Tema Tema

Trideset godina prešućivanja

U Osijeku je održan simpozij »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta«, koji su organizirali Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Glavna zadaća simpozija bila je obilježavanje obljetnice postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i upoznavanje javnosti s pravcem njezina djelovanja ubuduće, ali i izmjena iskustava čiji je cilj dobivanje konkretnih smjernica kako prekograničnu suradnju s Hrvatima u Republici Srbiji, a napose s onima u Vojvodini, proširiti i poboljšati.

Nasilje, progoni i ubojstva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako su ovakvi simpoziji dobrodošli kako bi se široj javnostio predstavio položaj Hrvata izvan domovine, u ovom slučaju u Republici Srbiji te je naglasio kako je »najveći problem u tome što institucije susjedne države nisu prihvatile i procesuirale sve počinjene zločine nad Hrvatima, a važno je napomenuti da je i iseljeno nekoliko desetaka tisuća Hrvata. Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će i u budućnosti partneri na ovakvim događajima kako bismo osvijestili i senzibilizirali javnost o uvjetima života naših sunarodnjaka izvan domovine. Da se doista zna što su naši sunarodnjaci proživjeli i što žive, ali i što im je potrebno, koje sve preduvjete treba stvarati kako bi njihov život doista bio život ljudi koji tamo žive stoljećima, koji su integrirani, koji su lojalni građani i koji doista doprinose da ta Republika Srbija jednog dana možda i postane ono što treba biti«, rekao je Milas.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije i ujedno predstavnik Grada Osijeka na skupu Mato Lukić istaknuo je da »Osječko-baranjska županija na sve načine nastoji pomoći Hrvatima u Vojvodini kojih je nažalost sve manje. Svjesni smo i nejednakosti u pravima koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u Republici Srbiji. Sljedeće godine ondje se održava popis stanovništva, a velik dio Hrvata se pribojava izjasniti tako kako bi izbjegli veće probleme i pritiske.«

Prostora za političku borbu za prava hrvatske manjine u Srbiji svakako bi bilo više kad bi Hrvati imali predstavnika u zakonodavnom sustavu Srbije, ali to još uvijek nije slučaj, rečeno je na simpoziju. »Politike suočavanja s prošlošću, u Srbiji još uvijek prešućuju, niječu i zatomljuju činjenicu da je bilo zločina i nad Hrvatima u Vojvodini 90-ih godina, da smo bili žrtve etničkog utjerivanja nasilja, progona, ubojstava. I da danas 30 godina nakon toga još uvijek nemamo niti jedan čin kojim se taj nesretni događaj ili ti nesretni događaji, a vjerojatno je to najtragičnije razdoblje vojvođanskih Hrvata u 20. stoljeću, još uvijek ni na koji način ne komemorira«, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je govorio o izazovima memoriranja i komemoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini 1991. – 1995. godine.

»Dok je tamo i jedan Hrvat borit ćemo se za njih. Hoće li to biti kroz prikupljanje donacija, hoćemo li im pomoći pisanjem projekata, povezivati ih ovdje s mjerodavnim institucijama«, kazala je Ivana Andrić Penava iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Hermina Goricke Lukić pozdravila je sudionike i uzvanike skupa u ime zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića pri čemu je iskazala podršku projektima koji se bave Hrvatima u Vojvodini, a čiji je cilj očuvanje njihova identiteta, tim više jer bogatstvo njihove kulturne baštine jako dobro poznaje.

Antimemoari nepodobnih građana

Okrugli stol »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta« organiziran je u povodu obilježavanja 30. obljetnice rada Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Glavna zadaća događanja »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta« jest obilježiti obljetnicu postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i upoznavanje javnosti s pravcem njezina djelovanja ubuduće, ali i izmjena iskustava čiji je cilj dobivanje konkretnih smjernica kako prekograničnu suradnju s Hrvatima u Republici Srbiji, a napose s onima u Vojvodini, proširiti i poboljšati.

Spomenuti skup započeo je prikazivanjem filma »Nepodobni građani« Vojvođanskoga građanskog centra iz Novog Sada, koji je nastao u okviru projekta »Neispričane priče« zahvaljujući direktoru Centra i autoru filma Željku Stanetiću i programskoj asistentici Centra Jeleni Dukarić, a bavi se protjerivanjem hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih. Publikaciju »Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini« predstavila je autorica i istraživačica Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. »Mogućnosti promicanja i čuvanja baštine hrvatske nacionalne zajednice u Petrovaradinu« bila je tema predsjednika Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva Jelačić iz Petrovaradina Mirka Turšića, i prof. povijesti Ivane Andrić Penava, predstavnice Zavičajnog kluba Petrovaradinaca Jelačić koji djeluje u Zagrebu u okviru Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i voditeljice istraživačko-povijesne sekcije HKPD-a Jelačić Petrovaradin. Rad Zavičajne udruge Kukujevci predstavile su Tatjana Rigo (predsjednica) i Jelena Dodig (tajnica i dugogodišnja aktivna članica Zajednice). Predsjednica udruge Tatjana Rigo govorila je o projektu obnove crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima, a Jelena Dodig o aktivnosti Zajednice općenito, kao i o doprinosu iste prekograničnoj suradnji s Hrvatima u Vojvodini u proteklih 30 godina, pri čemu je dala i smjernice kako prekograničnu suradnju proširiti i poboljšati. Potom je uslijedilo predstavljanje knjige preč. Marka Kljajića, svećenika, publicista i kroničara iz Srijema »Kako je umirao moj narod – Antimemoari 1 i 2«. Knjiga »Antimemoari 1« dopunjeno je izdanje prve knjige preč. Kljajića »Kako je umirao moj narod« tiskane 1996. godine, a koja pored obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu svjedoči o njihovom stradanju na područja Srijema tijekom 1990-ih. »Antimemoari 2« nastavak je priče o »hrtkovačkom sindromu« u kojoj se uz tekstove objavljivane u medijima nalaze i priče iz Kljajićeva 40-godišnjeg župnikovanja u Srijemu ispričane riječju i slikom. Autor je također najavio da je u pripremi treća knjiga »Antimemoari 3«.

Simpozij je održan 4. rujna u osječkom Kulturnom centru, a pokrovitelj simpozija bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Ivana Andrić Penava / HRT

Najava događaja

31.12.2021 - NIU Hrvatska riječ: Poziv za slanje rukopisa!

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavilo je javni poziv za neobjavljene rukopise književnih autora iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata. O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan Hrvatske riječi za iduću, 2022. godinu odlučivat će peteročlano Nakladničko vijeće. Rok za slanje rukopisa je 31. prosinca 2021. godine. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom formatu (MS Word) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Poslani rukopisi se ne vraćaju.

  • Jooble
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay