Kolumne Kolumne

Prioriteti

Skupština Srbije usvojila je 7. lipnja prijedlog za izmjenu Ustava, a koji je pred zastupnike stigao iz Nemanjine 11 (za neupućene: iz Vlade) kako bi se omogućila neophodna (pogađate: iznuđena) reforma pravosuđa. Iza te reforme pravosuđa zapravo stoji promjena načina izbora sudaca i tužitelja. Sada taj izbor obavlja Narodna skupština, što kod nas znači (a kada nije?) da se suci i tužitelji biraju po principu političke, a ne stručne podobnosti. Izmjene Ustava trebale bi to spriječiti, pa je predloženo rješenje po principu – i vuk sit i ovce na broju. A da će ipak vuk biti sitiji da se zaključiti iz reagiranja koja su stigla nakon što je objelodanjeno kako bi se ubuduće trebali birati suci i tužitelji.

A proces u koji se ulazi posljedica je obveze Srbije da do kraja ove godine promijeni Ustav, kako bi ispoštovala rok dobiven 2016. godine kada su otvorena poglavlja 23 i 24 koja se tiču pravosuđa i osnovnih prava i sigurnosti. Tu se još poprilično »šanta«, a upravo vladavina prava bit će ključna u daljem napretku Srbije k Europskoj uniji.

Zato bi najavljena promjena Ustava mogla biti i zgodna prilika da se riješi i problem izbora zastupnika predstavnika nacionalnih manjina. Suglasna je s tim i dr. sc. Jelena Lončar uz jedno ali, čiju suštinu Lončar u razgovoru za naš tjednik sažima u jednu rečenicu: »Kada bi ovo pitanje netko ‘gurao’ i postavljao na dnevni red vjerojatno bi i došlo na red, ali u ovom trenutku to nikome nije politički prioritet«. I to je ključno – nikome nije politički prioritet. Strankama »velikih« manjina nije, jer i s ovakvim izbornim zakonima zbog brojnosti i koncentriranosti imaju svoje političke zastupnike u tijelima vlasti, strankama »malih« manjina nije, jer nemaju političku snagu pokrenuti bilo kakve promjene.

Između te dvije krajnosti hrvatska je nacionalna zajednica. Mala da bi njena inicijativa mogla potaknuti promjene srbijanskih izbornih zakona, a opet ne beznačajna, jer u rukama joj je bilateralni sporazum s Hrvatskom kojim se Srbija obvezala da će osigurati zastupljenost hrvatske manjine na svim razinama vlasti. A htjela Srbija ili ne, uz dalje europske integracije i to će stići na red.

Z. V.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay