Intervju Intervju

Vodeća zemlja Mediterana

»Odmor u Hrvatskoj? Dobar izbor! Fascinantni krajolici, usamljene plaže, originalna ribarska mjesta, slikoviti lučki gradovi i jedinstveni otočni svijet s 1.200 otoka očekuju vas duž hrvatskog Jadrana! To Hrvatsku čini izvrsnom destinacijom za odmor na plaži, ali i na aktivnom odmoru uz razgledavanje grada, vodene sportove ili iskustva u prirodi u nacionalnim parkovima. Prekrasne šljunčane i stjenovite plaže, mirne uvale za kupanje i tirkizno bistra voda čine zemlju na Sredozemnom moru rajem za tražitelje sunca. Zlatni rat na otoku Braču jedna je od najpoznatijih plaža u Hrvatskoj. Poseban vrhunac očekuje odmor na Makarskoj rivijeri: šljunčana plaža Punta rata u Brelima jedna je od najljepših svjetskih plaža!«, dio je teksta kojim njemačka tvrtka TUI, jedna od najvećih turističkih korporacija na svjetskoj razini na svojoj službenoj internetskoj stranici predstavlja Hrvatsku. Je li to dovoljno da se nakon popuštanja mjera, otvaranja država i granica i turistički sektor vrati u normalu, što se poduzima da se turisti vrate u svoja omiljena ljetovališta na hrvatskom Jadranu i kakve su projekcije za ovu turističku sezonu? Izvjesno je da će ona biti uspješnija od 2020., ali ipak daleko od rekordne 2019. godine kada je Hrvatska imala oko 110 milijuna noćenja. O tome smo razgovarali s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristijanom Staničićem.

Prošla godina bila je u znaku pandemije, ograničenog kretanja, a među sektorima koji su trpjeli najviše štete svakako je imao turizam. Koliko je prošla turistička sezona bila lošija od prijašnjih godina i što se tiče dolazaka turista i ostvarenog prihoda od turizma?

Do pojave globalne pandemije koronavirusa hrvatski turistički sektor ostvarivao je kontinuirani rast prometa. Tako je u 2019. godini u Hrvatskoj ostvareno rekordnih 20 milijuna dolazaka i gotovo 110 milijuna noćenja. Početak prošle godine bio je sasvim normalan, u siječnju i veljači smo ostvarili vrlo dobre rezultate, a najave za ostatak godine bile su izvrsne. Međutim, tijekom ožujka se dogodila globalna pandemija koja je dovela do zaustavljanja turističkog prometa i kretanja u cijelom svijetu. Unatoč brojnim izazovima i preprekama, u prošloj smo godini ostvarili više od 54 milijuna noćenja, odnosno 50 posto rezultata iz rekordne 2019. i tako zauzeli poziciju vodeće turističke destinacije na Mediteranu. S obzirom na okolnosti, to je vrlo dobar rezultat koji potvrđuje dobru poziciju naše zemlje na međunarodnom turističkom tržištu. Naši vjerni gosti ocijenili su nas sigurnom, dobro pripremljenom i kvalitetnom turističkom destinacijom. Vezano uz ostvarene prihode od putovanja i turizma od stranih turista u 2020. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke, oni su bili 54 posto manji od ostvarenih prihoda u 2019., odnosno iznosili su 4,8 milijardi eura.

Tko je imao najviše štete među onima koji su u turizmu i jesu li imali dovoljno kapaciteta da izguraju lošiju sezonu i pripreme se za 2021. godinu?

Pošteđenih uglavnom nema, ali među najpogođenijima ovom globalnom pandemijom u turističkom sektoru su svakako turoperatori i agencije, a s velikim su se problemima suočile i aviokompanije. Kada govorimo o Hrvatskoj, naša je Vlada još u prošloj godini odigrala važnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i zadržavanja likvidnosti u sektoru. Usvojen je čitav niz kvalitetnih mjera i programa za pomoć, od kreditnih linija i potpora za plaće do raznih financijskih rasterećenja i naknada za fiksne troškove poslovanja. Procjenjuje se kako je mjerama Vlade RH, vrijednim oko 10 milijardi kuna, tijekom 2020. godine uspješno sačuvano više od 630 tisuća radnih mjesta u oko 107 tisuća poduzeća. Sektor turizma i dalje ima snažnu podršku i jakog partnera u Vladi RH te ćemo svi zajedno uložiti maksimalne napore s ciljem daljnjeg očuvanja gospodarstva i radnih mjesta, odnosno s ciljem što bržeg oporavka hrvatskog turizma.

