Intervju

Gradimo povjerenje, slušamo se i razumijemo

Na stabilnom putu prema polmilijunskom gradu, uz nezapamćenu novogradnju stambenih objekata, težnju za reindustrijalizacijom, nekoliko prestižnih naslova, Novi Sad se suočava i s nizom ozbiljnih izazova. Hrvati u njemu nipošto od njih nisu izuzeti, a njihova živost, interesi, težnje, kultura i povijesna ugrađenost u život drugog po veličini grada u Srbiji, dojam je, tek se od nedavna priznaju relevantnim činjenicama. Sugovornik našeg tjednika, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević sudjelovanje političkih predstavnika hrvatske zajednice u pojedinim tijelima upravljanja Gradom smatra posljedicom činjenice da je Novi Sad »grad otvorenih šansi«. O tome kako ih iskoristiti u ambijentu iznimno ubrzanog razvoja Novog Sada (i administrativno mu pripadajućeg Petrovaradina), te posljedicama koje taj razvoj donosi, razgovarali smo s prvim čovjekom gradske izvršne vlasti.

Hrvati su treći po brojnosti narod u Novom Sadu, sa Srbima, Mađarima i ostalim narodima žive u gradu od samog nastanka i doprinose njegovom razvoju. U Petrovaradinu su njihovi tragovi i stariji. Imaju li Hrvati u aspektima upravljanja gradom odgovarajuću ulogu i mjesto?

Velika investicijska ulaganja koja imamo u očuvanju kulturno-povijesne baštine hrvatskog naroda, kao i suradnja i otvoreni razgovori po svim drugim temama i aspektima života u Novom Sadu, najbolja su potvrda toga da je Novi Sad grad koji nudi jednake šanse svim svojih stanovnicima i u kojem se njeguje kultura, poštivanje i međusobno uvažavanje. Mi smo grad otvorenih šansi i otvoreni za suradnju, što pokazuje sudjelovanje političkih predstavnika hrvatske zajednice kako u radnim tijelima Skupštine grada, Gradske uprave, tako i u Stručnom savjetu gradonačelnika. Ovo je vrijeme u kojem gradimo povjerenje, slušamo i razumijemo jedni druge i zato naš Novi Sad napreduje i bilježi iznimne rezultate. Citirat ću  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kada je proteklog listopada u Petrovaradinu prisustvovao predavanju ključeva Spomen-doma bana Jelačića u vlasništvo Hrvatskom nacionalnom vijeću. Rekao je: »Da počnemo ne samo čuti, već i slušati jedni druge, da ponekad uđemo u cipele onog drugog i razumijemo što oni drugi osjećaju. Bez toga pravit ćemo probleme, nesigurnost i nestabilnost jedni za druge. Suviše smo mali da bismo mogli dozvoliti sebi luksuz svađa i bilo kakvih problema u budućnosti«.

Izjavili ste, istom citiranom prigodom, da ste »ponosni što je država ispunila sve ono što je najavila u međudržavnom sporazumu u odnosu na ono što je predsjednik Vučić ugovorio s tadašnjom hrvatskom predsjednicom Grabar-Kitarović glede podrške hrvatskoj zajednici u Srbiji«. Kako ocjenjujete komunikaciju koju imate s političkim predstavnicima Hrvata (DSHV) i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća?

Rekao bih da svakim danom produbljujemo suradnju. Važno je da to intenzivno činimo i u ovom teškom periodu kada je cijeli svijet pogođen zbog pandemije koronavirusa i da pokazujemo međusobnu solidarnost. Ne želim da ikada više tražimo razlog za udaljavanje, jer smo neusporedivo jači kada se skupa borimo, i za naš grad, i za našu državu, i cijelu regiju, jer samo mu zajedništvo i mir mogu donijeti prosperitet.

U hrvatskoj zajednici preovlađuju pozitivne ocjene glede sudjelovanja predstavnika DSHV-a u radnim tijelima Skupštine grada, Gradske uprave i u Stručnom savjetu gradonačelnika. Je li to optimum političkih odnosa sa strankom ovdašnjih Hrvata?

