Aktualno

Oštre reakcije na dogovoreno povećanje kvota

Odluka Hrvatske da poveća svoj vojni kontingent u sastavu snaga KFOR-a na Kosovu, koju je potvrdio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom posjeta Prištini 6. svibnja, izazvala je oštre reakcije u Srbiji. Hrvatska vlada je i ranije saopćila kako namjerava povećati broj svojih vojnika u međunarodnoj misiji na Kosovu, ali bez iznošenja detalja koliko i gdje će biti raspoređeni. U ovom trenutku na Kosovu je raspoređeno 34-ero hrvatskih vojnika, te dva helikoptera, a snage KFOR-a imaju ukupno 3.342 pripadnika.

Vulin: O nepovredivosti granica govore separatisti

Nakon najave Grlića Radmana da će se na Kosovu povećati broj hrvatskih vojnika, kao i da se Hrvatska protivi bilo kakvoj promjeni granica u istočnoj Europi, reagirao je ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin i rekao kako ne sumnja da bi Grlić Radman volio da može rasporediti »okupacijske snage na prostoru Srbije«, ali da će mu za to trebati »mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti«.

»Kada ministar države nastale razbijanjem SFRJ, a prije toga Kraljevine Jugoslavije, priča o nepovredivosti granica, onda je jasno da se granice ne smiju mijenjati samo ako bi vodile ujedinjenju Srba«, ocijenio je Vulin.

On je naveo kako se »licemjerstvo s kojim o nepovredivosti granica govore separatisti može usporediti samo s onima koji traže da vikar ustaške vojske Alojzije Stepinac bude svetac zbog otpora ustašama«.

»Ostaje još samo da nam se objasni zašto je moguće mijenjati granice 1941., 1991., 2008. godine, a poslije toga nije, i kako je cijepanje Srbije doprinos miru, a ujedinjenje Srba prijetnja stabilnosti«, naveo je Vulin u pisanoj izjavi proslijeđenoj iz Ministarstva unutarnjih poslova Srbije.

Grlić Radman: Nepotrebna antihrvatska histerija

Ministar Grlić Radman ocijenio je u petak tijekom posjeta Podgorici kako je »antihrvatska histerija koja se pojavljuje iz Srbije nepotrebna«, a njen generator je prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj.

On je pojasnio da je Hrvatska kao odgovorna članica EU usvojila sve europske vrijednosti, pa Srbi u Hrvatskoj imaju tri fiksna mjesta u Saboru, što temelj ima u ugovoru iz 2004. godine, koji srbijanska strana, kako je rekao, ne poštuje.

Također je rekao da se u Srbiji donose političke odluke čiji je cilj razbijanje jedinstva hrvatske zajednice u Srbiji stvaranjem takozvanog bunjevačkog jezika.

»Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine. Što se tiče statusa srpske manjine u Hrvatskoj, Republika Hrvatska u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima sukladno Ustavnom zakonu o pravima manjina – od zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru (tri zastupnička mjesta) i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu pa sve do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine. Navedeni Ustavni zakon pri pristupanju Hrvatske u EU evaluiran je najvišim ocjenama. Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti. Nasuprot tome, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom. – Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, financiranje hrvatskih manjinskih institucija od Republike Srbije nije adekvatno riješeno institucionalno, a uz to težina nedavnih fizičkih prijetnji političkim predstavnicima hrvatske manjine bila je izravno dezavuirana u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Srbije na našu diplomatsku notu«, prenio je Večernji list reakciju MVEP-a.

Janjić: Hrvatska je dio NATO-a

»Hrvatska ne radi ništa drugo nego kao članica NATO-a po dogovorenoj kvoti povećava broj svojih vojnika. To znači da neka druga zemlja smanjuje broj«, rekao je za Danas, komentirajući napise medija u Srbiji direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.

Janjić napominje da su naša javnost i političari zaboravili da postoji KFOR, te da kada je u pitanju Hrvatska stalno podsjećaju na rezoluciju Vijeća sigurnosti 1244, koja je navodno odredila broj hrvatskih vojnika na Kosovu.

»To nema veze. Dakle, Hrvatska je dio NATO-a i kao takva poslije izvjesnog broja godina počela je slati i povećavati vojno osoblje. Nije ona žurila. Prvo je išla Slovenija, Albanija… Govorim od susjednih zemalja. Očigledno je, a to je povezano i s ovom vježbom koja traje, o kojoj ovdašnja javnost ne zna ništa, 16 susjednih zemalja NATO-a, da će taj savez prenijeti većinu svog opterećenja, a to znači prisustvo ljudi, tehnike i novca na zemlje okruženja«, kazao je Janjić.

Priredila: J. D.