Kultura Kultura

Knjižni fond obogatili donatori

Prigodom pripreme fonda za otvorenje knjižnice 1996. godine, nađene su i knjige župnika koji su vodili župu sv. Roka, primjerice Blaška Dekanja te pokoja knjiga Marina Šemudvarca. Iz toga pripremnog razdoblja valja istaknuti arhivsku građu, vezanu ponajprije uz župu sv. Roka, a potom i uz brojne vjerske i kulturne događaje i osobe. Kako je knjižnica u javnosti dobila i veću pozornost, tako su se pojedinci javljali sa željom uključivanja vlastita fonda u knjižnicu kako bi se njime mogao služiti veći broj osoba.

Donacije pojedinaca i ustanova

Povremeno u knjižnicu stižu knjige kako pojedinaca tako i ustanova, od kojih možemo istaknuti tavankutskog učitelja Ivana Prćića, u čijim se knjigama, kao i u knjigama ostalih donatora, nalaze ex librisi. Stižu povremeno i knjige naših Subotičana iz Hrvatske, među kojima su dr. Ante Sekulić, o. Tomo Vereš, Naco Zelić, a pridružuje se i Matica hrvatska obogativši fond starom hrvatskom knjigom. Zanimljivo je da je Mađarski konzulat darovao Enciklopediju Britanicu.

Udovica pokojnog pjesnika Jakova Kopilovića (1918. – 1996.) daruje knjižnici cjelokupnu zaostavštinu, kako knjižnu tako i rukopisnu građu uz rukom ispisan inventar knjiga. Ovo je dar od neprocjenjive vrijednosti, jer se sastoji mahom od knjiga zavičajnih autora. Gotovo jednako je vrijedan dar znanstvenice, spisateljice i profesorice, posebice s područja vjerskoga, književnog i jezičnog odgoja i obrazovanja prof. dr. sc. Ane Gabrijele Šabić (1950. – 2000.), nakon čije je prerane smrti u Zagrebu više od tisuću knjiga darovano knjižnici. Riječ je o knjigama iz područja književnosti, jezika i obrazovanja. Nakon još jednog odlaska, velikana likovne kulture Hrvata u Subotici, Stipana Šabića, supruga Justina popisuje knjige, napose likovne umjetnosti, i neke od njegovih slika i daruje ih knjižnici (tada Institutu za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović).

Za svog života, veliki bibliofil i čuvar kulturne baštine Hrvata u Bačkoj, Bela Gabrić kontinuirano prikuplja ne samo knjige i časopise, kalendare, već i rukopisnu i tiskanu građu koja predstavlja raritetni fond – naime, sačuvao je stare dokumente, različite tiskovine u kojima se spominju osobe, događaji i to tematski posložio kako bi se o određenoj temi moglo što više informacija naći na jednom mjestu. I on ostavlja jednu od najvećih vrijednosti – cjeloživotno prikupljanu građu, a župi svetog Roka ostavlja i svoju kuću koja je dom knjige i riječi.

Brigu o knjižnici vodio je i župnik župe sv. Roka mons. dr. Andrija Anišić, a značajnu potporu davao je i svojedobno predsjedavajući Društva mons. dr. Andrija Kopilović.

Registracija 

Knjižnica je u sastavu Katoličkog društva Ivan Antunović, ranije Instituta, i kao takva zbog društvenih okolnosti (koje nisu bile naklonjene Katoličkoj crkvi) nije bila registrirana, te nije imala status koji bi joj omogućio dobivanje financijskih sredstava. Stoga je knjižnica bila razlogom osnivanja Hrvatske čitaonice, udruge koja već od 2002. godine vodi brigu o knjižnom fondu, o programima, o dopunjavanju fondova… No, sva knjižna imovina je i dalje u vlasništvu Društva.

Na svojoj sjednici održanoj 5. studenoga 2018., Vijeće Katoličkog društva Ivan Antunović donijelo je Odluku (OV-2018-30) o registraciji Bunjevačko-šokačke knjižnice Ivan Kujundžić, te je za voditeljicu imenovalo (potvrdilo) članicu Vijeća i pročelnicu Odjela – Bunjevačko-šokačke knjižnice Ivan Kujundžić prof. Katarinu Čeliković, knjižničarsku savjetnicu. Ovom Odlukom se ne osniva knjižnica, već je pristupljeno registraciji u matičnoj, Gradskoj knjižnici Subotica. Knjižnica je 24. prosinca 2018. godine registrirana i upisana u registar te se sada nalazi u sustavu knjižnica Srbije.

Programi

Knjižnica, napose ova zavičajnog karaktera, skuplja, stručno čuva i daje na korištenje građu vezanu uz narod i Katoličku crkvu. Stoga je jasno kako je njezino djelovanje iznimno važno za sve one koji se žele stručno baviti kulturnom poviješću, tematiziranjem naše hrvatske baštine.

Knjižnica se svojim djelovanjem uključila u brojne aktivnosti: aplicirala je preko Društva na natječaj Ministarstva kulture i uspjela dobiti sredstva za uređenje – izradu dijela polica; kontinuirano uvezuje zavičajnu periodiku; uključuje se u program Dužijance, napose u književne večeri; izložbu S Božjom pomoći – iznimno uspješna bila je izložba starih molitvenika na narodnom jeziku i brošura s bibliografijom molitvenika (autorice Katarine Čeliković); brojne su publikacije ušle u proces digitalizacije u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i sada se mogu čitati na internetskoj stranici ZKVH-a; fond je bio na raspolaganju domaćim istraživačima i učenicima, ali i iz Hrvatske i Mađarske; knjižnica je preuzela suorganizaciju Pokrajinskog susreta pučkih pjesnika Lira naiva što se uspješno održava od 2003. godine; uključena je u program Godine hrvatskih velikana (u suradnji sa ZKVH-om) – u organizaciji predavanja, manifestacija, pisanja o velikanima, njegovanja kulture sjećanja (polaganje cvijeća na grobove), kao što su Ivan Kujundžić, Ante Jakšić, Aleksa Kokić, ove godine Pavao Bačić i drugi…

Pogled u budućnost

Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivana Kujundžića gnijezdo je sastavljeno od knjiga, časopisa, novina, kalendara, u njoj je zavičajno hrvatsko knjižno blago. Ona je tu kao spomenik, ali još više kao svjetionik kojim se osvjetljava prošlost s jasnim i ponosnim pogledom na budućnost. Vjerujemo u suvremenu knjižnicu koja može odgovoriti na zahtjeve istraživača, jednako tako i u novo vodstvo knjižnice koju im predajemo nakon srebrnog razdoblja brige i posvećenosti ovom blagu. Sada je knjižnica u rukama mlađih entuzijasta – ponajprije novog predsjednika Društva Ivan Antunović vlč. Josipa Štefkovića i nove pročelnice, knjižničarke Tatjane Pelhe koji će nastaviti prikupljati, obrađivati, čuvati i činiti dostupnim naše kulturno dobro.

Katarina Čeliković

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay