Tema Tema

Nezadovoljni ponuđenim mjerama

U okviru Međustranačkog dijaloga, održanog 17. i 18. rujna u Beogradu, pet kofacilitatora procesa – predsjednik Narodne skupštine Ivica Dačić, zastupnici Europskog parlamenta Tanja Fajon i Vladimir Bilčik, kao i bivši zastupnici Europskog parlamenta Eduard Kukan i Knut Fleckenstein, dogovorili su radni dokument koji sadrži 16 mjera za unaprjeđenje izbornih uvjeta.

One odražavaju prethodne preporuke Europskog parlamenta, Europske komisije i OESS/ODIHR-a, kao i zaključke izvedene nakon brojnih konzultacija i diskusija koje su do tada vođene u kontekstu procesa dijaloga. Među ostalim, unaprjeđenja podrazumijevaju jednu mjeru koja se odnosi na stranke nacionalnih manjina i poboljšanje uvjeta za njihovo sudjelovanje na izborima.

Konkretna mjera je smanjenje broja potpisa koji je potreban za kandidiranje liste nacionalne manjine na izborima za narodne zastupnike s 10.000 na 5.000 potpisa. Druga je mjera – spriječiti izigravanje zakona u smislu kandidiranja stranaka kao nacionalno-manjinskih kako bi se na taj način lakše ušlo u parlament.

Dosadašnji uvjeti, kao što je poznato, odgovarali su samo brojnijim manjinama, i snažnim i dobro organiziranim manjinskim strankama, koje su i do sada imale i imaju svoje zastupnike u Narodnoj skupštini. Jesu li ove mjere dovoljne da manje snažne stranke i stranke malobrojnijih manjina uđu u parlament bit će tema narednih nekoliko članaka. U ovom broju o ovoj temi govorili su predsjednik Mađarskog pokreta Ferenc Sövény i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Sövény: Samo kozmetičke promjene

Predsjednik Mađarskog pokreta Ferenc Sövény je komentirajući pregovore i donesene mjere ocijenio da one ne donose ozbiljnije rezultate i da se radi samo o kozmetičkim promjenama.

»Nažalost, pregovori oko poboljšanja izbornih uvjeta uz posredovanje Europske unije nisu donijeli neke ozbiljnije rezultate. Čini se kao da su u ovim pregovorima sudjelovali samo vladajuće stranke i predstavnici EU, jer nijedan od oporbenih zahtjeva nije usvojen. Ono što je usvojeno možemo reći da je samo kozmetičko rješenje. Recimo, lijepo glasi formulacija da se formira nadzorno tijelo za medije i da se u Republičku izbornu komisiju doda šest članova iz redova oporbe, ali u praksi će to teško dati rezultate. Mađarski pokret smatra da je cijeli ovaj proces pokazao samo to da Bruxelles i Europa još uvijek podržavaju Vučića jer je on njima obećao rješavanje kosovskog pitanja, a izgleda da ovo obećanje za EU vrijedi toliko da zbog toga toleriraju gaženje građanskih sloboda, uništavanje oporbe i kritičkih medija. A s druge strane možemo vidjeti da Vučić umjesto da rješava kosovsku krizu, pričom o nekom srpskom svijetu samo produbljuje i tu krizu i otvara druga žarišta poput Crne Gore ili Republike Srpske ili stalne provokacije prema Hrvatskoj, dakle sve otvorenije vodi politiku iz devedesetih. Mađarski pokret, kao dio Građanske platforme Akcija!, u koaliciji sa strankom Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića svim raspoloživim sredstvima će se boriti za fer i slobodne izbore«, kazao je Sövény za Hrvatsku riječ.

U pogledu mjera koje se odnose na stranke nacionalnih manjina koje bi trebale omogućiti postizanje ravnopravnog sudjelovanja nacionalnih manjina u političkom životu, Sövény ocjenjuje da bi smanjenje broja potpisa za stranke nacionalnih manjina s aktualnih 10 na 5 tisuća svakako bio veliki pomak ka ravnopravnijem sudjelovanju manjinskih zajednica u parlamentarnom životu Srbije, ali smatraju da bi to smanjenje moralo biti veće ali da bi trebalo mijenjati i način financiranja nacionalno-manjinskih stranaka.

