Tema

Trideset godina prešućivanja

U Osijeku je održan simpozij »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta«, koji su organizirali Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Glavna zadaća simpozija bila je obilježavanje obljetnice postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i upoznavanje javnosti s pravcem njezina djelovanja ubuduće, ali i izmjena iskustava čiji je cilj dobivanje konkretnih smjernica kako prekograničnu suradnju s Hrvatima u Republici Srbiji, a napose s onima u Vojvodini, proširiti i poboljšati.

Nasilje, progoni i ubojstva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako su ovakvi simpoziji dobrodošli kako bi se široj javnostio predstavio položaj Hrvata izvan domovine, u ovom slučaju u Republici Srbiji te je naglasio kako je »najveći problem u tome što institucije susjedne države nisu prihvatile i procesuirale sve počinjene zločine nad Hrvatima, a važno je napomenuti da je i iseljeno nekoliko desetaka tisuća Hrvata. Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će i u budućnosti partneri na ovakvim događajima kako bismo osvijestili i senzibilizirali javnost o uvjetima života naših sunarodnjaka izvan domovine. Da se doista zna što su naši sunarodnjaci proživjeli i što žive, ali i što im je potrebno, koje sve preduvjete treba stvarati kako bi njihov život doista bio život ljudi koji tamo žive stoljećima, koji su integrirani, koji su lojalni građani i koji doista doprinose da ta Republika Srbija jednog dana možda i postane ono što treba biti«, rekao je Milas.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije i ujedno predstavnik Grada Osijeka na skupu Mato Lukić istaknuo je da »Osječko-baranjska županija na sve načine nastoji pomoći Hrvatima u Vojvodini kojih je nažalost sve manje. Svjesni smo i nejednakosti u pravima koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u Republici Srbiji. Sljedeće godine ondje se održava popis stanovništva, a velik dio Hrvata se pribojava izjasniti tako kako bi izbjegli veće probleme i pritiske.«

Prostora za političku borbu za prava hrvatske manjine u Srbiji svakako bi bilo više kad bi Hrvati imali predstavnika u zakonodavnom sustavu Srbije, ali to još uvijek nije slučaj, rečeno je na simpoziju. »Politike suočavanja s prošlošću, u Srbiji još uvijek prešućuju, niječu i zatomljuju činjenicu da je bilo zločina i nad Hrvatima u Vojvodini 90-ih godina, da smo bili žrtve etničkog utjerivanja nasilja, progona, ubojstava. I da danas 30 godina nakon toga još uvijek nemamo niti jedan čin kojim se taj nesretni događaj ili ti nesretni događaji, a vjerojatno je to najtragičnije razdoblje vojvođanskih Hrvata u 20. stoljeću, još uvijek ni na koji način ne komemorira«, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je govorio o izazovima memoriranja i komemoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini 1991. – 1995. godine.

»Dok je tamo i jedan Hrvat borit ćemo se za njih. Hoće li to biti kroz prikupljanje donacija, hoćemo li im pomoći pisanjem projekata, povezivati ih ovdje s mjerodavnim institucijama«, kazala je Ivana Andrić Penava iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Hermina Goricke Lukić pozdravila je sudionike i uzvanike skupa u ime zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića pri čemu je iskazala podršku projektima koji se bave Hrvatima u Vojvodini, a čiji je cilj očuvanje njihova identiteta, tim više jer bogatstvo njihove kulturne baštine jako dobro poznaje.

Antimemoari nepodobnih građana

Okrugli stol »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta« organiziran je u povodu obilježavanja 30. obljetnice rada Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Glavna zadaća događanja »Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta« jest obilježiti obljetnicu postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i upoznavanje javnosti s pravcem njezina djelovanja ubuduće, ali i izmjena iskustava čiji je cilj dobivanje konkretnih smjernica kako prekograničnu suradnju s Hrvatima u Republici Srbiji, a napose s onima u Vojvodini, proširiti i poboljšati.

Spomenuti skup započeo je prikazivanjem filma »Nepodobni građani« Vojvođanskoga građanskog centra iz Novog Sada, koji je nastao u okviru projekta »Neispričane priče« zahvaljujući direktoru Centra i autoru filma Željku Stanetiću i programskoj asistentici Centra Jeleni Dukarić, a bavi se protjerivanjem hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih. Publikaciju »Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini« predstavila je autorica i istraživačica Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. »Mogućnosti promicanja i čuvanja baštine hrvatske nacionalne zajednice u Petrovaradinu« bila je tema predsjednika Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva Jelačić iz Petrovaradina Mirka Turšića, i prof. povijesti Ivane Andrić Penava, predstavnice Zavičajnog kluba Petrovaradinaca Jelačić koji djeluje u Zagrebu u okviru Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i voditeljice istraživačko-povijesne sekcije HKPD-a Jelačić Petrovaradin. Rad Zavičajne udruge Kukujevci predstavile su Tatjana Rigo (predsjednica) i Jelena Dodig (tajnica i dugogodišnja aktivna članica Zajednice). Predsjednica udruge Tatjana Rigo govorila je o projektu obnove crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima, a Jelena Dodig o aktivnosti Zajednice općenito, kao i o doprinosu iste prekograničnoj suradnji s Hrvatima u Vojvodini u proteklih 30 godina, pri čemu je dala i smjernice kako prekograničnu suradnju proširiti i poboljšati. Potom je uslijedilo predstavljanje knjige preč. Marka Kljajića, svećenika, publicista i kroničara iz Srijema »Kako je umirao moj narod – Antimemoari 1 i 2«. Knjiga »Antimemoari 1« dopunjeno je izdanje prve knjige preč. Kljajića »Kako je umirao moj narod« tiskane 1996. godine, a koja pored obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu svjedoči o njihovom stradanju na područja Srijema tijekom 1990-ih. »Antimemoari 2« nastavak je priče o »hrtkovačkom sindromu« u kojoj se uz tekstove objavljivane u medijima nalaze i priče iz Kljajićeva 40-godišnjeg župnikovanja u Srijemu ispričane riječju i slikom. Autor je također najavio da je u pripremi treća knjiga »Antimemoari 3«.

Simpozij je održan 4. rujna u osječkom Kulturnom centru, a pokrovitelj simpozija bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Ivana Andrić Penava / HRT