Kultura

Autorica jedinstvenog naivnog izraza

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavljena je monografija Cilika Dulić Kasiba koja govori o likovnom stvaralaštvu i životu te poznate slikarice naive iz zajednice vojvođanskih Hrvata. Autorica knjige je povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Cilikine slike za potrebe monografije fotografirao je Augustin Juriga, a autor dokumentarnih fotografija je Rajko Ljubić.

Knjiga je predstavljena prošle srijede, 8. rujna, u Subotici, u Velikoj vijećnici Gradske kuće. O knjizi i slikarici, ovom su prigodom govorili: uime nakladnika ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, recenzentica Ljubica Vuković Dulić, urednica Katarina Čeliković te autorica Olga Šram (koja se obratila putem video linka).

Manjak monografija

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je ukazao na činjenicu kako, imajući u vidu dugu i bogatu baštinu u području likovne umjetnosti vojvođanskih Hrvata, broj monografija o opusima umjetnika nije velik. Naime, nakon monografije o kiparu Nesti Orčiću (autora Nace Zelića) i slikaru Stipanu Kopiloviću (autora Bele Durancija), monografija o Ciliki Dulić Kasiba je treća publikacija takve vrste.

»Cilika Dulić Kasiba je za života dobila reprezentativnu monografiju o njezinu djelu. U kulturi i umjetnosti osim čina stvaranja i prezentacije onoga što se stvara jako su važne i prakse monografskog predstavljanja, kritičkog sagledavanja i vrjednovanja, povezivanja u šire kontekste, usporedbe s drugima. Mislim da svi zajedno u kulturnom prostoru hrvatske zajednice trebamo biti ponosni i na Ciliku i na njezin opus, a i na to da smo smogli snage i institucionalno i kadrovski realizirati ovu monografiju. Ona u svim segmentima, i sadržajno i vizualno-grafički, kao zaokružena cjelina, jest na ponos svih. Uspjeli smo ono što je vrijedno i na ovakav način prezentirati. Pred nama je velika zadaća kada su u pitanju drugi umjetnici koji još nemaju ovakve monografije«, kazao je Žigmanov.

Šest desetljeća rada

Dulić Kasiba (Subotica, 1932.) sustavno počinje stvarati daleke 1961., u likovnoj koloniji i u likovnom odjelu KUD-a (danas HKPD-a) Matija Gubec u Tavankutu, gdje joj je mentor bio slikar Stipan Šabić. Bilo je to vrijeme usustavljivanja scene naivnog stvaralaštva ovdašnjih bunjevačkih Hrvata, što je pratilo likovne tendencije na tom planu u tadašnjoj državi Jugoslaviji.

Recenzentica knjige, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić je ocijenila kako je autorica monografije Olga Šram učinila znatan napor kako bi u knjizi sažela 60 godina Cilikinog rada.

»Pred nama je danas sažet, najcjelovitije sačuvan, ili najcjelovitije moguće predstavljen opus jedne od više poznatih i vrijednih slikarica naivki među Bunjevcima. One su možda i predvođene Cilikinom energijom, postale vrijedan segment zavičajnog slikarstva subotičke regije, ali i šire regije u kontekstu naivne umjetnosti. Riječ je o samoukim slikaricama specifičnog stila koje se u javnosti pojavljuju 1961. godine, odnosno u ono vrijeme kada na nekadašnjem jugoslavenskom prostoru dolazi do ekspanzije naivnog stvaralaštva. Danas je naivno stvaralaštvo bunjevačkih slikarica, nažalost, sačuvano tek u fragmentima. Raspršeno je u nekoliko muzejskih zbirki, zbirkama kulturnih društava i po privatnome vlasništvu. A mnogim se djelima zapravo ne može ući u trag, znamo ih po sačuvanim fotografijama, reprodukcijama u katalozima i novinskim člancima. Razlog ove raspršenosti vjerojatno jeste upravo skromnost ovih slikarica naivki, koje da su imale ego današnjih likovnih umjetnika zasigurno bi vodile računa gdje putuju njihove slike«, rekla je Vuković Dulić.

Kako je dodala, druga polovica 60-ih godina 20. stoljeća bilo je vrijeme najznačajnijeg razvitka bunjevačkog naivnog slikarstva te njegove prezentacije na izložbama u Jugoslaviji, koje će trajati do 1972., što je bila posljedica događaja vezanih uz Hrvatsko proljeće. Narednih će godina ove slikarice nastaviti slikati, no smanjenim intenzitetom, a njihovo će stvaralaštvo rijetko izlaziti izvan lokalnih okvira. Ipak, nekoliko izložbi održanih u narednome razdoblju (Poreč, Subotica) svjedoči o tome kako naivno slikarstvo Bunjevki ipak označava određene domete u povijesti zavičajnog slikarstava, ali i jugoslavenske naivne umjetnosti.

Običaji sačuvani na platnu

Naivno likovno stvaralaštvo, kako je dodala Vuković Dulić, predmet je proučavanja povijesti umjetnosti zbog svojih likovnih sadržaja, no naiva može biti i temom etnologije jer često prikazuje motive iz tradicijskog, ekonomskog, društvenog života.

»Tako i naivno stvaralaštvo Cilike Dulić Kasiba izrasta iz ambijenta u kojem žive bunjevački Hrvati, pojavljuje se u vremenu nestajanja starog, patrijarhalnog načina življenja u kojem su narodna umjetnost i folklorni običaji bili duboko ukorijenjeni. Među slikaricama i slamarkama koje bilježe momente iz tradicijskog života prema broju radova i njihovoj kvaliteti ističe se Dulić Kasiba. Teme kao što su Rakijare, Badnje veče, Poklade, Pucanje kokica, Sahrana i dr. bilježe određene običajne momente i poseban ugođaj trenutka koji odiše vedrinom i zadovoljstvom, a nekad melankolijom i pomirenošću sa sudbinom. Prikazane scene najčešće imaju veći broj likova, a svaki ima svoju ulogu kojom nadopunjava narativnu slojevitost cjeline«, rekla je ona.

Cilika Dulić i danas održava nekadašnji naivni likovni izraz Bunjevaka koji se, po riječima Vuković Dulić, može dijelom smatrati povijesnom kategorijom zbog promjene društvenog konteksta, izmještanja iz autentičnog podneblja.

»Nepostojanje mladih sljedbenika ovog stila svjedoči o tome koliko je društveni kontekst vremena bio dominantan na proces nastanka, trajanja, kvalitetu ali postupan nestanak ovog fenomena. Monografija posvećena Cilikom radu jeste i doprinos kulturi sjećanja na fenomen naivnog stvaralaštva među Bunjevkama«, zaključila je ona.

Doprinos valorizaciji

Autorica knjige Olga Šram je u svojem obraćanju izrazila zadovoljstvo što je, zahvaljujući nakladniku i suradnicima na izradi monografije, mogla dati svoj doprinos istraživanju i valorizaciji Cilikinog obimnog slikarskog opusa.

»Ipak, mislim da priča o njenom životu i radu ovim ne treba biti zaključena. Jer u tako dugom razdoblju stvaranja, punom događaja, iznenadnih obrta, nebrojenih ostvarenih djela, ostaje još dosta toga neizrečenog. Čast mi je poznavati Ciliku sve ove godine, od davne 1986., od prvog susreta s njezinim slikama u prostoru tavankutske škole. Već pri prvom pogledu otkrivale su da ih je naslikala autorica posebnog senzibiliteta za svijet koji je okružuje, za svijet kojeg nosi u sebi, autorica koja je progovorila jedinstvenim naivnim izrazom. Ustrajno, izuzetnom stvaralačkom snagom, već 60 godina s jednakom predanošću stvara djela koja nas višestruko obogaćuju. Nadam se da je u ovoj knjizi ostao trajno zabilježen makar dio čudesne tajne njihovog nastanka, kao i odraz autoričinog duha koji je u njih utkan, posebnom toplinom i neposrednom radošću stvaranja samo njoj svojstvenom«, rekla je Olga Šram.

Umjetnost izabrala Ciliku

Urednica knjige Katarina Čeliković ukazala je kako je rad na monografiji počeo prije deset godina, a da je prikupljanje slika za profesionalno fotografiranje, zbog njihove raspršenosti, posebice kada su u pitanju privatna vlasništva, trajalo nekoliko godina.

»Ova knjiga govori o tome kako je nastala jedna naivna slikarica u našem kraju, u bačkoj ravnici, u kojoj je kao dijete sa salaša počela slikati najprije na šinama, kamenu, pijesku, zemlji. Bila je radoznala, tražila je žigice, štapove, pruće s kojim je slikala, bila je nezaustavljiva u tome. Taj talent nama govori da je umjetnost izabrala Ciliku, a ne obrnuto. Jer da nije tako, ona bi davno prestala slikati. A i danas u njezinom predsoblju stoji veliko platno na kojem nastaje jedna slika. Smatramo je brendom hrvatske naive ovdje u Vojvodini. Osim brenda, ona je za nas još nešto važno: čuvarica nematerijalne kulturne baštine, o čemu govore sadržaji njezinih slika, brojni običaji bunjevačkih Hrvata, od kojih se neki više i ne prakticiraju«, kazala je ona.

Dodala je i kako je Cilikino djelo prepoznato u hrvatskoj zajednici: proglašena je počasnom članicom KD-a Ivan Antunović iz Subotice, dobila je priznanje dr. Josip Andrić koje dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće, kao i nagradu KD-a Ivan Antunović u kategoriji zaslužnog pojedinca.

»Ova knjiga zaokružila je priznanje koje joj mi kao zajednica dugujemo«, zaključila je Čeliković.

Na predstavljanju knjige prikazan je i dio intervjua s Cilikom Dulić Kasiba iz emisije Zlatna škatulja autorice Ivane Petrekanić Sič. U programu je sudjelovao i tamburaški komorni sastav Kockice HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice uz koji je s pjesmom Rokoko nastupila Magdalena Kujundžić.

D. B. P.