U 2021. godinu ušli smo također s koronom, mjerama socijalnog distanciranja, pa usprkos tome obećava li prva polovina godine?

U Hrvatskoj je u razdoblju od 1. siječnja do 13. lipnja 2021. ostvareno oko 1,5 milijuna dolazaka i 5,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 56 posto u noćenjima. Iz navedenoga možemo zaključiti kako ćemo u ovoj godini postići bolji turistički rezultat od lanjskog, odnosno očekujemo realizaciju oko 60 posto rezultata iz rekordne 2019. godine. Naravno, sve će prvenstveno ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i na nama najvažnijim tržištima zbog čega je prioritet daljnje odgovorno ponašanje svih naših građana i turističkih djelatnika te pridržavanje svih propisanih mjera. Sigurnost, dobra epidemiološka situacija, jasni protokoli prelaska granica, kao i osigurane pretpostavke za siguran boravak gostiju u Hrvatskoj, u ovim su okolnostima postali osnovni preduvjet za realizaciju turističkog prometa.

Što Hrvatska turistička zajednica poduzima da bi vratila ili privukla nove turiste?

Hrvatska turistička zajednica od samog početka pandemije provodi niz aktivnosti koje za cilj imaju promociju turizma u zemlji i svijetu, odnosno pozicioniranje Hrvatske kao atraktivne, kvalitetne, sigurne i dobro pripremljene turističke destinacije. U promotivnom smislu kontinuirano smo prisutni na nama najvažnijim turističkim tržištima, a sigurnost posebno naglašavamo kroz projekt i kampanju Safe stay in Croatia koju provodimo na deset europskih tržišta. U projekt se do sada uključilo oko 16.000 turističkih subjekata koji posluju uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i najviših sigurnosnih standarda. U tijeku nam je pozivna kampanja na 12 tržišta Trust me, I'we been there kojom goste pozivamo da svoj odmor provedu upravo u našoj zemlji. Dodatno, kroz kampanju Croatia, your new office Hrvatsku predstavljamo kao poželjnu destinaciju za rad i život digitalnih nomada, a kampanja je prvenstveno usmjerena na tržišta SAD-a, Kanade i Velike Britanije. Također, različitim kanalima komunikacije informiramo partnere, inozemne medije i potencijalne turiste o uvjetima ulaska u Hrvatsku i epidemiološkim mjerama koje su na snazi u našoj zemlji. Dobro smo pripremljeni za ovogodišnju turističku sezonu. Veći dio naših turističkih djelatnika je procijepljen, olakšali smo uvjete prelaska granice, a na razini destinacija organizirani su brojni punktovi za testiranje turista.

Osim gostiju iz zapadnoeuropskih zemalja, čini se da Hrvatsku sve više posjećuju turisti iz Češke, Slovačke... Koliko su to brojni gosti?

