Osnovna ideja izrade ovog registra je da se pokuša sa stvaranjem određenog fonda sredstava financiranog iz proračuna Vlade Hrvatske na koji bi zainteresirani mogli aplicirati prema pravilima i programima koji bi s Vladom bili dogovoreni. U cilju realizacije projekta formiran je tim za izradu registra. Prva tribina na temu »Registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava« održana je u Subotici, 20. srpnja, u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo. Na tribini je o izazovima ovdašnjih gospodarstvenika govorio upravitelj Fondacije Cro-Fond Lazar Cvijin.

Resursi i šanse

»Ove izazove možemo svrstati u više podgrupa: usitnjenost posjeda, prosječno obiteljsko gospodarstvo je oko 6 hektara, dotrajalost mehanizacije, prosječna starost 83% traktora je preko 20 godina, mali su poticaji i uslijed toga manja konkurentnost na širem tržištu, poticaj po hektaru je u Vojvodini 34 eura, a u okruženju, primjerice u Hrvatskoj, preko 300 eura, mali je broj projekata za nabavu mehanizacije, 2019. godine odobreno je 250, a podnijeto preko 1.800 zahtjeva. Imamo neorganiziranost u zadruge i udruženja radi boljeg nastupa na tržištu, odsustvo prerade proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, a u novije vrijeme tu je i nelojalna konkurencija uslijed enormnih poticaja koje pojedine zajednice dobivaju«, rekao je Lazar Cvijin i istaknuo koji su izazovi u sekoru poduzetništva:

»Ove izazove možemo svrstati u više podgrupa: visoki porezi i doprinosi na plaće zaposlenih, nedostatak radnika na tržištu, mali poticaji, nedovoljna okrenutost k izvozu. Ono što grije nadu u ovoj pomalo turobnoj i ne baš ohrabrujućoj realnosti u kojoj se nalaze naši gospodarstvenici jeste da resursi postoje, prvenstveno tu mislim na obradivo zemljište, tvrtke, znanja i vještine ljudi u poslovima kojima se bave. Postoje i svijetli primjeri, koji nisu ni malobrojni, uspješnih postignuća i u ovako složenim uvjetima poslovanja. Međutim, taj postotak uspješnosti nije dovoljan i smatramo da valja iznaći načine kako pomoći našim gospodarstvenicima da u svojim poslovanjima naprave značajnije iskorake.«

Lazar Cvijin je govorio i o registru gospodarstvenika i poljoprivredenih gospodarstava.

»Cilj registra je upoznati se detaljnije s resursima i potrebama hrvatske zajednice u Srbiji u području gospodarstva i formiranje inicijative za stvaranje prosperitetnog fonda, a upis je dobrovoljan i isključivo je namijenjen za statističke potrebe, daljnju analizu i strategiju gospodarstva hrvatske zajednice. U svezi tima za izradu registra – svako područje gdje žive Hrvati ima svog predstavnika, u Timu za Suboticu su Mirko Ostrogonac i Miroslav Kujundžić. Za veće zajednice su koordinatori po mjestima, postoje dva upisna obrasca – za gospodarstvenike i za poljoprivredna gospodarstva upis može biti kod koordinatora i online, a vremenski rok upisa je od 20. 8. do 20. 9. 2021. Osim inicijative za stvaranje prosperitetnog fonda ono što se čini najrealnijim je upoznati se s projektnim aktivnostima na području gospodarstva Hrvatske i sagledati mogućnosti da se dio tih aktivnosti usmjeri i prema Hrvatima u Srbiji. Trebamo osmisliti na koji način bi naše tvrtke mogle skupa s hrvatskim tvrtkama povezati se i nastupiti na trećim tržištima. Tu bi važnu ulogu mogle imati županijske gospodarstvene komore. Postoje mogućnosti koje trenutno poljoprivredni proizvođači imaju u vidu poticaja na razini Republike i Pokrajine. U interakciji s nazočnima na tribinama, očekujemo povratne informacije kako bismo došli do saznanja što je to što nedostaje, kako bi se mogućnosti bolje iskoristile i na koji način Fond može pomoći«, rekao je Cvijin.

