Intervju Intervju

Prepoznati potrebe svakog pojedinca

Brojni projekti i aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća realiziraju se zahvaljujući financijskoj potpori iz matične države. Osim natječaja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstva Hrvatske, značajnu potporu pružaju gradovi, općine i županije, ministarstva. Na taj način u 2020. godini osigurano je oko 340.000 eura za različite programe, projekte i aktivnosti.

Kroz ovakav vid potpore osiguran je i besplatni prijevoz za učenike koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku. Pomogla je Općina Stari Jankovci. Načelnik Dragan Sudarević u razgovoru za Hrvatsku riječ govori o tome zašto je važno dati potporu Hrvatima u Srbiji, kako surađuje s nacionalnim manjinama u svojoj općini, o proračunu ove male općine na istoku Hrvatske, te o mogućnostima korištenja EU fondova.

Vodstvo hrvatske zajednice u Srbiji osiguralo je pomoć za aktivnosti i projekte iz hrvatskih županija, općina, gradova. Jedna od lokalnih sredina koja pomaže Hrvatima u Vojvodini je i Općina Stari Jankovci. Konkretno, gdje je usmjerena vaša pomoć i zašto mislite da je važno i na ovakav način dati potporu hrvatskoj zajednici u Srbiji?

Iz neformalnih razgovora s prijateljem, gospodinom Tomislavom Žigmanovim upoznao sam se s problemima djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i problemima hrvatske zajednice u Vojvodini. Nepojmljivo mi je bilo da bilo koje dijete, odnosno skrbnik, nema mogućnosti školovanja na materinjem jeziku. Državljanstvo i nacionalnost treba razlikovati. Svako dijete ima pravo na školovanje na materinjem jeziku, u bilo kojem obliku. Svako. Naša potpora je usmjerena isključivo na sufinanciranje prijevoza djece koja stanuju daleko od škole.

Hoće li ovaj vid skrbi biti i nastavljen narednih godina?

Uvjeren sam da će kolege načelnici kao nositelji izvršne vlasti u svojim jedinicama lokalne samouprave i u skladu sa svojim ovlastima prepoznati potrebe hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, ali isto tako i svojih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. U skladu s mogućnostima i potrebama prepoznat ćemo daljnji oblik suradnje. Djeca i njihove potrebe su prioritet ispred svih prioriteta.

U Vašoj lokalnoj samoupravi oko 30 posto stanovništa čini srpska nacionalna manjina. S obzirom na način izbora u Hrvatskoj koji manjinama garantira zastupnička mjesta i sudjelovanje u izvršnoj vlasti, kako to izgleda na primjeru Općine Stari Jankovci?

Nacionalnim manjinama se osigurava njegovanje njihovog identiteta. Ne samo nacionalnim manjinama nego i vjerskim, kulturnim ili jezičnim manjinama. Uglavnom je to usko povezano. Zakon obvezuje i osigurava zastupljenost nacionalnih manjina u političkoj vlasti. Tako je i u našoj općini zakonska obveza imati zamjenika općinskoga načelnika iz reda srpske nacionalne manjine. Ali i mogućnost da manjina ima i samoga načelnika kao nositelja izvršne vlasti. Isto tako je osigurana zastupljenost manjina u općinskim vijećima.

Što to znači u praksi?

Ako manjinski predstavnici budu realni u svojim zahtjevima, nikada neće biti problema. Ako teže pravima koja su veća od prava većine ili se bave političkim trgovinama, razumljivo je da će izazvati kontrareakciju. Kod nas to nije problem. Sve odluke se donose jednoglasno. I nadam se da će tako ostati na obostrano zadovoljstvo.

Koliko podupirete kulturne programe i aktivnosti srpske manjinske zajednice? Koliko se iz proračuna novca izdvaja za to?

Najčešći odgovor je zakonski obvezujući. Ali u zbilji je to malo kompleksnije. Ovisno o aktivnostima i stvarnim potrebama udruge, društva ili zajednice. Često se susrećemo s pojmom »etno biznismeni«. To su pojedinci ili skupine koji se referiraju isključivo na slovo na papiru, tj. obvezu koja je opet zakonski propisana. Ustrojem jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj svaki načelnik jako dobro poznaje svoje mještane, aktivnosti svih udruga, zajednica ili pojedinaca i na njemu je da valorizira rad, zalaganje, doprinos cjelokupnoj zajednici. Konkretno, unazad pet ili šest godina mađarska manjina je iz proračuna naše općine dobila isto novaca kao i srpska. Iako je brojčano manja. Ali to znači da je toliko puta bila i prepoznatljivija ili aktivnija. Negdje je razmjer obrnut, pretpostavljam. Novac u funkcioniranju lokalnih zajednica jest presudan, ali nije uvjet. On je rezultat rada i aktivnosti. Valoriziramo isključivo po aktivnostima i programima koje provode. Natječaji su transparentni i mjerljivi za financiranje. U Povjerenstvu za dodjelu sredstava su svi zastupljeni, vlast i oporba, javni i civilni sektor. I ovim putem provociram srpsku nacionalnu zajednicu na pojačani angažman i aktivnosti. Mi se stavljamo na raspolaganje.

Kako funkcionira onaj svakidašnji međunacionalni suživot?

Vraćam se na već rečeno. Manjine u bilo kojem smislu cijenimo i poštujemo. Dok ne izađu iz svojih okvira, tj. dok ne potenciraju osjetljiva pitanja i teme koje su izvan okvira zajednice u kojoj djeluju nikakvih problema neće biti, maksimalnu podršku ćemo pružiti. Žargonski rečeno, nek’ svatko kopa svoj red kukuruza i svi će biti zadovoljni. U prilog tome moram istaknuti podatak da su naše odluke na općinskom vijeću sve donesene jednoglasno. Isto nebo, zemlju, brige i probleme dijelimo, uživamo i brinemo. I za isto to smo odgovorni.

Načelnik Općine Stari Jankovci ste od 2013. godine. Na ovogodišnjim lokalnim izborima pobijedili ste u prvom izbornom krugu. Znači li to za Vas priznanje Vaših sugrađana za sve što ste do sada uradili i potporu za nove ideje i projekte?

Načelik kao nositelj izvšne vlasti mora biti vizionar u smislu vremena koje dolazi. Niti je uspješniji niti sposobniji od drugih sumještana. Samo ima mogućnosti i prilike prepoznati perspektive koje se pružaju njegovoj zajednici u kojoj živi i misli sa svojom obitelji ostati. Iskreno sam sretan što sam u trećem mandatu izabran kao jedini kandidat. Ali teret toga je golem. Očekivanja mještana pet naselja (Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci i Orolik) ne smijem iznevjeriti. U treći četverogodišnji mandat ulazim s najviše elana i strasti do sada s obzirom na mogućnosti koje nam se pružaju u novome programskom razdoblju EU. Načelnik je po funkciji samo jedan dio lanca u kojem svaka karika mora biti čvrsta. Zaposlenici općine, mještani, nacionalna politika, regionalna politika… Jako kompleksno na izgled, ali jako jednostavno u praksi. Svatko svoje radi. I svačije je mjerljivo. Sve postkomunističke zemlje imaju problem odnosa javni – privatni sektor. Kada se te relacije izjednače ili barem približe, onda smo na dobrom putu. Svi zaposleni u javnom sektoru su pod lupom i odgovaraju javnosti. U privatnom sektoru nije tako. S druge strane, vrijedni djelatnici u javnom sektoru nose krimen sumnje i percepcije da se u javnom sektoru ne radi. A radi se ponekada i više. Sâm sam bio desetak godina u privatnom sektoru, a sada sam u javnom pa mogu razlučiti prednosti i mane svakoga.

Od te 2013. godine što biste izdvojili kao najveći uspjeh, pomak koji je napravljen?

Infrastruktura u našoj općini podignuta je na jednu od najviših razina naše Vukovarsko-srijemske županije, sigurnost građana i međuljski odnosi su za primjer, a također mogu istaknuti zadovoljstvo što socijalni program Općine sa svojih 26 mjera sve više daje rezultate, kao i potpore za poljoprivrednike i gospodarstvenike. Općina s pet malih naselja i 4.405 stanovnika ima vrtić, vlastito komunalno poduzeće koje se brine o komunalnim radovima kao što su košnja javnih površina, groblja, ukopi, odvoz smeća samostalno obavljamo, imamo reciklažno dvorište, dimnjačarsku službu, uređenje lenija s vlastitim strojevima… U pet naselja imamo brojne udruge koje podupiremo, pet nogometnih klubova, pet lovačkih udruga, pet udruga žena, tri DVD-a… Sve ih pratimo i podupiremo u radu. Svako naselje ima svoj dom kulture, uređene centre kao mjesta okupljanja. Djeca u svakom naselju imaju školu, srednjoškolcima sufinanciramo autobusni prijevoz do srednje škole, jednokratno uplaćujemo stipendije, svi članovi udruga mogu besplatno na vinkovačke bazene…

Teritorijalna organizacija u Hrvatskoj drugačija je nego u Srbiji. Stari Jankovci imaju oko 4.500 stanovnika, a u statusu su općine. Koliko još mjesta pripada općini, koliki je proračun i što se sve iz tog proračuna financira?