Važno je da stalno unapređujemo naše odnose. Iznimno sam ponosan kada čujem takve komentare, jer to je potvrda da dobro radimo svoj posao, u korist svih Novosađana. 

Stanovnici Petrovaradina, u anketi koju smo proveli prije ovog intervjua među njih sedamdesetak, kao daleko najveći problem naveli su veliku frekvenciju teretnih vozila kroz ulice Reljkovićevu, Preradovićevu i Račkog, loše nogostupe ili nepostojanje istih, nedostatak biciklističkih staza, te veliki broj komunalnih nedostataka na periferiji. S obzirom na infratrukturne promjene koje se događaju i koje su planirane u Petrovaradinu, kada će se riješiti problemi koji nastaju kao njihove posljedice?

Znate, u posljednjih osam godina u Petrovaradinu je samo u najveće projekte investirano više od 1,4 milijade dinara. Imali smo značajna ulaganja u Mjesnu zajednicu Petrovaradin, oko 556 milijuna dinara, od toga je preko 140 milijuna dinara bilo usmjereno na takozvana tekuća održavanja, popravke, sanacije... Samo prošle godine uložili smo 31 milijun dinara u tekuće održavanje. Građanima će biti jasnije ako to usporede sa situacijom od prije osam i više godina kada je nedovoljno ulagano, a oni i sami mogu vidjeti koliko se promijenilo njihovo okruženje, koliko je izgrađeno i ulagano u obnovu infrastrukture. Spomenut ću samo neke od projekata. Izgrađen je parking na Trgu vladike Nikolaja, u Podgrađu u ulicama Prote Mihaldžića, dijelu ulica Lisinskog i Vladimira Nazora potpuno je rekonstruisan kolnik, parking, nogostupi i vodovodna i kanalizacijska mreža, da ne govorim o obnovi pročelja na koju se desetljećima čekalo. Činjenica je da je Petrovaradin desetljećima bio investicijski potpuno zapušten i da smo mi od 2012. godine krenuli rješavati nagomilane probleme i istovremeno pokretati nove projekte, jer je, osim infrastrukture, trebalo obnoviti školu, izgraditi vrtiće, sportsku dvoranu... Više sam puta iznosio osobnu viziju da se promet potpuno izmjesti iz Gradića i da on postane nova, atraktivna pješačko-turistička zona. Pandemija koronavirusa je možda usporila neke planove, ali ih nije zaustavila.

U kratkom vremenu postale su vidljive opsežne izmjene u izgledu Podgrađa Petrovaradinske tvrđave, čiji je dio i vraćena rodna kuća bana Ječačića. Kako će se osigurati očuvanje vanjskih dijelova objekata u Podgrađu od devastacije? Kakva će biti uloga Podgrađa u životu Petrovaradina i koji su naredni koraci u započetoj transformaciji Podgrađa?

Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada kreće u jedan ozbiljan i detaljan proces obnove nutarnjeg dijela rodne kuće bana Jelačića, ne samo kako bismo sačuvali monumentalne vrijednosti već da je uz što više detalja vratimo u prvobitno stanje koje će podsjećati na ono vrijeme i tu povijesnu osobu. Zavod je nedavno potpisao ugovor s Hrvatskim nacionalnim vijećem, a obnova rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu počet će u svibnju i plan je da bude završena do kraja godine. Podsjetit ću Vas na to da je kuća vraćena hrvatskoj zajednici u Srbiji koncem prošle godine, a za otkup dijela objekta Vlada Srbije je donirala 600.000 eura, dok je iz proračuna Srbije izdvojeno dodatnih 100.000 eura. Od ukupno otkupljenih oko 350 bit će obnovljena 264 četvorna metra na prvom katu i oko 80 na drugoj razini objekta. Iskreno, očekujem da će se život uskoro vratiti u normalu i da će Novi Sad, koji je neizostavna točka na mapi turista koji obilaze ovaj dio Europe, opet privlačiti mnogo ljudi zainteresiranih da na jednom mjestu vide višestoljetnu zaostavštinu i moderne svjetske sadržaje, poput festivala Exit. Petrovaradin s tvrđavom će i dalje biti naš turistički adut. Ulazimo i u godinu u kojoj je Novi Sad Europska prijestolnica kulture, tako da će naš grad biti još vidljiviji. 

