Prelo i Veliko prelo kao društveni događaj vuče korijene od davnina. Kao prva javna prezentacija Pučke kasine, koja je osnovana 15. prosinca 1878. godine na Materice, bila je organizacija Velikog prela, sa željom da se prikažu snaga, ljepota i sveukupne mogućnosti bunjevačkih Hrvata. Ova veličanstvena manifestacija održana je u kavani »Pešta« (danas srušena zgrada Narodnog kazališta) sa sudjelovanjem cjelokupne hrvatske, a i gradske elite, a okupilo se više od 2500 osoba. Tradicija održavanja obiteljskih prela i prela svih okolnih mjesta održala se sve do početka II. svjetskog rata, a Veliko prelo je održavano u organizaciji Pučke kasine.
Rat je prekinuo održavanje ovog običaja, ali ipak u novoosnovanoj državi uspjelo se organizirati jedno Prelo 1946. u kavani »Zlatno jagnje« (Dom vojske). Ponovno je nastao prekid od nekoliko godina u održavanju ove lijepe i značajne manifestacije.
Poslije eksproprijacije i ukidanja nacionalnih udruga nastaje praznina, a i zabrane, koju je uspio nekako prekinuti tadašnji biskup msgr. Lajčo Budanović. Naime, uvjetovao je upravi Gimnastičkog društva »Lokomotiva« (od kojeg je nastao veoma uspješni »Partizan II«) da će dopustiti pregradnju i uređenje gimnastičke dvorane u Harambašićevoj ul. 5 održavanjem priredbi u dane većih katoličkih praznika. Ispred Partizana II. u razgovorima s msgr. Budanovićem sudjelovali su najčešće Pavle Rudinski, Ljudevit Vujković Lamić st. a više puta i Marko Pandžić, Franjo Orčić i Stevan Bedić.
Uprava Gimnastičkog društva izgleda da je prihvatila postavljene uvjete kako za priredbe, tako i za plaćanje zakupnine. Poslije te nagodbe Ljudevit Vujković st. kao vrstan poznavatelj bunjevačkih običaja, za ovaj je narodni običaj priredio kazališni igrokaz pod nazivom »Prelje«.
Ovaj je igrokaz prikazan 2. veljače 1952. godine u ovoj gimnastičkoj dvorani, a u izvođenju seoske mladeži iz Tavankuta, Đurđina, Žednika, Bajmoka i s Bikova, koji se nalaze na ovoj fotografiji. Čak 41 osoba nalazi se na fotografiji iz 1952. godine, a osim Blaška Stantića, Etele (Bašić) Buljovčić i Marice Fabijanović – Štilinović velika je šteta da do danas nismo uspjeli saznati imena ostalih izvođača ovog igrokaza. U ovom su igrokazu sudjelovali i eminentni glazbenici toga doba – Bartul Vojnić Purčar, Antuš Gabrić, Rabo Rudić, kao i neki članovi tamburaškog zbora Pere Tumabasa Haje, koji se nalaze na sredini slike: Stipan Nimčević, Grgo Kovačević – Plivar, Joso Pećerić, Đuro Bačlija i Stipan ... Za što bolju organizaciju ovog igrokaza bio je ugovoren i nastup Miloša Đuričina, Milke Bačlije, Paje Popova s izvođenjem narodnih bunjevačkih i dalmatinskih pjesama.
Tijekom pokladnih dana održan je niz manifestacija s raznim kazališnim predstavama u izvođenju KUD »Bratstvo i jedinstvo« iz Subotice, pa je bilo organizirano i Divojačko prelo i Momačko prelo s odgovarajućim umjetničkim programom. Igrokaz »Prelje« prikazan je nekoliko puta u Subotici i u Đurđinu, Žedniku, Tavankutu, Bajmoku i na Bikovu.
Osim ovog kulturnog događaja Gimnastičko društvo je priredilo nastup najboljih vježbača i vježbačica, kao i članova državne reprezentacije, među kojima su nastupili: Josip Kujundžić Kejo, Antun Katančić, Ede Mađar, Marica Ivandekić, Karolina Šarčević, Anica Zvekan, Josip Kaloper, Karlo Sloboda, Josip Josa Kujundžić ml., Tibor Kejpert, Ljudevit Sekereš, Kata Balog, Ila Lorenc, Ksenija Sigulinski, Blanka Temunović, Ljubica Zvekan, Cilika Kujundžić i drugi. Ove su priredbe održane u razdoblju od 2. veljače do 1. ožujka 1952. godine. Sav prihod koji je ubran od ulaznica s ovih predstava bio je namijenjen popravku i adaptaciji Doma – za izgradnju svlačionica, tuševa, ljetnog vrta i drugih potrebnih radova za život u Partizanu II.
Ljudevit Vujković Lamić
