Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je priopćio kako ima određeni broj informacija o pojavama koje u upravljanju kretanja migranata ne pridonose spokoju stanovnika naselja uz granice Srbije s Mađarskom i Hrvatskom. Te pojave se odnose na kretanja osoba iz migrantskih centara u Somboru i Subotici, te onih izvan tih centara, neprijavljenih, koje iz drugih krajeva bivaju dovezene neposredno u pogranična naselja i tu ostavljene. Riječ je, kako navode, o relativno velikoj frekvenciji i brojnosti vozila i osoba tijekom noći u pojedinim naseljima (napose u selima) i u atarima naselja, pri čemu migranti ulaze u obiteljske kuće koje su napuštene i u druge objekte, te oštećuju imovinu i uništavaju voćnjake, povrtnjake i usjeve. U nekim naseljima, čija se okolica zbog šumskih i močvarnih područja smatra slabije kontroliranom, te gdje su pokušaji prelaska državne granice masovniji, tijekom ljetnih mjeseci izostala je nazočnost granične i prometne policije. U razdobljima prije toga, kada je frekvencija migranata bila daleko manja, u istim selima policijske patrole bile su češće, a vozila policije boravila su u njima dulje, što je kod stanovništva pridonosilo većem osjećaju sigurnosti, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

»Smatramo da su Hrvati, na potpuno identičan način kao i ostali stanovnici graničnih područja, nosili i nose i dalje teret (produljene) migrantske krize, uz ne male financijske štete, napose u poljoprivredi, za koje se nadoknada ne može potraživati. Podcrtavamo da to nikada nije bilo praćeno aktivnostima koje bi  štetile migrantima. Ipak, u slučajevima veće nazočnosti migranata postojale su aktivnosti njihova premještanja iz migrantskih centara na sjeveru Bačke, koje su po pravilu slijedile nakon incidenata u kojima nije sudjelovalo lokalno stanovništvo. Očekujemo da bi veća nazočnost policije u područjima uz samu granicu mogla pridonijeti većem spokojstvu lokalnoga stanovništva«, navodi Žigmanov.

DSHV iskazuje i očekivanje da sastanci načelnika upravnih okruga i lokalnih samouprava sa službama sigurnosti koji se povremeno organiziraju, a koji se završavaju bez zaključaka za javnost, trebaju uključivati i predstavnike Savjeta mjesnih zajednica u pograničnim naseljima, te druge zainteresirane strane (udruge, poljoprivrednike, vlasnike vikendica, političke predstavnike nacionalnih manjina s tih područja), kako bi cijela zajednica mogla koherentno i zajednički odgovarati izazovima boravka migranata u pograničnom području, zaključuje se u priopćenju.

H. R.