Ukoliko ne bude odgode, a za sada nema takvih najava, popis stanovništva u Hrvatskoj počet će za nekoliko dana. Odgođen je onaj u Srbiji i to za godinu dana, pa će (ukoliko ne bude nove odgode) početi listopada 2022. godine. No, bez obzira hoće li biti sada ili za godinu dana i jedan i drugi popis postali su, umjesto statističkog istraživanja, vruća politička tema.

U Hrvatskoj je buru izazvao zahtjev lidera tamošnjih Srba Milorada Pupovca, što je on kasnije demantirao, da pripadnike srpske nacionalne zajednice popisuju popisivači Srbi.

U Srbiji strasti je uzburkala inicijativa grupe stranaka da se kao posebna nacionalna pripadnost u popisu nađe i Vojvođanin/Vojvođanka. Zagovornici te inicijative argumente traže u vojvođanskim posebnostima kao što je petina mješovitih brakova i to što je Vojvodina zaokružena prirodno-povijesna cjelina koja ima svoje specifičnosti. S druge strane (očekivano) inicijativa Vojvođanskog fronta dočekana je kao »pokušaj razgradnje srpskog nacionalnog identiteta«. Ulje na vatru dolila je ministrica Gordana Čomić koja je (suprotno stavu državne politike čiji je i ona dio) kazala kako je njeno ministarstvo otvoreno za dijalog o tome.

U sjeni vojvođanskog nacionalnog identiteta ostalo je, za sada, pitanje nacionalnog identiteta nacionalnih zajednica, jer ono od čega strijepe skoro sve nacionalne manjine je koliko će ih biti kada se obrade statistički podaci i koliko će »statistički minus« utjecati na smanjenje prava koja su direktno posljedica brojnosti manjinske zajednice.

Možda bi se, za naš budući popis, mogao iskopirati model srpske manjine u Hrvatskoj, koja je pred popis osmislila kampanju Budi e–Srbin, čiji je cilj motiviranje srpske manjine u Hrvatskoj da se u što većem broju odazovu popisu stanovništva i pritom izjasne kao Srbi. Za potrebe kampanje otvorena je i stranica e-srbin.hr na kojoj se nalaze odgovori na sva ključna pitanja vezana za popis.

Kako je u normalnim društvima popis čisto statistička kategorija, a kod nas političko pitanje visokog ranga (i rizika), svoj prinos kampanji za ohrabrivanje pripadnika nacionalnih manjina da se bez straha izjasne što su, trebalo bi dati i već »prozvano« Čomićkino ministarstvo.

Z. V.