Tema

Dobro došli naši sunarodnjaci

Elektori i vijećnici IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji boravili su od 17. do 19. rujna na studijskom putovanju u Mostaru. U okviru ovog studijskog putovanja vijećnici i elektori susreli su se s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, krovne organizacije Hrvata u BiH koja okuplja političke stranke s hrvatskim predznakom, a na Filozofskom fakultetu mostarskog sveučilišta prezentirani su nacrti Strategije informiranja na hrvatskom jeziku i Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma. »U platformi ‘HRvati ZAjedno’ koja je odnijela uvjerljivu pobjedu na aktualnom IV. sazivu HNV-a obećali smo, među ostalim, detaljno i pravodobno upoznavati elektore s djelovanjem, planovima i projektima koje zajednički poduzimamo i ostvarujemo. Ovaj studijski posjet Mostaru organizirali smo kako bismo stvorili prigodu za rađanje novih ideja, a ujedno kako bismo imali priliku upoznati se s djelovanjem Hrvata u BiH. Takve razmjene iskustava i održavanje dosadašnjih te uspostavljanje novih kontakata uvelike jačaju naša nastojanja i osjećaj zajedništva, a odmak od svakodnevice i druge perspektive pomažu nam s novom jasnoćom i obnovljenom vizijom nastaviti graditi našu bolju budućnost«, kazala je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Potpora Hrvata iz BiH

»Mi Hrvati u Bosni i Hercegovini najbolje vas možemo razumjeti, jer smo mi u Bosni i Hercegovini još uvijek diskriminirani u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. Što se tiče naše matice Republike Hrvatske znam da se radi sve što je moguće i na kulturnom i na informativnom planu. Ono što nedostaje u Republici Hrvatskoj je informiranje o Hrvatima izvan Hrvatske. Mogu reći kako ćemo mi, a govorim u ime Hrvatskog narodnog sabora, s naše strane učiniti sve da se identitet Hrvata u Republici Srbiji unaprjeđuje i razvija. Sve dok u Srbiji imamo situaciju da se Hrvati obeshrabruju da se izjašnjavaju kao Hrvati, sve dotle dok se potiče izjašnjavanje subnacionalnih skupina kao što su Šokci ili Bunjevci, dok se u Srbiji ne realizira bilateralni sporazum o zastupljenosti manjina imamo pravo reći da su Hrvati u Srbiji diskriminirani i kao manjina, a i u odnosu na ostale manjine«, kazao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog saveza BiH.

Hrvatsku zajednicu u Srbiji predstavio je Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a, koji je između ostalog istaknuo da su Hrvati bili jedina nacionalna manjina u Vojvodini čiji su pripadnici 90-ih godina i ubijani, a između 35 i 40.000 Hrvata napustilo je svoje domove. »Hrvata je 1961. godine bilo 196.000, a prema podatcima iz posljednjeg popisa u Srbiji nas ima 57.000. Kao nacionalna manjina priznati smo 2002. godine. Srbija je poslije demokratskih promjena počela ratificirati međunarodne dokumente o manjinskim pravima, a s Hrvatskom je 2004. godine potpisala bilateralni sporazum. Cjelovita nastava na hrvatskom jeziku počinje 2002. u pet subotičkih osnovnih škola, tjednik Hrvatska riječ osniva se 2003. godine, na RTV Vojvodine imamo svoj program. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata osnovan je 2008. godine«, kazao je Žigmanov i dodao da danas u Srbiji izostaje politika suočavanja s prošlošću u odnosu na vlast Slobodana Miloševića, Hrvati ne sudjeluju u procesima donošenja odluka, jer Srbija ne poštuje bilateralni sporazum potpisan s Hrvatskom. »Budućnost nam ovisi o razvoju Srbije, ekonomskim prilikama u smislu hoćemo li moći zadržati mlade u jednom povoljnom ambijentu, hrvatsko-srpskim odnosima, o tome koliko ćemo sami moći motivirati pripadnike hrvatske zajednice da očuvaju svoj nacionalni identitet, o tome koliko ćemo biti umješni u razvoju nacionalne strukture«, kazao je Žigmanov.

Jezična lojalnost

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić predstavila je nacrte Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma i Strategije informiranja na hrvatskom jeziku. Na ovim strategijama 18 članova oba tima radilo je više od godinu dana. Na predstavljene strategije osvrnula se dr. sc. Katica Krešić, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Mostaru. »U višejezičnim zajednicama vrlo često je problem neusklađenost jezičnog zakonodavstva i jezične prakse. Koliko će jezična prava koristiti neka manjinska zajednica ovisi od same zajednice, političke volje, demokratičnosti institucija, odnosu govornika prema svom materinskom jeziku. Govornici razvijaju osjećaj jezične lojalnosti. Treba više inzistirati na simboličkoj funkciji jezika kao vrijednosti identiteta«, kazala je Krešić i dodala kako bi Hrvati u Srbiji trebali koristiti mogućnost besplatnog učenja hrvatskog jezika koje osigurava država Hrvatska, a kako se to odnosi na početni nivo znanja hrvatskog jezika predloženo je da se za Hrvate iz Srbije pokuša osigurati i učenje hrvatskog na višim razinama poznavanja jezika. »Ovaj susret smatram kao početak jedne suradnje koja će biti korisna prije svega za uporabu hrvatskog jezika među Hrvatima u Srbiji. Tu mogu od pomoći biti iskustva koja su nama koristila, a to su umrežavanje škola, poticaj znanstveno-istraživačkog rada, obrazovanje nastavnika, novinara, prevoditelja, uvođenje jezične rubrike u medije«, kazala je Krešić.

Susretu sa vijećnicima i elektorima prisustvovali su i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i voditelj odjela za Ustav i zakonodavstvo HNS-a BiH Bariša Čolak, članica predsjedništva HNS-a BiH, glavna tajnica Hrvatske demokratske zajednice BiH i potpredsjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske (predstavnica za BiH) Miljana Glamuzina, glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo te predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Mate Lončar.

Z. V.