Tema
Očuvane pozicije nacionalnih manjina
Skupština Srbije nedavno je usvojila izmjene i dopune Zakona o kulturi. Novine se, među ostalim, odnose na produženje rokova za raspisivanje javnih natječaja (s 30 na 60 dana), zatim na izmjene u vezi s Registrom ustanova kulture, kao i definiranje plaćanja doprinosa za slobodne umjetnike. Dio izmjena i dopuna odnosi se na odredbe koje uređuju sastav i izbor Nacionalnog vijeća za kulturu. Također, izmjene se odnose i na sastav upravnog i nadzornog odbora ustanova kulture, koji treba osigurati zastupljenost od najmanje 40 posto predstavnika manje zastupljenog spola, umjesto dosadašnjih 30 postotaka.
U javnoj raspravi koja je prethodila sudjelovali su i predstavnici nacionalno-manjinskih vijeća, među kojima i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Darko Baštovanović iz HNV-a ocjenjuje kako izmjene i dopune nisu išle na štetu pozicija i prava nacionalnih manjina u toj domeni.
»Sačuvana je mogućnost sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina u upravljanju ustanovama kulture u kontekstu upravnih i nadzornih odbora, kao i u radu Nacionalnog vijeća za kulturu. Nisu napravljene veće izmjene na ovom planu, uvažena su stajališta nacionalnih manjina, što je jako važno. Ovo je pokazalo da je moguća suradnja između države i nacionalnih manjina na obostranu korist«, kaže Darko Baštovanović.
Nacionalno vijeće za kulturu
Kada je u pitanju Nacionalno vijeće za kulturu, za razliku od prethodnog rješenja zakona gdje je sastav brojao 19 članova, to tijelo sada broji 11 članova koje predlaže ministar kulture na osnovu liste prijedloga kandidata. Listu kandidata više ne čine, kao do sada, istaknuti i ugledni umjetnici nego kandidati predloženi od nekoliko najreprezentativnijih ustanova kulture, dok dva zajednička kandidata predlažu nacionalna vijeća nacionalnih manjina, preko Koordinacije nacionalnih vijeća.
Inače, kako smo već ranije pisali, Ministarstvo kulture i informiranja uputilo je 30. srpnja Narodnoj skupštini Srbije prijedlog članova za ovo tijelo. Među predloženim članovima su i András Urbán i Suzana Kujundžić-Ostojić, kao prijedlozi nacionalnih vijeća. Međutim, za Hrvatsko nacionalno vijeće sporna je procedura oko izbora Kujundžić-Ostojić, koja, za razliku od Urbána, nije izabrana na sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina već je izbor obavljen tako što su nacionalna vijeća glasala putem elektroničke pošte, a prijedlog je Ministarstvu kulture dostavljen bez toga da su nacionalna vijeća obaviještena o tome tko je glasao i kakav je ishod glasanja.
Upravni i nadzorni odbori
Odredba koja se tiče sastava upravnog odbora ustanove kulture izmijenjena je i od dosadašnja minimalno obvezna tri člana, izmjene predviđaju minimum petero članova za sastav upravnog odbora. Upravni odbor ustanove ima pet članova, izuzev ustanova kod kojih se broj članova odbora povećava za po jednog predstavnika nacionalnih savjeta nacionalnih manjina, za koje je ta ustanova od posebnog značaja. Za sastav nadzornog odbora ustanove kulture predviđeno je tri člana.
Kao i ranije, u upravni i nadzorni odbor ustanove za koju se izmjenom osnivačkog akta utvrdi da je od posebnog značaja za očuvanje, unaprjeđenje i razvoj kulturne posebnosti i očuvanje nacionalnog identiteta nacionalne manjine, najmanje jedan član odbora imenuje se na prijedlog odgovarajućeg nacionalnog vijeća nacionalne manjine. Kada više nacionalnih vijeća daje prijedlog za člana upravnog i nadzornog odbora, prijedlog zajednički podnose sva zainteresirana nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Također, kao i ranije, u tim ustanovama nacionalno vijeće nacionalne manjine daje mišljenje u postupku imenovanja ravnatelja.
Ostale nadležnosti
Izmjene i dopune nisu išle na štetu nacionalnih manjina i po pitanju nekih drugih pitanja koje ovaj zakon definira. Republika, Autonomna Pokrajina i jedinica lokalne samouprave i dalje mogu osnivati ustanove radi očuvanja, unaprjeđenja i razvoja kulturne posebnosti i očuvanja nacionalnog identiteta nacionalnih manjina, odnosno mogu, na prijedlog nacionalnog vijeća nacionalne manjine, izmjenom osnivačkog akta za pojedine postojeće ustanove utvrditi da su od posebnog značaja za očuvanje, unaprjeđenje i razvoj kulturne posebnosti i očuvanje nacionalnog identiteta nacionalnih manjina. U slučaju osnivanja takve ustanove prethodno se pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog vijeća nacionalne manjine.
Republika, Autonomna Pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao osnivači takvih ustanova mogu u cjelini ili djelomično prenijeti osnivačka prava na nacionalno vijeće nacionalne manjine.
Nacionalno vijeće nacionalne manjine i dalje daje prijedlog za raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju putem javnog natječaja iz proračuna Republike, Autonomne Pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ustanovama, manifestacijama i udrugama nacionalne manjine u području kulture.
Vlada, izuzetno, može dodijeliti priznanje u vidu doživotnog mjesečnog novčanog primanja umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi, za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina. Ovo priznanje dodjeljuje se umjetniku koji je ostvario pravo na mirovinu. Prijedlog za dodjelu priznanja u slučaju pripadnika nacionalne manjine može podnijeti i nacionalno vijeće nacionalne manjine.
Zakon o kulturi usvojen je u rujnu 2009., a njegova primjena počela je u ožujku iduće godine. Od tada ovaj zakon je pretrpio dvije izmjene, i to prvu 2016., a drugu 2020. godine.
D. B. P.