Treba biti informiran

Pomoćnik u Tajništvu za poljoprivredu Autonomne Pokrajine Vojvodine Mladen Petreš govorio je na tribini o mogućnostima koje trenutno poljoprivredni proizvođači imaju u vidu poticaja na razini Republike i Pokrajine i o dosadašnjim iskustvima.

»Pokrajinsko tajništvo svake godine raspisuje natječaje kojima je cilj dodjela bespovratnih sredstava za poljoprivredna gospodarstva, dakle za investicijama koje obuhvaćaju nabavu opreme za navodnjavanje, nabavu protugradnih mreža i prateće opreme, nabave opreme za proizvodnju u zaštićenom prostoru, opremanje stočarskih farmi, nabavu opreme i mehanizacije u organskoj proizvodnji, ulaganja u fizičku imovinu gospodarstava što obuhvaća i kupovinu prikolica, strojeva za obradu, sjetvu i zaštitu bilja, nabava opreme za preradu voća, povrća, mesa, mlijeka, proizvodnju piva, vina i rakije, kao i start-up natječaj za mlade koji žele započeti poljoprivrednu proizvodnju. Ove godine je za poljoprivredna gospodarstva opredijeljeno preko milijardu dinara. Također, pored direktnih davanja po hektaru, na republičkoj razini postoji veći broj natječaja i poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Nadalje, tu su i sredstva iz IPARD programa. To su sve mogućnosti o kojima je neophodno podići svijest proizvođača da one postoje, ali je potrebno i obučiti ljude kako da pripreme dokumentaciju kako bi ta sredstva i dobili. To su recimo stvari na kojima također trebamo raditi u narednom periodu«, rekao je Petreš i istaknuo kako gospodarstvenici i poljoprivrdeni proizvođači trebaju biti informirani o mogućnostima raznih natječaja.

Izrada registra – dobar početak

Ivica Tumbas, koji se bavi ratarstvom na imanju u Maloj Bosni, nakon održane tribine kaže da je izrada registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava hrvatske zajednice u Srbiji dobra inicijativa.

»Vidimo da kod naših ovdašnjih susjeda, Mađara, to dobro funkcionira, dobivaju poticaje od Mađarske. Poljoprivredna proizvodnja u sadašnjim uvjetima ovdje je skoro pa neodrživa, bez poticaja. Pa i u Europskoj uniji poljoprivredna proizvodnja funkcionira na subvencijama. Nije to samo uzorati njivu i posaditi kukuruz. Mora se napraviti plan od sedam godina, a ne iz godine u godinu. Tek poslije stižu rezultati, uvijek treba nova mehanizacija i sve se to ne može bez subvencija.«

Vinko Stantić, poljoprivrednik iz Male Bosne, kaže kako je inicijativa za upis u registar dobra.

»To je put da i mi ovdašnji Hrvati dobijemo pomoć od Hrvatske, kao što su ovdašnji poljoprivrednici Mađari dobili pomoć od njihove matične države. Sada kupujem polovne strojeve za obradu zemlje. Valjda će biti bolje.«

Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša ističe kako se bez pravih podataka o gospodarstvenicima i poljoprivrednim gospodarstvima ne može očekivati odgovarajuća pomoć Hrvatske.

»Zbog toga je važna izrada registra. Mora se točno znati za što i za koje su potrebe ti novci koji bi se mogli dobiti iz državnog proračuna Hrvatske. Naravno da smo svjesni da to neće biti u tolikim milijunima koje dobiva neka druga nacionalna manjina ovdje u Vojvodini, ali izrada registra je dobar početak, a nadam se jednoj uspješnijoj politici vođenja brige za ovdašnje Hrvate koji privređuju.«

Z. Sarić