Aktualno Aktualno

Bačko Podunavlje postalo dio rezervata »Mura-Drava-Dunav«

Odlukom Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-ova programa Čovjek i biosfera, koje je zasjedalo u Abuji, u Nigeriji, danas, 15. rujna, u Svjetski popis rezervata biosfere upisan je Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država. Nominaciju za ovo područje skupa su u travnju 2020. godine podnijele Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija, koje su u ovo područje »uložile« svoja do sada postojeća četiri rezervata biosfere. To su: prekogranični Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske (proglašen 2012. godine), Bačko Podunavlje u Srbiji (2017.), Mura u Sloveniji (2018.) i Dolina donje Mure u Austriji (2019.).  Svi ministri zaštite okoliša ovih pet država tada su skupa potpisali ministarsku deklaraciju koja politički potvrđuje nominaciju, a koja je zatim predana UNESCO-ovom Tajništvu programa MAB. Time je stvoren trenutačno jedini rezervat biosfere na svijetu (među 727 koliko ih ima u 131 državi) koji se prostire u pet država, te jedan od samo 22 prekogranična rezervata biosfere.

Model međunarodne suradnje

»UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) će pomoći zemljama kako bi dostigle jedan od ciljeva održivoga razvitka: da 30 posto površine našega planeta bude pokriveno zaštićenim područjima do 2030. godine. Početak je ovdje, u danas proglašenim rezervatima biosfere, koji su se priključili programu MAB. Jedna od neophodnih stvari koja gradi naš odnos s prirodom od ranoga djetinjstva do programa istraživanja živoga svijeta je ekološko obrazovanje, a UNESCO je posvećen da osigura kako bi okoliš postao glavni dio školskih kurikula do 2025. godine«, rekla je Audrey Azoulay, generalna ravnateljica UNESCO-a nakon proglašenja novih 20 rezervata biosfere u Abuji.

Značaj i za ovdašnje Hrvate

U sastav novoga rezervata biosfere ušlo je i Bačko Podunavlje (čini 19 posto njegove površine). To je nacionalni rezervat biosfere u Srbiji, na 176 tisuća hektara u zapadnoj Bačkoj, uz Dunav i Mostongu, na područjima lokalnih samouprava Sombor, Apatin, Bač, Odžaci i Bačka Palanka. Na ovom se području, osim niza šokačkih sela od Berega do Plavne, te gradova Sombor, Apatin, Bač i Odžaci s okolicom, na posebno osebujan i (sada) svjetski priznat način raspoznaju i cijene prakse održivoga suživota ljudi i prirode, te prekogranične suradnje. One su u nominacijskom dosijeu opisane, te ovo međunarodno priznanje daje dodatan i vrlo važan impuls njihovom razvitku i promidžbi, a time je ono i od velikoga značaja za ovdašnje Hrvate.

Neposredno prije proglašenja, Mura-Drava-Dunav u pet država predstavljen je od strane stručnih službi UNESCO-a koje su ocjenjivale nominaciju kao ekološki koridor tokova tri velike srednjeeuropske rijeke, »najveći i najbolje očuvani riječni sustav u središnjoj Europi koji ima za cilj biti model međunarodne suradnje u upravljanju riječnim slivovima i izgrađivanju mostova među ljudima«. Navodi se da na ovom području u pet država živi gotovo 900.000 ljudi, te da ono zauzima 931.820 hektara, od podnožja Alpa, preko Panonske nizine do podnožja Balkanskih planina, te da povezuje 13 zaštićenih područja u ovih pet država.

»Ovaj jedinstveni riječni krajolik osigurava neophodne usluge ekosustava i nezamjenjiv je za opstanak karakterističnih staništa i vrsta. Usklađivanje održivoga upravljanja i očuvanja biološke raznolikosti na međunarodnoj razini veliki je korak naprijed u međunarodnoj suradnji i podjeli odgovornosti, koji pokazuje volju zemalja sudionica da razmišljaju globalno i djeluju lokalno skupa«, navodi se u obrazloženju UNESCO-a.

Države već surađuju, projekte financira EU

Nositelji nominacijskog procesa iz Srbije bili su Ministarstvo zaštite okoliša i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, skupa s Pokrajinskim tajništvom za urbanizam i zaštitu okoliša. Ocjenjujući ovu inicijativu jednom od najznačajnijih koja se odnosi na zaštitu prekograničnih područja u posljednjih 30 godina, Ministarstvo zaštite okoliša nakon proglašenja istaknulo je da države na čijem je teritoriju (proglašeni rezervat biosfere) već ulažu napore u njegovo očuvanje, a imaju i iskustva u zajedničkoj implementaciji velikih međunarodnih projekata u zaštiti okoliša koje financira Europska unija.

»Čestitam svim kolegicama i kolegama na ovom iznimnom uspjehu. 42 posto rezervata nalazi se u Republici Hrvatskoj, na što smo posebno ponosni. Njegova prekogranična dimenzija temelj je za suradnju i snažan potencijal za buduće projekte koji doprinose prirodi, otpornosti na klimatske promjene, održivom turizmu i očuvanju tradicijske baštine«, istaknuo je u svojoj izjavi ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Tomislav Ćorić.

Rezervati biosfere su jedno od UNESCO-vih statusa koji se dodjeljuju područjima na kojima je u iznimnom obliku sačuvano međudjelovanje i međžuovisnost čovjeka i prirode, te služe, ovisno od zone zaštite, za zaštitu biološke raznolikosti, poticanje održivog gospodarskog razvitka te znanstvena istraživanja i obrazovanje.

M. Tucakov / Foto: Jaroslav Pap

 

 


 

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika