Aktualno

Biskup Večerin: Volio bih da Zagreb prati jednim okom što se događa u Vojvodini

S ciljem jačanja suradnje te njegovanja zajedništva i povezanosti, biskup Subotičke biskupije mons. Slavko Večerin susreo se 27. rujna u Zagrebu s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom. Bio je ovo prvi susret državnog tajnika i Subotičke biskupije na kom su obje strane izrazile spremnost za dalju suradnju budući da je Subotička biskupija crkveno područje s najvećim brojem katolika u Srbiji, kao i značajnim brojem Hrvata. Tijekom susreta biskup Večerin je izrazio spremnost za suradnju i na projektima koji su od značaja za hrvatski i katolički živalj na ovim prostorima. Istaknuo je dobru suradnju i s Hrvatskim nacionalnim vijećem, osobito po pitanju zajedničkih projekata koji su prvenstveno za dobrobit vjernika ove biskupije.

Sastanku su nazočili i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Središnjeg državnog ureda dr. sc. Milan Bošnjak i svećenik Subotičke biskupije vlč. dr. Ivica Ivanković Radak.

Sutradan, 28. rujna, subotičkog biskupa mons. Večerina primio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Mons. Večerin upoznao je zagrebačkog nadbiskupa Bozanića o prilikama katolika u svojoj biskupiji te su razgovarali o suradnji između Zagrebačke nadbiskupije i Subotičke biskupije.

Tijekom boravka u Zagrebu, mons. Večerin je gostovao u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija gdje je govorio o Crkvi u Vojvodini i izazovima s kojima se suočavaju katolici Hrvati u toj pokrajini.

Govoreći o življenju Crkve u Vojvodini, izrazio mišljenje da će se Crkva teško pomladiti.

»Činjenica je da se veliki broj katolika Hrvata iseljava i osjećam strah da postajemo staračka biskupija, a to znači da staračka domaćinstva ostaju na području Subotičke biskupije, a mladi se sve više iseljavaju. Ne gledam baš pozitivno na to, iako se, dakako, uzdajem u Božju pomoć jer nas On nikada ne ostavlja. Nadam se da ćemo ostati na našem području, ali bit će teško bez Božje pomoći. Statistički podaci u posljednjem popisu Republike Srbije u općinama koje pripadaju Subotičkoj biskupiji, u katolike ubrajaju 260 tisuća stanovnika. Od tih vjernika na teritoriju Subotičke biskupije dvije trećine su vjernici Mađari, a jedna trećina vjernici Hrvati. Isti odnos je i u kleru, među svećenicima. Studij teologije koji pohađaju naši kandidati za svećeništvo odvijaju se u matičnim domovinama. Sada imam jednog Hrvata na prvoj godini studija koji će započeti svoj studij na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Imam u Đakovu i dva kandidata koje ću ove jeseni zarediti za đakone.«

Biskup je govorio i o pitanjima vezanim za položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

»Kada sam zaređen za biskupa izjavio sam da se zalažem za veću ulogu Hrvata vjernika u određenim institucijama. Volio bih da postoji reciprocitet, poput zastupljenosti Srba u hrvatskim državnim institucijama, da se to dogodi i u Srbiji. Možda za to postoje zakonske osnove, priznajem da ih nisam proučio, ali provedba tih zakona ide teško što predstavlja poteškoću. Mislim da u tim razgovorima političkog vrha jedne i druge države naša matična domovina treba stati iza jednog dijela svog naroda koji je nastanjen u Republici Srbiji. Volio bih da Zagreb prati jednim okom što se događa u Vojvodini«, istaknuo je mons. Večerin.

U razgovoru je ukazao kako na teritoriju Subotičke biskupije ima dosta udruga koje njeguju tradiciju hrvatskoga naroda, te da postoji obrazovanje na hrvatskom.

»Govorimo ikavicu, ali s velikim primjesom ekavice. Sigurno da bi trebalo njegovati hrvatski jezik, ali to je teško jer smo tek sada uspjeli otvoriti hrvatske razrede u osnovnim i srednjim školama i kada se učenici upisuju uvijek se postavlja pitanje o pritisku, možda ne javno, ali o skrivenom pritisku. Postoji zakonska osnova o hrvatskom jeziku, ali više je upitna provedba tog zakona«, spomenuo je mons. Večerin.

H. R.