»Unutar mađarske zajednice Savez vojvođanskih Mađara u bliskom savezu sa Srpskom naprednom strankom ima ogromnu prevlast, ušli su u sve pore društva da zastrašivanjem, pritiscima uspješno odvrate ljude da recimo daju svoj potpis za neku drugu listu. S druge strane, SNS sve više ulazi u manjinska glasačka tijela pa vjerujem da je slična situacija i kod naših sugrađana Hrvata i njihovih stranaka. Uz to stranke na vlasti imaju i financijsku nadmoć, znači bila bi potrebna pozitivna diskriminacija i na planu državnog financiranja manjinskih stranaka kako bi one mogle izmiriti troškove ovjere potpisa za listu, za izbornu kampanju, bilborde, to jest da budu vidljivi građanima koji su nezadovoljni ponižavajućim odnosom SVM-a prema naprednjacima i time što je Pásztoru i njegovoj kompaniji bitna samo vlast i privilegiji, a zaštita manjinskih interesa je u drugom planu«, kaže Sövény.

Na pitanje kako komentira opće stanje u politici u Srbiji i zagovaranje bojkota ili »izlaska na ulicu« kako bi se postigli bolji uvjeti, Sövény odgovara kako trenutni uvjeti odgovaraju samo vlasti, međutim nikako ne vide rješenje u bojkotu.

»To iskustvo već imamo, vidjeli smo prošle godine da ne vodi nikuda. Kao što je i gospodin Zelenović rekao – neće se Bruxelless umjesto nas izboriti za fer uvjete, to je naš zadatak. Znači građani, normalni ljudi, svi kojima je dosta ovog režima, ponižavanja, ekonomskog sloma, masovnog iseljenja, igranja s vatrom nacionalizma moraju imati hrabrost i odlučnost i ako treba izaći na ulice da se izborimo za povoljnije uvjete. U svakom slučaju moramo slijediti primjer Mađarske, gdje su sve važnije stranke u oporbi formirale koaliciju bez obzira na programske razlike. Protiv ovog režima treba ići zajedno, s glavnim ciljem njegove smjene, sa zajedničkim predsjedničkim kandidatom i zajedničkom listom na skupštinskim izborima. I organizirati obučene ljude na svim glasačkim mjestima i neke građanske patrole u okolini izbornih mjesta kako bismo sprječavali vlast da opet pokrade izbore«, smatra Sövény.

Žigmanov: DSHV ne prihvaća »instant« rješenja

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov ocijenio je problematičnim u ovim pregovorima već i samu činjenicu da ova nacionalna-manjinska stranka nije imala priliku niti sudjelovati u razgovorima koji su imali za cilj postizanje fer uvjeta i povjerenja u izborni proces.

»Najprije valja reći kako, iz nama nepoznatih razloga, DSHV kao jedina aktivna stranka hrvatske nacionalne manjine nije sudjelovala u spomenutim razgovorima te da o procesu kandidiranja i načinu dolaska do njih nema nikakvih relevantnih spoznaja. Kada je riječ o naravi mjera, možete vidjeti da su političke stranke koje su sudjelovale u međustranačkom dijalogu podijeljene kada je riječ o kvaliteti mjera, to jest osiguranju svih preduvjeta za održavanje slobodnih izbora, čak i na način da su već sada donijele odluku da će bojkotirati predstojeće izbore jer tako što nije omogućeno. Registrirali smo i veoma kritičke ocjene nekoliko nevladinih organizacija o predloženim mjerama. Sve to nam govori da povjerenje u poštene i slobodne izbore neće biti znatno povećano«, ocijenio je Žigmanov za naš tjednik.

Što se tiče mjera koje se odnose na stranke nacionalnih manjina, on je ponovio stav za koji se ova stranka zalaže već dulje vrijeme i koji se zasniva na poštivanju obveza na koje se Srbija obvezala bilateralnim sporazumom.

»Stav DSHV-a je po tome pitanju poznat – dosljedna i cjelovita primjena članka 9. međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije, potpisan prije 17 godina, koji predviđa institute zajamčenih mandata, a koji Republika Srbije do danas nije primijenila! Ni s jednim drugim 'instant' rješenjem DSHV ne može biti zadovoljan«, ističe Žigmanov.

Na koncu, ocjenjujući opće stanje u politici i zagovaranju bojkota ili »izlaska na ulicu« kako bi se postigli bolji uvjeti u izbornom procesu, Žigmanov kaže:

»Srbijanska politička scena počiva na stamenoj prevazi ključne političke snage – Srpske napredne stranke, te raspršenoj i unutar sebe uvelike antagoniziranoj oporbenoj političkoj sceni, koja nema jedinstven odgovor na izazove pred kojima se ne samo politički život u Srbiji nalazi. Štoviše, on je u rasponu, kako ste i naveli, od 'bojkota' do 'izlaska na ulicu', no bojim se da u tome nisu sadržana i rješenja koja bi radikalnije promijenila stanje«.

J. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika