Ekomuzej batana otvoren je u Rovinju 2004. godine, kao prvi ekomuzej u Hrvatskoj. Predstavlja poseban način upravljanja baštinom u rukama lokalne zajednice, a posvećen je batani, malenoj tradicijskoj barki rovinjskih ribara.
Ministarstvo kulture Hrvatske službeno je predložilo projekt Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana za upis na UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine u 2015. godini. Prijedlog je 2016. Prihvaćen, te je upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta kao prvi hrvatski projekt u spomenutom Registru.
O ovom ekomuzeju razgovarali smo s Draganom Lucijom Ratković-Aydemir, po struci povjesničarkom umjetnosti i komparatisticom književnosti, koja je svoje prve profesionalne korake načinila u Ministarstvu kulture Hrvatske na području zaštite kulturne baštine gdje je ostala punih deset godina. Nedugo nakon što je nagrađena stipendijom UNESCO-a za studijski program u Poljskoj, stječe Europsku diplomu za menadžment u kulturi i kulturnom turizmu Marcel Hicter u Bruxellesu kroz koju osvještava koliko bavljenje baštinom može biti kreativan i inspirativan posao, s jakim utjecajem na društvo. Godine 2005. skočila je u avanturističke poduzetničke vode osnivanjem tvrtke Muze d.o.o. koja povezuje kulturu i turizam. Danas Muze broje šest kreativnih članica koje kao interdisciplinarni tim stručnjaka djeluju u područjima interpretacije baštine, muzeologije (eko-muzeologije), upravljanja baštinom i održivim kulturnim i baštinskim turizmom.
Dragana Lucija svoje slobodno vrijeme posvećuje volonterskom radu u europskim nevladinim organizacijama. Od 2009. do 2013. bila je predsjednica Udruge mediteranskih pomorskih muzeja (AMMM) sa sjedištem u Barceloni, a članicom Nadzornog odbora Interpret Europe postala je 2019. godine. Od 2020. predsjednica je nacionalne udruge za interpretaciju baštine Interpretirajmo Hrvatsku.
Osnaživanje kulturnog identiteta
»Ekomuzej batana prekretnica je u muzeološkoj djelatnosti u Hrvatskoj, jer je prvi ekomuzej u državi koji je u potpunosti zaživio u svojoj lokalnoj zajednici. Pokrenut 2004. godine u Rovinju u Istri, ekomuzej slavi batanu, malu tradicionalnu drvenu barku ravnog dna koja je ujedno simbol stoljetne brodogradnje i pomorstva te grada Rovinja. Batana je izuzetno bitan baštinski simbol, jer nije samo predmet maritimne baštine već izvor mnogobrojnih baštinskih priča koje oblikuju identitet lokalne zajednice. Iako je ekomuzej otvoren prije više od 15 godina, batana nastavlja aktivno osnaživati kulturni identitet i baštinsku ostavštinu grada Rovinja. Ispunjavajuće je stajati iza početaka ovog značajnog projekta«, kaže Dragana Lucija, koja je od 2004. do 2012. godine bila stručna voditeljica ovog ekomuzeja.
Rovinjska regata
Godišnja manifestacija ekomuzeja Rovinjska regata tradicionalnih barki i brodica s oglavnim i latinskim jedrom slavi i čuva znanja i vještine tradicionalnog načina jedrenja s oglavnim i latinskim jedrom. Prvi put je održana 2005. godine.
»Poslanje ekomuzeja može se pronaći i na službenoj web stranici muzeja, a glasi da je ekomuzej u Rovinju utemeljen na principima znanja, poštivanju kulturnog i baštinskog kontinuiteta i dijaloga, inkluzije, inovativnosti, interdisciplinarnosti i multimedijalnosti. Ekomuzej batana svojim raznorodnim programima istražuje, vrjednuje, štiti, interpretira, re-kreira, prezentira i komunicira materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu te aktivno osnažuje kulturni identitet i posebnost grada Rovinja kao mjesta ugodnog za život za sve svoje stanovnike i kao jedinstvenog odredišta za sve svoje posjetitelje.
Krovni ciljevi ekomuzeja su jednaki od njegovog osnutka pa do danas. Djelovanjem se, uz stalni razvoj i inovacije, želi potaknuti participativni kulturni turizam i raznolikost programa koji osnažuju lokalnu zajednicu. Vrjednovanje uloge batane kao važnog baštinskog fenomena je jedan od ključnih ciljeva, a umrežavanjem ekomuzeja s međunarodnim inicijativama nastoji se pridonijeti zaštiti maritimne kulturne baštine Europe i svijeta«, kaže Dragana Lucija.
Sastavnice ekomuzeja
Ekomuzej batana nije zamišljen kao statični kulturni i turistički proizvod već kao dinamični proces koji oživljava duh i kulturno naslijeđe lokalnog stanovništva. Muzej je smješten u samom srcu grada, u prizemlju stambene kuće u kojoj su stoljećima živjele obitelji pomoraca, obrtnika i radnika te ispred koje se odvija svakodnevni život Rovinjana.
»Maksimalno integriran u društvo, koncept ekomuzeja širi se na cijeli grad Rovinj djelovanjem kroz pet glavnih sastavnica: središnji izložbeni prostor Kuća o Batani, autentični glazbeno-gastronomski prostor Spacio Matika, mjesto slavljenja gradnje batane Mali škver, feštu brodica Rovinjsku regatu i dvije tematske rute Batanini puti. Interpretacijski i dokumentacijski centar Kuća o Batani upravo je u procesu implementacije novog postava. Projekt je financiran sredstvima iz EU, a iza njega stoje viša kustosica, voditeljica projekta i etnologinja Tamara Nikolić-Đerić i predsjednica udruge Kuća o batani / Casa della batana Nives Giuricin. Potvrda o vrijednosti ovog projekta je činjenica da je prepoznat od UNESCO-a, te upisan u Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta«, kaže Dragana Lucija Ratković-Aydemir.
Njegujući i čuvajući autohtonu maritimnu baštinu Rovinja, ekomuzej svojim programima sudjeluje u razvoju autentične kulturne ponude za sve posjetitelje grada Rovinja.
Zvonko Sarić