Turisti iz Češke, Slovačke i Poljske tradicionalni su gosti Hrvatske te se nalaze među vodećih deset emitivnih tržišta prema ostvarenom turističkom prometu. Tijekom pandemijske 2020. godine važnost ovih tržišta dodatno se povećala zbog prijašnje upoznatosti s Hrvatskom i njenom turističkom ponudom, kulturološke bliskosti te dostupnosti Hrvatske i lakoće putovanja u Hrvatsku vlastitim prijevoznim sredstvom. Tako su ova tržišta posljedično zauzela jako dobre pozicije u prošloj godini, primjerice s tržišta Poljske ostvarili smo 4,6 milijuna noćenja u 2020., odnosno Poljska se svrstala na 3. mjesto naših najvažnijih stranih emitivnih tržišta. Češka se s 3,5 milijuna noćenja pozicionirala na 4. mjesto, a Slovačka s 1,1 milijun noćenja na 8. mjesto. Vjerujem kako ove godine možemo očekivati još veći broj gostiju iz Češke i Slovačke, budući da će mnogi od njih u našu zemlju stići i putem željezničke linije RegioJeta, koja Prag, Brno, Bratislavu i Budimpeštu direktno povezuje sa Zagrebom, Rijekom i Splitom. U prošloj je godini prometovala linija od Praga do Rijeke, te je u nepuna tri mjeseca prevezeno više od 60 tisuća putnika, a prosječna popunjenost linija iznosila je odličnih 90 posto pa dobre rezultate očekujemo i u ovoj godini.

Koliko je Hrvatska privlačna turistima iz Vojvodine/Srbije? Imaju li omiljene dijelove Jadrana? Povećava li se broj dolazaka ovih turista?

U 2020. godini s tržišta Srbije ostvareno je oko 80 tisuća dolazaka i preko 600 tisuća noćenja što je oko 50 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Također, u dosadašnjem dijelu 2021. ostvareno je 23.462 dolaska i 119.260 noćenja što predstavlja rast od 31 posto u dolascima i u noćenjima u odnosu na isto razdoblje u 2020. Gledano prema vrstama smještajnih objekata, gosti iz Srbije preferiraju smještaj kod domaćina, u vlastitim nekretninama i hotelima, a od destinacija najčešće posjećuju Istru, Kvarner i Splitsko-dalmatinsku županiju, dok su vodeće destinacije Rovinj, Zagreb, Poreč, Pula i Mali Lošinj. Također, prema istraživanju TOMAS Hrvatska 2019., glavni motivi posjeta turista iz Srbije su odlazak na more, priroda, gradovi te posjet obitelji i prijateljima. Prema istom istraživanju, glavne aktivnosti turista iz Srbije tijekom odmora u Hrvatskoj su plivanje, razgledanje gradova i odlazak u restorane.

U odnosu na druge turističke odrednice – Italija, Španjolska, Grčka… što je prednost Hrvatskog primorja?

Prije svega, sama činjenica da se naša zemlja u prošloj godini pozicionirala kao vodeća destinacija Mediterana pokazuje kako smo percipirani kao destinacija u koju turisti imaju povjerenje te ju smatraju poželjnom, sigurnom i dobro organiziranom u svim segmentima ponude. Našu zemlju odlikuje odlična prometna dostupnost, prekrasna priroda, jedinstveno more, bogatstvo kulturno-povijesnih znamenitosti, široka ponuda smještaja, a trenutno i povoljna epidemiološka situacija, dostupnost svih nužnih sadržaja za turiste te maksimalni angažman svih turističkih radnika u kreiranju atmosfere sigurnosti i povjerenja u naš turistički proizvod. Sve navedeno svrstava nas u sam vrh destinacija koje se u ljetnoj sezoni nalaze u najužem izboru potencijalnih turista.

Hrvatski turizam mi obično percipiramo kao turističku ponudu Jadrana, međutim i mnogi kontinentalni dijelovi grade uspješne turističke priče. Nama je najbliža Baranja, pa koliko je ona atraktivni dio turističke ponude Hrvatske?

Budući da turisti uslijed globalne pandemije više nego ikad prije traže destinacije koje još uvijek nisu visoko komercijalizirane te koje nude autentičnost i mogućnost osame, za Hrvatsku se u takvom kontekstu pruža prilika za dodatnom afirmacijom i promocijom pojedinih dijelova zemlje i turističke ponude, poput kontinentalne Hrvatske, među njima i Slavonije i Baranje. Baranja ima sve predispozicije za dodatni razvoj ruralnog turizma, koji je u pandemijskim okolnostima postao posebice tražen turistički proizvod. Gostima se u Baranji nudi mogućnost osame, odmor i uživanje u čistoj prirodi, domaće uzgojena hrana, jedinstveni doživljaji, autohtona iskustva, vrhunski domaćini i kvalitetna usluga. Upravo s ciljem predstavljanja konkretnih ponuda ruralnog turizma i poticanja na istraživanje manje poznatih ruralnih destinacija pokrenuli smo veliku promotivnu kampanju za ruralni turizam Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku! i vjerujem kako ćemo kroz nju dodatno potaknuti sve domaće turiste, ali i goste iz okolnih zemalja da otkriju sve čari naše kontinentalne turističke ponude.