Općina Stari Jankovci ima prema popisu iz 2011. godine 4.404 stanovnika, a broji pet naselja – Stari Jankovci i Novi Jankovci, Slakovci, Srijemske Laze i Orolik. Proračun iznosi 22 milijuna kuna, što je tri milijuna eura u koje su uključeni i razvojni programi sufinancirani fondovima EU te prihodi od ministarstava, no imamo i svoje prihode – osim pripadajućih poreza, imamo rudnu rentu od eksploatacije nafte i plina s našeg područja. Blagodati EU koristimo kroz financiranje projekta za koje smo dobili sredstva. Do ulaska u EU proračun nam je bio milijun eura, a sada je dvostruko ili trostruko veći. Isključivo namjenski i isključivo po pravilima koja su definirana na nacilonalnoj razini s EU. Tim pravilima uz prijepore, skepse, pa i sumnje se moramo prilagoditi i vremenom uviđamo njihovu opravdanost. Budući da imamo bogom dano područje koje obiluje prirodnim bogatstvima kao što su poljoprivredna zemlja, nalazišta nafte, šume, vrijedne i poduzetne ljude, naši izvorni prihodi su dostatni za redovno funkcioniranje lokalne zajednice. Imamo mogućnosti sve propisane obveze (komunalna naknada, grobna naknada, komunalni doprinos, porez na kupnju nekretnine) svesti na minimalan iznos. Ustroj lokalnih zajednica u Hrvatskoj je unatoč javnom mnijenju idealan. Svaka općina ili načelnik jasno prepoznaje potrebe svakoga pojedinca. Doslovno svakoga. Dijete iz najudaljenijega mjeta mora imati mogućnosti prisustvovati nastavi i baka mora imati mogućnosti doći do doktora. Na desetak kilometara svaki pojedinac u našoj općini ima vrtić, školu, trgovinu, doktora, stomatologa, poljoprivrednu apoteku, poštu, bankomat, crkvu. I to su minimalni uvjeti za daljnju nadogradnju ostanka stanovništva.

Na istoku ste Hrvatske, koliko je to problem za razvoj, ostanak ljudi i kako se borite s time?

Ostanak ljudi je velik problem kao i u većini krajeva, iako nezaposlenost više nije problem. Mi se borimo potporama – gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, potom različitim vrstama pomoći u koje su uključene sve dobne skupine – od novorođenih beba, vrtićke djece, osnovnoškolaca i srednjoškolaca, studenata, sve udruge s područja Općine – a ima ih zavidan broj, te osobe starije populacije za koje imamo različitih vrsta pomoći: pomoć u kući, prijevoz u toplice, božićnice i dr. Ingerencije nas kao lokalne izvršne vlasti ne ulaze u plaće i tu je jedini problem. Dok plaće u minimalnom ili prosječnom iznosu ne budu pratile ostatak razvijenijeg dijela Hrvatske, ali i Europske unije, bojim se nastavka iseljavanja. U posljednje vrijeme smo deficitarni s brojnim kadrovima. Ali na to se referira radna snaga, koja se napokon počela cijeniti. I u budućnosti je to jedino što može osigurati opstanak stanovništva u ruralnim i slabije razvijenim krajevima. Možemo se pohvaliti i time da vraćamo mladim obiteljima koji kupe kuću i dosele na područje Općine plaćeni porez za nekretnine i po djetetu 10.000 kuna uz oslobađanje plaćanja komunalne naknade, odvoza otpada, dimnjačarskih i drugih usluga i ista mjera je uistinu dala rezultat.

Od 2015. godine predsjednik ste Lokalne akcijske grupe Srijem. Na što su usmjerene aktivnosti?

Aktivnosti Lokalne akcijske grupe Srijem su usmjerene na razvoj ruralnog područja LAG-a Srijem, koje čini 14 jedinica lokalne samouprave. Budući da smo akreditirani LAG od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te smo osigurali sredstva kroz Program ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020., primarno u okviru svojih aktivnosti objavljujemo LAG natječaje te dodjeljujemo potpore za poljoprivrednike i jedinice lokalne samouprave s područja LAG-a Srijem. Trenutno smo objavili pet LAG natječaja u ukupnoj vrijednosti od 6,9 milijuna kuna. Uz prethodno navedeno, LAG Srijem provodi i druge razne projekte kojima se, među ostalim, educiraju razne ciljne skupine s područja LAG-a Srijem, a također se bavimo i, kako projektima kojima je cilj razvoj poduzetništva tako i onima kojima razvijamo civilno društvo. LAG Srijem se najviše bazirala na bespovratnim potporama obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Može li se taj pogranični položaj uspješno iskoristiti za programe prekogranične suradnje? Općenito, koriste li se dovoljno mogućnosti?

Mogućnosti su velike, čak nismo nekada niti svjesni. Kroz projekte prekogranične suradnje provodimo drugi projekt s Bosnom i Hrcegovinom i Crnom Gorom. Realizirali smo otvorenje Centra kompetencije u Starim Jankovcima. Partneri su Razvojna agencija Žepče iz Bosne i Hercegovine te Unija poslodavaca iz Crne Gore. Drugi projekt zaredom gdje su prošli isti dionici. U budućnosti će biti puno više mogućnosti kojih nismo, nažalost, svjesni. Uspješnost u realizaciji ovisi o svakom stanovniku. Davanjem povjerenja na izborima pojedinci su obvezni to povjerenje opravdati kroz mogućnosti koje su pružene njegovoj zajednici, selu ili općini.

Trebaju li i mogu li partneri iz Hrvatske u programima prekogranične suradnje sa Srbijom inzistirati da u projekte budu uključena i mjesta u kojima dominantno žive Hrvati ili da u te projekte budu uključeni pojedinci iz zajednice?

To do sada nije bio slučaj. Hrvati su do sada kroz neposredne kontakte pokazali da su upoznati s mogućnostima koje slijede. Mi im pružamo ruku suradnje, izmjene iskustava… Iz dosadašnjih susreta Hrvati su te mogućnosti spoznali na sjeveru Vojvodine, imaju potencijal, rade na osnaživanju ljudskih potencijala koji su trenutno prividni, ali dugoročno najbolji. I jedni su od rijetkih koji se ne ustručavaju izmijeniti iskustva. Nudimo se svima da ne gube vrijeme na birokraciji i nebitnim stvarima kroz koje smo prolazili. Svima. I moj kontakt je javno dostupan i vrlo rado ću bilo kome pomoći da ne gubimo vrijeme na perifernim stvarima. Iskustva su velika, a vremena je premalo da si ne pomognemo.

I na koncu razgovora da se vratim na suradnju s Hrvatima u Vojvodini. Osim te financijske potpore, razmišlja li se i o nekim drugim mogućnostima povezivanja, suradnje? Recimo neki susret poljoprivrednika, kulturnih djelatnika…

Između ostalog, preko prethodno spomenutog LAG-a Srijem, a u okviru suradnje s LAG-ovima s područja Vojvodine, pa i s LAG-ovima na čijem području žive Hrvati, kada LAG-ovi u Vojvodini dođu u tu fazu, u budućnosti će biti moguće ostvariti projekte suradnje koji služe upravo za razmjenu iskustava, posjete jedni drugima te povezivanje raznih dionika, pa tako i organiziranje susreta poljoprivrednika, kulturnih djelatnika i drugih sličnih zajedničkih aktivnosti. Ponavljam da se nudimo svima. Hrvati su pokazali, prirodno ili povijesno, najveću zainteresiranost. Ponovo kažem da provociram i ostale da se aktivnije uključe u zajedničke projekte i inicijative. U zajedničkom interesu. Sličnu suradnju imamo u Bosni i Hercegovini. Prije osam godina imamo potpisanu Povelju o bratimljenju iz koje koje se izrodio već drugi EU projett prekogranične suradnje. Mi smo otvoreni i svojim iskustvom možemo pomoći, no suradnja mora biti na obostranu želju. Uvijek dobra iskustva i spoznaje nosimo iz drugih država.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević

  • Vila Vrdnik
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay