Demokratski savez Hrvata u Vojvodini pozdravlja usvajanje Zakona o obnovi kulturno-povijesnog naslijeđa i poticanju razvoja Srijemskih Karlovaca u Narodnoj skupštini Srbije 19. svibnja. Ovaj Zakon usvojen je na osnovi prijedloga koji je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine uputila republičkom parlamentu kao ovlašteni predlagatelj zakonskih tekstova.
Zakon određuje opće uvjete za obnovu vrijednog kulturno-povijesnog naslijeđa i poticanje razvoja Srijemskih Karlovaca, tijela koja će se baviti realiziranjem programa obnove te izvore novčanih sredstava za istu. U tome smislu, Zakon nanovo u fokus stavlja kulturno-povijesnu cjelinu »Gradska jezgra Srijemskih Karlovaca«, koja je nepokretno kulturno dobro od iznimnog značaja zaštićeno na razini države, i, priznajući značaj ovoga prostora potiče njezinu konzervaciju i obnovu. Na taj način zakon stremi i odgovarajućem jačanju turističkih vrijednosti Srijemskih Karlovaca.
»Želimo naglasiti da je, osim neupitnog povijesnog značaja Srijemskih Karlovaca za povijest, kulturu i duhovnost većinskoga naroda, ovaj grad od iznimnoga identitetskoga značaja i za Hrvate. Naš je narod, i njegovi izvrsnici, davao značajne prinose onome čime se Karlovci danas diče i što je, između ostaloga, predmet koji regulira ovaj Zakon. Crkva Presvetoga Trojstva iz 1768. (s elementima gradnje iz XVI. stoljeća), te župni dom pokraj nje, a isto tako i Kapela Gospe od Mira, sagrađena na mjestu potpisivanja Karlovačkoga mira (današnja crkva je iz 1817.), sakralni su objekti koji snažno simboliziraju katoličko-hrvatske identitetske elemente najviše razine u ovome mjestu. Osim njih, i kapela sv. Jakova, ostavština obitelji Žagar iz 1913., te zavjetne kapelice i križevi krajputaši, čine elemente hrvatsko-katoličkoga krajolika Karlovaca. Hrvatska identitetska baština također obuhvaća i rodnu kuću pjesnika i opata Ilije Okrugića Srijemca, s memorijalnom pločom njemu u čast, te rodnu kuću dr. Ljudevita Auera. Na dostojan način sjećanje je nužno oživjeti i na ostale hrvatske povijesne prvake rođene u Karlovcima, a ovdje navodimo samo njih nekoliko: političara Jakova Jelašića, književnika Augusta Đarmatija, prevoditelja Pavla Rakoša, političara i književnika Ferdu Stražimira Kulundžića, povjesničara Branka Magaraševića, te nekoliko drugih.
U Srijemskim Karlovima danas živi nešto više od 8% Hrvata. Pozdravljajući činjenicu da je obnova povijesne jezgre ovoga grada počela nedavnim početkom obnove vanjskog dijela župnoga doma župe Presvetog Trojstva, a želeći da se prigodom obnove izbjegnu propusti kakav je učinjen kada je s Kapele Gospe od Mira trajno skinuta memorijalna ploča od ogromnog značaja za Hrvate, DSHV se nada suradničkom odnosu institucija i organizacija koje ovdje predstavljaju naš narod s lokalnom samoupravom i pokrajinskim tijelima vlasti koje će biti nositelji obnove ovoga mjesta«, navodi se u priopćenju kojega potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
H. R.