Osim Baranje, i drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske sa svojim specifičnostima mogu biti zanimljiva odredišta. Kako ste zadovoljni turističkom ponudom tih regija, zainteresiranošću lokalnog stanovništva? Može li se izdvojiti neki primjer kao primjer dobre i uspješne prakse?

Turistička ponuda kontinentalne Hrvatske doista se kontinuirano razvija, a destinacije poput Međimurja, Zagorja, Like i Gorskog kotara, Slavonije i Baranje, ali i unutrašnjosti Istre ili dalmatinskog zaleđa bilježe sve veći broj posjeta tijekom cijele godine. Prednost ovih krajeva Hrvatske je ta što nisu ovisni o ljetnoj sezoni, odnosno jednako su atraktivni i zanimljivi u svim godišnjim dobima pa upravo tu vidimo ogroman potencijal za razvoj turizma u razdobljima pred i posezone. Nadalje, gosti željni aktivnog odmora, zdravstvenog turizma, ali i ljubitelji dobre eno-gastronomije u tim regijama mogu pronaći bogatu i raznoliku ponudu, brojne sadržaje i mogućnosti za provođenje odmora, uživanje na svježem zraku i u netaknutoj prirodi. U prošloj godini, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, pokrenuli smo projekt »Tjedan odmora vrijedan« kroz koji smo u jednom tjednu listopada domaćim gostima omogućili posjet različitim dijelovima Hrvatske po puno povoljnijim cijenama. U 2020. godini domaće tržište dalo je snažan doprinos u postignutim rezultatima s visokim udjelom od 20 posto u ukupno ostvarenim noćenjima, a vjerujemo da će i u godinama ispred nas domaći gosti ostvarivati sve značajniji turistički udio.

Što bi još trebalo poduzeti da se turistička ponuda digne na višu razinu? Što su problemi koje bi trebalo riješiti?

Ako želimo imati kvalitetni turizam i želimo da nam se gosti vrate i iduće godine, moramo ulagati u važne infrastrukturne projekte i našim posjetiteljima omogućiti maksimalno visoku kvalitetu boravka, kao i brojne aktivnosti i sadržaje za provođenje odmora. U odnosu na razdoblje od prije desetak godina smanjen je stupanj vezivanja Hrvatske uz motiv sunca i mora, a poraslo je vezivanje uz posjete gradovima i odmor u prirodi, što potvrđuje uspješnu diversifikaciju ponude i sve bolju tržišnu poziciju hrvatskog turizma. Vjerujem da samo kroz ciljana ulaganja u kvalitetu i razvoj turističke ponude možemo zadržati vodeću turističku poziciju, budući da danas gosti više nego ikad prije traže dobivenu vrijednost za novac. Cilj nam je zadržati dobru poziciju na bliskim, europskim tržištima s kojih ostvarujemo najviše noćenja, ali i ojačati promet s dalekih tržišta, koji je značajno oslabljen uslijed globalne pandemije.

Planira li se promocija hrvatske turističke ponude u Srbiji?

Smanjen turistički promet i prihodi ostvareni od turizma u 2020. godini rezultirali su i smanjenim budžetom kojeg Hrvatska turistička zajednica ima na raspolaganju za promociju turizma. Upravo iz tog razloga u provedbi promotivnih aktivnosti tijekom 2021. godine primarno ćemo se fokusirati na emitivna tržišta s kojih se u Hrvatskoj ostvaruje najveći turistički promet. Veselimo se svim inozemnim gostima koji znaju da ih u Hrvatskoj čeka ugodan odmor i raznolika turistička ponuda.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević / Foto: Marko Todorov (Cropix)

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika