapitati je li EU odustala od principa i vrijednosti na kojima počiva. Kao predstavnici SDA Sandžaka, narodni zastupnici Enis Imamović, Selma Kučević i ja uspjeli smo kofacilitatore vratiti na početak i izdejstvovati neke od mjera koje se mogu definirati kao pogodnosti za političke stranke nacionalnih manjina. Pored mjera koje ste naveli, usvojen je i naš zahtjev da se povećaju sredstva za izbornu kampanju, da se smanji iznos izbornog jamstva za političke stranke manjinskih naroda, kao jedina oporbena zastupnička grupa izdejstvovali smo i da se na naš prijedlog imenuje zamjenik predsjednika RIK-a«, kaže Škrijelj i dodaje:
»Smanjenje broja potpisa i sprječavanje zloupotrebe položaja manjinske stranke u izbornom procesu jesu dobre stvari koje predstavljaju pozitivan iskorak. U zaključcima druge faze dijaloga istaknuta je važna uloga manjina i potreba da se unaprijede uvjeti za njihovo sudjelovanje u izbornom procesu. Dakle, i predstavnici EP-a, kao i mi, smatraju da usvojene mjere nisu dovoljne, da ih treba unaprijediti i da postoji ta vrste obaveze, da bismo s aspekta manjinskih stranaka došli do prihvatljivih mezahanizama i rješenja«.
Na koncu, što se tiče općeg stanja u srpskoj politici i zagovaranja bojkota ili »izlaska na ulicu« kako bi se postigli bolji uvjeti, Škrijelj ističe kako svaka od velikih srpskih stranaka »na stanje u društvu gleda s jedne točke gledišta i najčešće nitko ne govori o potrebi da se sveukupni položaj manjinskih naroda unaprijedi, da se sustav u državi reformira i transformira na način da bude prihvatljiv i nesrpskim narodima. Bošnjaci Sandžaka svakodnevno se suočavaju s velikim brojem problema, ista ili slična situacija je i s Albancima i drugim manjinskim nacionalnim zajednicama.
»Po nama, to predstavlja prioritet jer bez toga ne možemo govoriti o društvu koje počiva na ravnopravnosti, bez koje nema prosperiteta, nema vladavine prava i vladavine pravednih zakona, nema čak ni države. Moramo se vratiti i na činjenicu da je Srbija država u izgradnji i da taj proces još uvijek nije dovršen i tu nas čeka mnogo posla i izazova. Pitanje bojkota ili izlaska na ulicu je drugorazredno pitanje u odnosu na politiku i vrijednosne sudove koje političke stranke nude građanima. Naš interes je da u Srbiji zavlada demokracija da ona postane država zasnovana na načelu vladavine prava i da Bošnjaci i Sandžak nađu sebi odgovarajuće mjesto, položaj i status. Ako pitanje sudjelovanja na izborima promatramo s našeg bošnjačkog aspekta, onda nikada i nisu postojali dobri izborni uvjeti, u medijima smo konstantno sotonizirani i uvijek je protiv SDA Sandžaka vođena medijska haranga i nikome to nije smetalo pa smo i pored toga, kao legalistička politička opcija, kroz institucije pokušavali riješiti naše pitanje ili pitanja koja nas opterećuju otvoriti u institucijama. Ali, s druge strane, građani su slobodni da i na izvaninsitucionalan način iskažu svoje nezadovoljstvo i ukažu da se ne slažu s postojećim stanjem. Sve što demokracija dopušta građani na to imaju pravo i to im nitko ne može uskratiti«, zaključuje Škrijelj.
J. D.
