Društvo

Stara praksa osporavanja hrvatskog identiteta Bunjevaca

Stara praksa osporavanja hrvatskog identiteta Bunjevaca

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) oštro je osudio u priopćenju najnovije, kako navode, neistinite optužbe Mirka Bajića spram Hrvata i vrijeđanja hrvatskoga predsjednika Zorana Milanovića.

»Na žalost, u Srbiji se nastavila stara praksa osporavanja hrvatskog identiteta Bunjevaca od strane najviših predstavnika srbijanskih dužnosnika koje slijepo i posve udvornički prate i oni mjesni Hrvati koji sebe od skorijeg vremena nazivaju Bunjevcima. Imenovanje Bunjevaca koji sebe, na temelju brojnih argumenata i suvislih razloga, smatraju Hrvatima s, kako piše Bajić, 'takozvani Hrvati u Subatici', podsjeća na nacističke manire imenovanja onih drugih. Pa ipak, dozu lakrdijašenja u tom jeftinom cirkuskom igrokazu daje činjenica da to dolazi od onih koji su izravno bili navezani na hrvatske institucije i organizacije 1990-ih, recimo kao stipendisti DSHV-a, a javna je tajna da dio njihova vodstva ima hrvatsko državljanstvo koje su stekli dokazom da su pripadnici hrvatskoga naroda, ne mali broj ih ima nepokretnosti u Hrvatskoj, recimo na Hvaru, gdje se također govori ikavicom…«, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Tomislav Žigmanov.

DSHV ponovno ističe kako je u Srbiji na djelu kontinuirano državno interveniranje u, od strane režima Slobodana Miloševića aktualiziranom, sporu oko pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu.

»Ova je činjenica neupitna u prostoru znanosti i kao takva se priznaje, osim u Srbiji, u političkom životu svugdje u svijetu. U tom smislu, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ne treba uopće brinuti, jer je govorio istinu. S druge strane, na čelu je države koja se nije miješala i ne miješa se ni u jedno identitetsko pitanje srpske zajednice u Hrvatskoj. Naprotiv, izgradili su zavidnu razinu integracije Srba u politički sustav, državne strukture i hrvatsko društvo u cjelini. Možda bi predsjednik Republike Hrvatske mogao, a na temelju djelovanja s drugačijih stajališta, svim Hrvatima koji sebe od skora smatraju samo Bunjevcima u Srbiji, pokrenuti postupak za oduzimanje hrvatskoga državljanstva.

Dužni smo podsjetiti da je tzv. bunjevačko pitanje relikt velikomađarskih asimilacijskih projekata iz druge polovice 19. stoljeća, koji je vrhunio za vrijeme fašističkog režima Miklósa Horthyja, kada je gotovo sve hrvatsko u Subotici bilo zabranjeno, a oni koji su bili na čelu hrvatskih institucija protjerani ili su pozatvarani. Velikomađarska ideologija zaprječavala je na teritoriju Ugarske integraciju mjesnih hrvatskih skupina u suvremenu hrvatsku naciju tako što je snažno favorizirala uporabu subetničkih hrvatskih imena, što se očitovalo i po navođenju »narodnosti« u popisima. Ista je praksa nastavljena u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, no ove su nepravedne politike doživjele svoj krah 1930-ih godina, jer su Bunjevci gotovo plebiscitarno prihvatili povijesnu istinu da su pripadnici hrvatskog naroda. Stoga Bajićevo pozivanje na nekakve 'naredbe' nakon Drugog svjetskog rata djeluju pomalo već ofucano«, zaključuje se u priopćenju.

H. R.

 

Najave

10. 06. 10. Dani Antuna Gustava Matoša u Fondaciji AGM u Beogradu

H. R. | 10. lipnja 2026.

Program desetog dana Antuna Gustava Matoša u organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog (Osijek), Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica), Općine Tovarnik, HKPD-a Matoš (Plavna), Fondacije Antun Gustav Matoš (Beograd) i Srednje strukovne škole Antun Horvat (Đakovo) održat će se i u Beogradu 10. lipnja, u Fondaciji Antun Gustav Matoš s početkom u 19h.

13. 06. Marijanski pučki festival

H. R. | 13. lipnja 2026.

U Monoštoru se 13. lipnja održava međunarodni Marijanski pučki festival pod nazivom Korizmeni put k Mariji.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.