U procesu zaštite Prostorne kulturno-povijesne cjeline »Gornja i Donja Petrovaradinska tvrđava s Podgrađem« su i pojedini dijelovi Staroga Majura. Hoće li revitalizacija objekata povijesne vrijednosti biti provođena i u tom dijelu Petrovaradina?

Svjedoci ste da smo posljednjih godina otvorili novo poglavlje u životu naše Petrovaradinske tvrđave. Studiozno i odgovorno smo pristupili obnovi našeg povijesnog naslijeđa. Nijedan dio tvrđave neće biti zapostavljen, jer je realizacija projekta uređenja Petrovaradinske tvrđave s podgrađem jedan od naših strateških ciljeva. Želim ekskluzivno najaviti da su u tijeku pregovori s Europskom investicijskom bankom glede potpore jednog novog projekta vrijednosti više od tri milijarde dinara i neprocjenjivog značaja. Dakle, naš plan daljeg razvoja usmjeren je na urbanu regeneraciju prostora Petrovaradinske tvrđave, imajući u vidu njezinu povijesnu vrijednost, ali i značaj i potencijal. S tim u vezi, mislim na izgradnju pješačko-biciklističkog mosta preko postojećih stupova nekadašnjeg mosta Franza Jozefa, zatim rekonstrukciju postojećih tunela i eventualnu izgradnju posebnih dizala za prijevoz bicikala i pješaka, kao i dalje unaprjeđenje i obnovu cesta i mreže usluga, razvoj arheoloških lokaliteta, ponovno otvaranje negdašnje vojne pivovare... U planu je nastavak rekonstrukcije pročelja na još devet objekata u podgrađu Tvrđave, od toga sedam vojnih objekata, kao i rekonstrukcija rimokatoličke crkve svetog Jurja, Beogradske kapije, Nove kapije, Leopoldove kapije, Molinarieve kapije, spomenika kulture u Vladimira Gortana – Špilerove kuće. 

Zbog čega su, prije dvije godine, ukinute dvije gradske općine, Novi Sad i Petrovaradin? Rekli ste tom prigodom da postojanje gradskih općina »komplicira donošenje odluka na lokalnoj razini«, no u Srbiji ih ima pet gradova, uključujući i Beograd i Niš.

Zakonom o lokalnoj samoupravi obrazovanje gradskih općina propisano je kao mogućnost, a status Grada po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike nije uvjetovan postojanjem gradskih općina, kao što je to ranije bilo. Gradske općine Novi Sad i Petrovaradin nisu funkcionirale od 2008. godine. Mi smo se rukovodili isključivo ekonomičnošću i učinkovitošću, jer nam je i cilj da težimo takvoj gradskoj upravi. Iz tih razloga odlučeno je da se ne zadrži organizacija Grada s više općina koja je značila i povećanje broja zaposlenih u gradskoj upravi, posebno administracije u tim općinama. Da smo napravili dobru odluku pokazuje to što je novosadska uprava posljednjih godina primjer kako se racionalno i efikasno radi. Primjerice, elektronički sustav izdavanja građevinskih dozvola samo je jedan od projekata koji je najuspješnije implementiran upravo u Novom Sadu.

Izjavili ste da se u očuvanju urbanističkog naslijeđa »Grad Novi Sad bori s novim vremenom, sa zubom staroga vremena i potrebama modernizacije«, te da želite da »ne bude palanačka sredina«. Kakav Novi Sad želite vidjeti na kraju gradonačelničkog mandata?

Rekao sam da nikada ne bih pristao da Novi Sad ostane konzerviran, jer ima ogroman potencijal. Novi Sad je trenutno grad koji se najviše razvija i raste od svih europskih gradova njegove veličine. Moj popis želja počinje i završava se imenom mojeg rodnog grada. I sam se nekada iznenadim kad vidim od čega smo 2012. počeli i dokle smo stigli za ovih osam i pol godina. Sada smo došli u situaciju da sami sebi podižemo ljestvicu i za to su zaslužni isključivo marljivi rad i upornost. Novi Sad je postao jedna od najpoželjnijih investicijskih destinacija u ovom dijelu Europe, još snažniji i moderniji sveučilišni i znanstveni centar, grad u kojem razvoj infrastrukture u stopu prati razvoj svih ostalih segmenata. Imamo nove vrtiće, škole, glazbenu i baletnu školu s koncertnom dvoranom, najjaču IT industriju u ovom dijelu Europe, najpoznatije multinacionalne kompanije iz svih dijelova svijeta, nove industrijske zone, novu zgradu Hitne pomoći, počinjemo graditi kovid bolnicu, a uskoro i novi, četvrti novosadski most. Novi Sad ima snažnu podršku predsjednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije, te zahvaljujući tome prolazi kroz najveći investicijski ciklus u svojoj novijoj povijesti. Želim nastaviti s gradnjom mostova, da Novi Sad bude simbol uspjeha i prosperiteta. 

Žitelji Petrovaradina i nekih drugih dijelova grada negoduju zbog rušenja starijih prizemnih objekata i izgradnje jednoličnih višekatnica, ne želeći »pretvaranje u Novu Detelinaru i Grbavicu«, simbole brze transformacije iz polururalnih u hiperurbane gradske cjeline. Odriče li se Novi Sad graditeljskog naslijeđa koje ga je karakteriziralo u drugom stoljeću njegovog postojanja?

Ne, naravno. Ulaganja u zaštitu Tvrđave, Almaškog kraja i drugih kulturno-povijesnih cjelina pokazuju da je naša politika zaustavila jedan urbanistički kaos i hipergradnju u kojoj se maksimalno pogodovalo investitorima. Urbanistički kaos koji je napravljen u nekim dijelovima grada je relikt bivše vlasti i lošeg upravljanja. Mi smo uveli obvezu da svaki investitor plaća milijunske kazne za nepostojanje parkirališnih mjesta, ako nije sukladan s propisanim brojem spram broja stambenih jedinica. Investitori će imati i obvezu humanizirati gradnju, u smislu osiguranja zelenih površina. Šteta koju je bivša vlast napravila na Novoj Detelinari i Grbavici je nepopravljiva, ali bar smo prekinuli praksu takve gradnje. Ja sam osobno formirao »zeleni tim«, imamo »zelenu stolicu« u Skupštini grada i u sve urbanističke projekte su uključeni naši najbolji stručnjaci s fakulteta. Inače, investicije koje podržavamo su prije svega tzv. čiste investicije, u smislu dugoročnog pozitivnog utjecaja na okoliš i prirodu. Gradnjom i opremanjem industrijskih zona izvan grada izmješta se i teški teretni promet koji ćemo trajno riješiti završetkom obilaznice oko Petrovaradina i izgradnjom Fruškogorskog koridora. A izmještanje teškog prometa iz grada nije samo pitanje ekologije već i sigurnosti građana, smanjenja razine buke, zagušenja prometa...

Idu li investicije u razvoj industrije u Novom Sadu na štetu zelenih površina i zaštićenih područja ili su Novosađani osjetljivi na gubitke zelenila više no inače? Na koje promjene je grad spreman u ovom području na putu prema kandidaturi za Europsku zelenu prijestolnicu?     

Sve investicije u Novom Sadu su u saglasju sa zaštitom okoliša i posebno se prate i poštuju mjere zaštite zelenih površina i zaštićenih prirodnih područja. Novi Sad se širi i razvija i zato smo od 2016. godine podigli razinu zaštite prirode, zaštitili smo nekoliko mikro područja – drvorede od iznimnog značaja za biljni svijet na teritoriju grada, ali i pojedinačna stabla stara više od 100 godina. Uradili smo Izvješće o stanju prirode na teritoriju Grada i na osnovi njega izmijenili urbanističke uvjete za buduću gradnju u kontekstu očuvanja i povećanja zelenih površina. Tako će u Generalnom urbanističkom planu do 2030. godine biti predviđeno povećanje zelenih površina za najmanje 10%, ali i biti definirani uvjeti za svaku pojedinačnu građevinsku česticu da se mora zasaditi određeni udio visokog zelenila po četvornom metru. Poslije 40 godina Novi Sad dobija novi park na 3,5 hektara, kao i više manjih parkova. U tijeku je realizacija projekta izgradnje pročistača otpadnih voda i sanitarnog regionalnog deponija. Također, u GSP-u smo skoro pola voznoga parka zamijenili autobusima na CNG plin, a u planu je i nabava deset autobusa na struju. Sve to pokazuje koliko pozornosti i napora posvećujemo da osiguramo što zdraviji okoliš u jednom modernom, uskoro polmilijunskom gradu, najzelenijem gradu u Srbiji, a vjerujem uskoro i članu obitelji zelenih prijestolnica Europe.

Prije više od godinu dana formirana je radna skupina predstavnika Grada i HNV-a za rješavanje otvorenih pitanja hrvatske zajednice. Kako ocjenjujete njezin rad i koji rezultati su do sada postignuti? Zbog čega, po Vašem mišljenju, ostale lokalne samouprave, pa i one u kojima živi mnogo više Hrvata, nisu primijenile ovakav model suradnje s HNV-om?

Mi kao lokalna samouprava činimo sve kako ne bi postojala ni jedna prepreka u ostvarivanju prava nacionalnih zajednica, a posebno da otklonimo sve one koje se nađu na putu ka njihovom unaprjeđenju. Novi Sad je i po tom pitanju primjer koji bi druge lokalne samouprave trebale slijediti i ne vidim razloga za nepostojanje dobre volje za konstruktivne razgovore i suradnju. Radna skupina koju smo obrazovali prije godinu dana imala je dva konstruktivna sastanka. Grad Novi Sad već godinama kontinuirano pomaže i udruge koje doprinose očuvanju identiteta hrvatske nacionalne zajednice. Uvjeren sam u to da ćemo i dalje skupa doprinositi očuvanju suvremene hrvatske kulture i očuvanju njezinog povijesnog naslijeđa.

Kako ocjenjujete suradnju Grada Novog Sada s gradovima i općinama u Hrvatskoj? Mogu li predstavnici hrvatske zajednice neposredno sudjelovati u delegiranju i razvoju ideja za projekte u kojima Novi Sad za partnere ima institucije i lokalne samouprave iz Hrvatske?

Svi projekti koje potpisujemo su otvoreni za dobre i konstruktivne ideje. Time smo se rukovodili i prilikom planiranja programa u okviru dvije europske titule koje smo osvojili – Omladinska prijestolnica Europe i Europska prijestolnica kulture, da budu uključeni svi koji mogu doprinijeti što boljem predstavljanju Novog Sada. Posljednjih godina najviše surađujemo na tim projektima. Novi Sad i Rijeka su povezani kao europske prijestolnice kulture kroz međunarodnu organizaciju Tandem za kulturu, već nekoliko godina surađuju i strukovne organizacije obrtnika Novog Sada i Rijeke, u posjetu su nam tijekom Sajma poljoprivrede i turizma dolazili i brojni hrvatski gospodarstvenici... Imamo odličnu suradnju sa Zagrebom, Osijekom, Rijekom, Kninom… Trudimo se maksimalno pomagati predstavnicima srpske zajednice, napose odrastanju i obrazovanju mladih, da njeguju svoju tradiciju i korijene. To je od prvorazrednog značaja za budućnost, da je gradimo još boljom za našu djecu. Svi imamo iste demografske probleme i zato stalno moramo tražiti rješenja za povećanje kvalitete života, usprkos izazovima s kojima se suočavamo. Novi Sad je spreman za intenziviranje i proširenje suradnje, posebno u područjima ekonomije, kulture i turizma.

Intervju vodio: Marko Tucakov